Nevladine organizacije koje djeluju u području azila i migracija, među kojima i europski ured Isusovačke službe za izbjeglice (JRS), kao i organizacije afganistanske dijaspore, potpisale su zajedničku izjavu u kojoj su ističu uznemirenost situacijom u Afganistanu te traže neodgodivu zaštitu raseljenih, kao i onih u riziku od prisilnog raseljavanja, koji se nalaze u situaciji u kojima su im ugrožena osnovna ljudska prava, prenosi hrvatska sekcija Vatican Newsa.
U zajedničkoj izjavi, organizacije su preporučile pet hitnih odgovora za EU i europske zemlje. To su evakuacija, preseljenje i drugi sigurni putevi do zaštite, humanitarna pomoć, ponovno uspostavljanje sigurnosti, pristup sustavu azila u Europi te obustavljanje deportacija u Afganistan.
Naglasili su kako će velika većina raseljenih Afganistanaca vjerojatno biti smještena u susjednim zemljama, kao što je to bio slučaj tijekom desetljeća raseljavanja iz Afganistana. Primjerice, od 2015., tijekom šest godina, 570.000 Afganistanaca zatražilo je zaštitu u EU-u i pridruženim zemljama. Nasuprot tome, do srpnja 2021. Iran je primio 800.000 registriranih izbjeglica i do 3 milijuna drugih raseljenih Afganistanaca. U Pakistanu je bilo registrirano 1,4 milijuna izbjeglica i do 2 milijuna drugih raseljenih Afganistanaca.
Te su se brojke iz dana u dan povećavale. Osim toga, u Afganistanu je gotovo 5,5 milijuna interno raseljenih osoba. U tom je kontekstu ključno da se malom udjelu izbjeglica koje pristignu u Europu omogući brz pristup pravičnoj proceduri azila u skladu s obvezama europskih država prema europskom i međunarodnom pravu. Pritom posebnu pozornost treba posvetiti ženama i djevojkama i užim članovima njihovih obitelji. Treba obratiti pozornost i na položaj manjina čiji su pripadnici u dodatnoj i neposrednoj opasnosti od progona.
Imajući na umu humanitarnu krizu koja je pogodila Afganistan, potpisnici zajedničke izjave naglasili su kako je potrebno brzo proširiti komplementarne načine sigurnih i legalnih dolazaka, poput privatnog sponzorstva, studentskih stipendija i programa humanitarnih viza, posebno s obzirom na spremnost zajednica, institucija i organizacija da podrže Afganistance. U skladu s pozivima međunarodnih organizacija i humanitarnih aktera u regiji, potrebno je povećati koordiniranu humanitarnu pomoć samom Afganistanu, u opsegu u kojem je to moguće.
Humanitarna pomoć u regiji nije zamjena za Europu koja nudi zaštitu u skladu s EU i međunarodnim obvezama. Niti je to sredstvo za odvraćanje onih koji su ranjivi i u opasnosti od traženja sigurnog puta do zaštite. Prije svega, važno je ponovno uspostaviti sigurnost za stanovnike Afganistana, što je zasigurno najosjetljivije pitanje. Važan je dijalog sa svim relevantnim akterima u Afganistanu kada je to u interesu naroda Afganistana. Međutim, osim humanitarne pomoći, svi drugi oblici suradnje s bilo kojom potencijalnom budućom vladom trebali bi biti uvjetovani poštivanjem temeljnih prava svih Afganistanaca, u skladu s međunarodnim obvezama Afganistana i EU.
Također se mora osigurati da potencijalne sankcije ne utječu negativno na sposobnost pružanja humanitarne pomoći, stoji u izjavi. Potpisnici su naglasili i kako europske zemlje moraju omogućiti brz pristup poštenim postupcima azila za mali dio raseljenih Afganistanaca koji ovdje traže zaštitu. Treba poštivati obveze EU-a i međunarodne zajednice da pruže zaštitu onima kojima je potrebna. Udruge su pozvale i na obustavljanje deportacija u Afganistan osoba kojima nije odobrena međunarodna zaštita u drugim zemljama, budući da, kako je to sada svima jasno, Afganistan nije sigurna zemlja.
