Nalazite se:

Naslovnica - Aktualnosti
Dani Ivana Antunovića u Subotici i Kalači

Dani Ivana Antunovića u Subotici i Kalači

Prvi puta skup su zajednički priredile kulturne, znanstvene i visokoškolske ustanove iz Srbije, Mađarske i Hrvatske

Trodnevnom manifestacijom Dani Ivana Antunovića Hrvati u Srbiji i Mađarskoj obilježili su 200. obljetnicu rođenja hrvatskoga velikana Ivana Antunovića (Kunbaja, 1815. - Kalača, 1888.), stožerne osobnosti narodnoga preporoda među Hrvatima u južnoj Ugarskoj. Liku i djelu Ivana Antunovića pristupilo s više strana – duhovne - liturgijskom proslavom; kulturne - priređivanjem izložbe "Život da mi bude Krist" u Gradskom muzeju u Subotici, iz fundusa Kalačke nadbiskupske riznice); te sa znanstvene - održavanjem međunarodnog znanstvenog skupa "Ivan Antunović – narodni preporoditelj Hrvata u Ugarskoj".
Prvi puta su takav skup zajednički priredile kulturne, znanstvene i visokoškolske ustanove iz Srbije, Mađarske i Hrvatske: Katoličko društvo za kulturu, povijest i duhovnost (KDKPD) "Ivan Antunović" i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj iz Pečuha, te Filozofski fakultet iz Osijeka, Filozofski fakultet iz Zagreba i Katolički bogoslovni fakultet iz Đakova. Dani Ivana Antunovića održani su uz pokroviteljstvo Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Republici Srbiji i Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj. Od ove je godine dan rođenja Ivana Antunovića jedan od četiriju praznika hrvatske zajednice u Srbiji – a ubuduće će biti vezan uz prosvjetu i obrazovanje budući da je Antunović za života materijalno pomagao školovanje brojnih učenika.
Dani Ivana Antunovića započeli su u petak 19. lipnja otvorenjem izložbe "Život da mi bude Krist" autorice Adel Lakatos u subotičkom Gradskom muzeju. Izložbu su zajednički priredili Kalačka nadbiskupska riznica, Katoličko društvo za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović" iz Subotice i Gradski muzej Subotica, iz čijih su zbirki zastupljeni eksponati. Na izložbi su izloženi dokumenti i predmeti vezani uz život biskupa Antunovića, njegovi portreti koje je izradio Sandor Olah, a može se pogledati i film Rajka Ljubiča o Antunoviću.
Na otvorenju izložbe nazočne je pozdravio ravnatelj subotičkoga Gradskog muzeja Istvan Hullo. Predsjednik KDKPD "Ivan Antunović" mons. Stjepan Beretić rekao je kako izložba otkriva važne pojedinosti iz Antunovićeva života. Kalačka nadbiskupska riznica i arhiv, te župni arhiv grada Aljmaša kriju ovo veliko blago izloženo na izložbi. Izložba je stajala u Antunovićevoj kanoničkoj kuriji pokraj kalačke prvostolnice. Punim sam srcem prolazio sobama u kojim je on živio sa svojom majkom. Ova je izložba umješno i srcem složena. Razgledajmo izložbu i uživajmo, možda nam se nametne odgovor na biskupovu želju – "Život da mi bude Krist".
Izložbu je otvorio dr. Bаlаzs Bаbel, kаlаčko-kečkemetski nаdbiskup i metropolit, istaknuvši kako Hrvati koje žive u Mađarskoj i Srbiji mogu biti zahvalni Antunoviću za jačanje nacionalnog identiteta. Posebno je istaknuo važnost poštovanja i priznavanja materinskog jezika, za što se zalagao i Antunović, a što se ostvaruje i u okviru Katoličke Crkve. Na kraju je pozvao: "Učite iz prošlosti, vrednujte je i poštujte, i na taj način gradimo Božju zemlju koja je svakom kršćaninu, ma gdje pripadao, vječni cilj".
Nakon otvorenja izložbe, u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici održana je svečana akademija na kojoj su se nazočnima obratili predstavnici institucija koje su suorganizirale i poduprle Dane Ivana Antunovića.
