Kip dubrovačkog biskupa Josipa Grgura Marčelića, rodom iz Preka na otoku Ugljanu, postavljen je u novouređenom parku na lokaciji Magazin u Preku.
Umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić blagoslovio je kip u nedjelju, 30. ožujka, na svečanosti otkrivanja kipa, nakon što je u župnoj crkvi Gospe od Ružarija u Preku mons. Puljić predvodio misno slavlje. Nakon mise, nadbiskup, svećenici i puk uputili su se u procesiji od crkve prema Magazinu na svečano otkrivanje kipa.
Jure Brižić, načelnik Općine Preko je inicijator postavljanja kipa koji je tu ideju predstavio javnosti 2023. godine, za vrijeme održavanja znanstvenog skupa ‘U križu je spas’ o biskupu Marčeliću u Preku. Brižić je istaknuo da je “podizanje kipa mala zahvala u odnosu na sve što je biskup Marčelić dao nama, rodnom Preku i Dubrovačkoj biskupiji”.
Lokacija Magazin za postavljanje kipa određena je jer je i sâm Marčelić pisao o Magazinu i volio se tu zaustaviti. „Pitaju nas zašto smo kip postavili na Magazinu, a svi koji su čitali knjižicu biskupa Marčelića o Preku sjećaju se da je on prošao Prekom jednog lijepog sunčanog dana, od Zanovih do Martinovih. Kad je opisivao ladanjske kuće, zaustavio se na Magazinu i pisao o njemu. Ali, ima još nekoliko poveznica: tu je stara crkva Gospe od Ružarija u kojoj se krstio, pričestio i upoznao Boga, druga poveznica je Uljarna, a biskup je poticao Prečane na njeno osnivanje i treće je pogled na Školjić. Ali, još je važniji od toga njegov pogled na svijet, među ljude, jer biskup Marčelić je bio vizionar, bio je otvoren prema svima“, rekao je Brižić.
Mons. Puljić je istaknuo da je Marčelić za Dubrovačku biskupiju bio uistinu blagodat i blagoslov. „Učinio je jako puno kao biskup u 34 godine, bio je strateg koji je znao razmišljati, činiti i stvarati. Dubrovnik i danas živi od onoga što je on u 34 godine učinio, osobito na odgojnom, karitativnom i povijesnom planu“, rekao je mons. Puljić, poručivši Prečanima da mogu biti „ponosni na takvog sina“ i da mu je drago da su mu na taj način pokazali osobitu zahvalnost. Pogled s toga mjesta „ide i do Zadra, gdje je kao profesor i rektor također imao važnu ulogu“, rekao je mons. Puljić.
Kip je izradio akademski kipar Ivan Fijolić. Istaknuo je da “zadatak izrade kipa nije bio lagan, s obzirom na veličinu i značaj Marčelića“ kojega je trebao prikazati. „Dva mjeseca sam se borio s glinom, a najviše sam promišljao o položaju ruku i nadam se da sam uspio“, rekao je Fijolić koji je prije 13 godina prvi put bio u Preku te je s oduševljenjem prihvatio ponudu da izradi kip.
O biskupu dr. Josipu Marčeliću (23. ožujka 1847., Preko – 31. kolovoza 1928., Dubrovnik) govorio je prof. dr. Robert Bacalja sa Sveučilišta u Zadru.
Marčelić je bio istaknuti dubrovački biskup poznat po karitativnom radu, ekumenskim nastojanjima i dubokoj ljubavi prema rodnom Preku. Doktorirao je u Beču. Dubrovački biskup bio je od 1894. do 1928. godine. Tijekom svoje službe, Marčelić je bio glavna podrška i pomoć bl. Mariji Petković u osnivanju Družbe Kćeri Milosrđa. Na njegov poticaj, Petković je 1920. utemeljila Družbu, a Marčelić je pratio rad Družbe i pružao joj duhovnu i materijalnu potporu.
Njegova ekumenska nastojanja očitovala su se u zalaganju za jedinstvo među ljudima, promicanju međusobnog razumijevanja i suradnje unutar Crkve i šire zajednice. Bio je poznat po svojoj plemenitosti, ljubavi i nesebičnosti te je devet puta obišao sve župe u Dubrovačkoj biskupiji, u svakoj ostajući više dana i za svakoga imajući lijepu riječ.
Unatoč svojim obvezama, Marčelić je zadržao duboku povezanost s rodnim Prekom. Njegova ljubav prema rodnom mjestu očitovala se kroz trajnu povezanost i brigu za njegov napredak. Nakon smrti, prema vlastitoj želji, pokopan je u novoj župnoj crkvi Gospe od Ružarija u Preku, gdje se u lijevoj pokrajnjoj lađi crkve nalazi njegov grob.
Doprinos biskupa Josipa Marčelića ostavio je dubok trag u crkvenoj i društvenoj zajednici, a njegova djela i danas služe kao nadahnuće za karitativni rad, ekumensko djelovanje i ljubav prema zavičaju.