U kontekstu obilježavanja praznika hrvatske zajednice – Dana rođenja Ivana Antunovića, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić istaknuo je "da nije Ivana Antunovića – danas nas ne bi bilo ovdje i ne bismo se zvali ovako kako se zovemo. Uvažavajući pravo svakoga da se koristi bunjevačkim imenom kako hoće i kako se osjeća, mi dobro znamo da se Ivan Antunović osjećao i Hrvatom, i da je svoj jezik zvao hrvatskim. U tom smislu mi se našeg bunjevačkog imena, naše bunjevštine, našeg Ivana Antunovića nikada nećemo odreći. Ivan Antunović je najveći velikan koji nas je zadužio u povijesti. Veliki broj nazočnih pokazuje da i danas štujemo Ivana Antunovića i da ćemo ga štovati i dalje, rekao je Bačić.
Subotički biskup Ivan Penzeš istaknuo je kako je ta proslava značajna za Subotičku biskupiju, osobito za vjernike Hrvate Bunjevce za čiji se vjerski, kulturni i općeljudski preporod Antunović zalagao.
Dubravka Severinski iz Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske naglasila je kako su ovdašnji Hrvati zahvaljujući svojoj samoorganiziranosti uspjeli voditi brigu o očuvanju svoga identiteta i sukladno mogućnostima graditi vlastitu manjinsku infrastrukturu. O tome rječito govori zauzetost matične države, ali i vas bačkih Hrvata, na očuvanju nedjeljive nacionalne svijesti i nadilaženju identitetskih problema u smislu postojanja Hrvata i zasebno Bunjevaca i Šokaca koji su samo grane na istom stablu hrvatskog naroda a nikako samostalni nacionalni entiteti. Dopustite mi da i ovom prigodom uputim zahvalu svim pripadnicima hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini, u Srbiji te u Mađarskoj na ustrajnom i nepokolebljivom njegovanju hrvatskog jezika, nacionalne povijesti i kulture kao sastavnicama hrvatske svijesti i hrvatskog identiteta, rekla je Severinski. Valentina Šarčević, opunomoćena ministrica u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, kazala je kako izučiti i prezentirati ukupno djelo Ivana Antunovića predstavlja nemali zadatak, ali je to od velike važnosti ne samo za hrvatsku zajednicu na tom području, nego gledano iz povijesnoga kuta, za ukupni hrvatski narod.
Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić istaknuo je kako se Antunović prvi pridigao da potištenu braću svoju pridigne, osvijesti, prvi je pero umočio da Bunjevca s ostalom braćom upozna. Citiravši dio iz teksta posvećenog Antunoviću u povodu njegove smrti, objavljenog u Vjesniku bosanske i srijemske biskupije iz 1888. godine, zahvalio je biskupu Antunoviću što je pomogao te što i danas pomaže da se Bunjevac "u tuđe more ne pretoči".
Predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan naglasio je dobru suradnju hrvatskih znanstvenika iz Srbije i Mađarske te dodao kako bi tu suradnju trebali proširiti i na druga polja. Dr. Milica Lukić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku izrazila je uvjerenje kako nam suradnja između Antunovića i Strossmayera mogu i danas biti uzor i poticaj, ali i svjedočanstvo da samo zajednički djelujući, u dobroj volji i namjeri, možemo činiti velika djela za vrijeme u kojem živimo i za prostore u kojima obitavamo.
U umjetničkom dijelu programa nastupili su Subotički tamburaški orkestar pod ravnanjem Marijane Marki, te Katedralni zbor "Albe Vidaković" i Katedralni dječji zbor "Zlatni klasovi" pod ravnanjem Miroslava Stantića. Pjesmu "Bunjevci biskupu Antunoviću" Alekse Kokića kazivala je Nevena Mlinko.
Svečanoj akademiji nazočili su i Vlado Radulović iz Ureda za ljudska i manjinska prava, Ivan Sabolić, ministar savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Neven Marčić, konzul gerant Republike Hrvatske u Subotici sa suradnicima, Blaško Stantić, član Gradskog vijeća Grada Subotice zaduženog za obrazovanje, kao i svećenici Subotičke biskupije, predstavnici udruga kulture Hrvata u Srbiji i sudionici Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Ivan Antunović – narodni preporoditelj Hrvata u Ugarskoj.
Međunarodni znanstveno-stručni skup "Ivan Antunović – narodni preporoditelj Hrvata u Ugarskoj" započeo je u petak u sklopu svečane akademije dvama plenarnim izlaganjima prof. dr. Vladimira Dugalića "Kršćanska vjera – ishodište i nadahnuće Antunovićeva života i rada. Analiza poimanja i sadržaja kršćanske vjere u djelu 'Bog s´ čoveikom na zemlji' kao hermeneutički ključ za razumijevanje antropološko-kristoloških te teološko-eklezioloških postavki Antunovićeve teološke misli te kulturno-preporodnog i pastoralnog djelovanja" i doc. dr. Dinka Šokčevića na temu "Biskup Ivan Antunović i mađarska nacionalno-integracijska ideologija".
Dr. Šokčević rekao je kako se Antunović zalagao za jezičnu i kulturnu autonomiju Hrvata u Bačkoj i nije podržavao ideje o razbijanju postojeće državne organizacije. Antunović je shvatio kako je bunjevačkim i šokačkim Hrvatima kulturna i jezična autonomija realni cilj. Neke druge manjine – Srbi i Rumunji koji su imali svoje nacionalne države izvan granica monarhije, zahtijevale su teritorijalnu autonomiju. Antunović je javno rekao i napisao kako Mađari trebaju osigurati ravnopravnost svim manjinama, jer ako to ne učine to će biti pogubno za njih. On ih je samo upozoravao, ali nije htio njihovu propast. S druge strane, govorio je puno o eventualnoj slavenskoj uzajamnosti te se tvrdi da je prorekao nastajanje Jugoslavije. Što se tiče njegova odnosa spram ideja jugoslavenskog jedinstva, on je u svojoj 'Raspravi' napisao kako takvog jedinstva nema bez vjerskog sjedinjenja", rekao je Šokčević.
U sklopu manifestacije u Subotici i Kalači predstavljen je Antunovićev dosad neobjavljeni roman "Posliednji Gizdarev" koji je za tisak priredio izv. prof. dr. Petar Vuković. Knjigu su povodom jubileja skupa objavili Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj.
Dani Ivana Antunovića završeni su u nedjelju 21. lipnja programom u Kalači, kamo su autobusom iz Subotice otputovali sudionici skupa i poštovaoci Ivana Antunovića. Bila je to prigoda za posjet knjižnici i riznici Kalačko-kečkemetske nadbiskupije gdje je posebnu pozornost privukla knjižnica nadbiskupa Adama Patačića iz 18. stoljeća.
Izložba fotografija "Zbogom bili salaši" Ivana Ivkovića Ivandekića priređena je u predvorju Gradskog kazališta. Otvarajući izložbu, Mišo Hepp, zastupnik hrvatske zajednice u mađarskom parlamentu, rekao je kako samo rijetki još pamte neke od predmeta i salaša koji su nestali u prošlosti a koji preko fotografija u sjećanje dozivaju lijepe uspomene.
Akademija u organizaciji Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj svojevrstan je nastavak znanstvenog skupa, a predavanja su održali mons. dr. Andrija Anišić na temu "Antunovićeva misao za naše vrijeme" i doktorand Silvester Balić na temu "Književni sadržaji u Antunovićevoj periodici". Dr. Stjepan Blažetin je kao voditelj programa izrazio veliku radost što se program nastavlja u Kalači, Antunovićevu gradu. Riječi pozdrava uputila je i generalna konzulica RH u Pečuhu Vesna Haluga.