Podizanje kipa i rekonstrukciju parkića na Magazinu financirala je Općina Preko, a radove su izveli djelatnici općinske komunalne tvrtke ‘Obala i parkovi’. Udruga žena Luzor i POU Dom na žalu organizirali su mali domjenak na Magazinu.
Iz propovijedi mons. Puljića: Marčelić – suutemeljitelj Družbe Kćeri Milosrđa
Razmatrajući navješteno Evanđelje četvrte korizmene nedjelje o povratku izgubljenog sina, nadbiskup je rekao da je to „prispodoba o milosrdnom ocu“. „Luka je cijelo petnaesto poglavlje svoga evanđelja posvetio temi milosrđa, pa piše o izgubljenoj ovci, pronađenoj drahmi te o izgubljenom sinu. Iz konteksta se može nazrijeti kako je Isus to ispričao radi ‘carinika i grješnika’ koji su zaglibili u grešnom životu, kao i radi ‘farizeja i pismoznanaca’ koji su sebe jedino ‘smatrali ispravnima i pravednima’. Jedni i drugi su dobro razumjeli da Isus o njima govori, pa su mrmljali, prigovarali i već tada počeli razmišljati i planirati kako Isusa „ukloniti iz svoje sredine“. On se, međutim, nije pred njima branio, već je nastavio „ići na periferije“, kako neumorno ponavlja papa Franjo, gdje je tražio „izgubljene i odlutale“. Nije se umarao tumačiti kako je Sin Čovječji došao zvati grešnike, a ne pravednike“, rekao je mons. Puljić.
„Prispodobom o milosrdnom Ocu Isus objašnjava kako njegov nebeski Otac ne „prijeti podignutom batinom, nego grli objema rukama“. To je Otac koji ljubi, a ne šamara; Bog kojemu je grešnik povratnik najveća radost. Jer, pravednici su ionako Božji ukućani. A povratnici pokajnici njegovo su najveće veselje“, rekao je nadbiskup, potaknuvši na zahvaljivanje Bogu što pripadamo kršćanskom svijetu i kulturi koja pomaže stvarati ozračje dobrote, milosrđa, praštanja, ljubavi i nade.
„U takvom ozračju kulture i mentalnog sklopa, rodio se u Preku veliki dubrovački biskup Josip Marčelić koji je nakon višegodišnje profesorske i rektorske službe u Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Zadru imenovan 1894. biskupom u Dubrovniku gdje je ostao 34 godine kao najdugovječniji biskup.
Uz osobitu brigu za glagoljicu, održao je sinodu 1900. g. i 1901. g. pokrenuo List Dubrovačke biskupije koji je izlazio mjesečno te bio suutemeljitelj družbe ‘Kćeri Milosrđa’ s mladom djevojkom Marijom Petković. Ta ženska redovnička zajednica (osnovana 4. 10. 1920.) će se osobito brinuti za siromahe, za „tu probranu braću raspetoga Gospodina“. Tako je nazivala siromahe Marija koju je sv. Ivan Pavao II. proglasio blaženom u Dubrovniku, 6. lipnja 2003. g., rekao je mons. Puljić.
Nadbiskup je čestitao načelniku Općine Brižiću sa suradnicima što su svom vrijednom sumještaninu i zaslužnom dubrovačkom biskupu podigli kip u njegovom rodnom mjestu. „On je kroz 34 godine svoje biskupske službe u Dubrovniku učinio puno dobrih stvari na humanitarnom i odgojno -obrazovnom polju. Bio je svjestan kako u društvu ima previše „svađe i nezdravog rivalstva“. Stoga je smatrao važnim da svećenici i vjernici imaju obvezu živjeti „utopiju bratstva i mira, slobode, ljubavi i poštovanja“. Osnovao je „Biskupsko sjemenište“ i „Svećeničku književnu družbu za izobrazbu klera“ (1904.). Obnavljao je bratovštine preko kojih su se vjernici aktivno uključivali u život župe i tako doprinosili vjerskom, kulturnom, gospodarskom i društvenom životu zajednice.
Znao je da se bratskim služenjem „ostvaruje Kristov program: „Bijah gladan i dadoste mi jesti, žedan i napojiste me, putnik bijah i primiste me“ (Mt 25, 35-36). Zato je utemeljio nekoliko humanitarnih institucija: „Dječje zaklonište“, „Pučku kuhinju“, „Stanak Sv. Vlaha“, „Sirotinjsko vijeće“ i „Javnu dobrotvornost““, podsjetio je mons. Puljić na djelovanje biskupa Marčelića.
U događaju je sudjelovala i s. Mirjam Gadža, provincijalna predstojnica Družbe Kćeri Milosrđa i redovnice s. Viktorija Gadža i s. Albina Kršlović iz te Družbe.
Izvor: Zadarska nadbiskupija