U uvodnom pozdravu mons. Stjepan Beretić izrazio je radost što se nalaze u kući u kojoj je živio Ivan Antunović sa svojom majkom te rekao kako je iznenađen da se u tri dana može pokazati veličina i snaga malog čovjeka iz Kunbaje, "a Antunović je pokazao što znači biti vatreni Bunjevac. Imamo u prošlosti velike ljude, ali neka nitko ne plače za prošlim vremenima jer biskup Ivan ovdje, u ovoj dvorani ima više od pedeset ljudi koji se trude izreći i nastaviti njegovo djelo. Stoga se jako radujem". Predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan istaknuo je kako se u Kalači cijeli dan čuje hrvatska riječ zbog čega bi Antunović sigurno bio sretan.
Svečano misno slavlje u crkvi Sv. Josipa za pokojnog Ivana Antunovića predvodio je mons. Beretić s kojim su suslavili mons. Anišić, tajnik KDKPD "Ivan Antunović" Ivica Ivanković Radak, te svećenici iz Santova i Kalače. U homiliji mons. Beretić naglasio je kako je "Gorljiva radinost i ljubav Ivana Antunovića rodila divnim plodovima radišnih svećenika, učitelja, redovnika, laika. Ivan Antunović je imao podršku od par svećenika, svoga vršnjaka biskupa Strossmayera, a danas je na njegovu djelu rijeka ljudi. Zato s pravom možemo reći "staro uminu, novo, gle, nasta". Propovjednik je zaključio: Danas mi je želja da svi mi koji jednim jezikom govorimo budemo jedno srce i jedna duša bar ovdje za oltarom. Malo nas je. Raspršeni smo po svem svijetu. Neka i nas upita naš Učitelj: "Što ste bojažljivi? Kako nemate vjere?" Dokle god se čuje naša lipa rič, dokle god se bude orila naša pisma, dokle god se bude vilo naše kolo, bit ćemo svoji. Neka nam Bog po zagovoru svete Bogorodice podari da budemo jedno srce i jedna duša. Neka nam dade ponos što smo katolici. Neka nam Bog dade radost što smo svi kćeri tako plemenitog naroda (Mk 4,35-41). Čujmo još jednu Antunovićevu: "Na svakom onom polju, koje su poslie nesretnog mohačkog poraza snova zasjeli Slaveni, gdi je god bilo Srbah, tamo je u većem ili manjem broju bilo takodjer Bunjevacah i Šokacah, ili kako se danas volimo nazivati, Hrvatah, pa se je svaka sudbina na jednom i na drugom podjednako izminjivala". Jedan nam je jezik, jedna vjera, jedno srce i jedan Bog."
Predstavnici svih organizatora i institucija, uz prigodni kulturni program položili su vijence na spomen-ploču Ivana Antunovića. U dvorištu Visoke škole Pal Tomori pjesmom i folklornim točkama predstavili su se Bunjevačka "Zlatna grana" – Baja, Plesni ansambl "Biseri" – Dušnok, Orkestar Čabar i Orkestar Zabavna industrija. Okupili su se Hrvati iz Kalače, Pečuha, Santova, Dušnoka, Kaćmara, Baje, Gare i drugih mjesta.
Organizatori su najavili kako će prilozi s održanoga međunarodnoga znanstvenog skupa biti tiskani u zborniku s međunarodnim recenzijama. Kao jedan od temeljnih uvida nakon skupa ističu da se bogato djelo i dinamičan život Ivana Antunovića trebaju dodatno istraživati, nanovo iščitavati, sustavno interpretirati, tumačiti iz novih teorijskih vizura, te objavljivati cjelovite bibliografije.

datum 25.6.2015.

Frekvencije:

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHzVirovitica: 88,3 MHz
Split: 97,2 MHzVinkovci - Vukovar: 91,6 MHz
Opatija - Rijeka: 88,8 MHzSplit: 97,2 MHz
Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz, HSplit: 97,2 MHz
Opatija - Rijeka: 88,8 MHzZagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz
Evo Djevica će začeti i roditi Sina i nadjenut će mu ime Emanuel – s nama Bog!
Trenutno u programu: 03:30 Čitamo knjigu (R) - Tihon Ševkunov: Nesveti sveti i druge priče
Sljedeće u programu: 04:00 Glazba i meditacije

Download promotivnog materijala. Saznaj više

Duhovni kutak

Hoću li i ja u raj?

Hoću li i ja u raj? Htio bih, a’ sve se bojim, jer tamo će biti slava i sjaj,a ja na niskom stojim.

Galerija slika

IMG_20180424_131539
DSC_0160
DSC_0157
DSC_0155
DSC_0144
DSC_0139
RM_RADIODRAMA3
Copyright © Radio Marija 2009.I Design by: Endora