25 godina Radio Marije

220714 HKS 3

Nastavnici, profesori i djelatnici Hrvatskog katoličkog sveučilišta, predvođeni rektorom prof. dr. Željkom Tanjićem, hodočastili su u Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu u četvrtak 14. srpnja 2022. godine. Uz domaćina mons. Antuna Sentea, ml., rektora Josipova svetišta, hrvatske katoličke sveučilištarce pozdravili su Damir Mandić, gradonačelnik grada Karlovaca, i Martina Furdek Hajdin, karlovačka županica. Nakon upoznavanja s poviješću te kulturnim i duhovnim vrijednostima Josipova svetišta u Karlovcu, koje je okupljenima prezentirao mons. Sente, sveučilišni kapelan vlč. Marko Čolić predvodio je prigodnu pobožnost.

220714 HKS 5

Misno je slavlje predslavio rektor Tanjić u koncelebraciji s dr. sc. Krunoslavom Novakom, generalnim tajnikom Hrvatske biskupske konferencije, profesorima na HKS-u dr. sc. Jerkom Valkovićem i dr. sc. Odilonom-Gbènoukpo Singbom, vlč. Markom Čolićem i mons. Senteom.

220714 HKS 6

U prigodnoj homiliji dr. Tanjić kazao je kako u ovom Svetištu otkrivamo svetog Josipa, taj važan lik u povijesti spasenja koji i svojom šutnjom može puno toga kazati nama ljudima, a posebno muškarcima današnjeg vremena. "U ovom završnom hodočašću pri kraju naše akademske godine u kojoj smo puno toga dobroga napravili možda i nije najbolja tema iz današnjeg Matejevog evanđelja koja govori o neuspjehu. Kada razmišljamo o Isusu i njegovom poslanju, spremni smo pomisliti na sve, ali ne i na to da je Isus u svome životu doživio neuspjeh. Ipak bih volio da razmišljamo o osobnim i zajedničkim neuspjesima", kazao je dr. Tanjić te nastavio kako je "neuspjeh bio sastavni dio Isusova života, sve do njegove smrti na križu. I kada bismo mjerili njegov život i poslanje današnjim mjerilima, onda bismo mogli kazati da je Isusov zemaljski život bio trajno prožet neuspjehom, odbacivanjem, sumnjom. Njegove riječi su već tada neprihvaćene, mnogi ga nisu razumjeli i nisu mu htjeli povjerovati."

220714 HKS 9

"Njegovi najbliži često su pokazivali kako ne shvaćanju što im govori i kuda ih usmjerava. Bio je jednak mnogima koji su u svome životu doživjeli neuspjeh. Kako se ponašati u takvim trenucima, kako razmišljati o sebi o svome životu, kako se nositi s neuspjehom?", zapitao se propovjednik te ponudio odgovor: "Isus svoj neuspjeh vezuje u molitvu. Molitvom se suočava s neuspjehom. Isus svoj neuspjeh predaje u Očeve ruke i usred neuspjeha potvrđuje svoje predanje i odanost Ocu i poslanju kojega je od njega primio. Njegov "da" Ocu i vlastitom poslanju nije uvjetovan uspjehom, nego je neuvjetovani "da" čak i u trenucima koji su sasvim suprotno od očekivanih. Upravo u tim trenucima neuspjeha očituje se i smisao Isusova poslanja. On u tim trenucima zahvaljuje Ocu, ne toliko zbog toga što je to sakrio od mudrih i umnih, već zbog toga što je to objavio malenima. I upravo se u tome otkriva i značenje onoga što zovemo objava. Ona dovodi do razlikovanja i razotkrivanja, prihvaćanja i odbijanja. Oni koji prihvaćaju Njegovu riječ i poslanje označeni su kao maleni i jednostavni, krotki i ponizni o čemu nam pismo svjedoči, a oni koji odbijaju čine se umnim i mudrim jer umnost i mudrost mjere snagama vlastite moći, vlastitih sposobnosti uspjeha i razmišljanja. Njihov se stav pokazuje nestalnim pred izazovima neuspjeha, upravo stoga što je neuspjeh kritika svake lažne mudrosti i samouvjerenosti. Lažna mudrost i umnost ne podnosi neuspjeh. Ne zna se s njime nositi."

220714 HKS 9

"Iz Isusova stava i odnosa s Ocem, iz njegova odnosa spram neuspjeha izvire i shvaćanja učeništva, njegova nasljedovanja. Prije svega Isus je onaj koji poziva: "Dođite k meni". Treba doći k Isusu i biti s njim. To je prvi preduvjet cjelokupne kršćanske egzistencije i svakoga poziva. Doći k Isusu znači poslušati njegov glas i dati prednost njegovim riječima i djelima nad vlastitim djelima, željama i zahtjevima. Isus nas time ne poziva da se odreknemo svoje vlastite slobodne volje, nego da ju odredimo i oblikujemo u suglasju s njegovom voljom. Na taj način i susret s neuspjehom dobiva sasvim drugo značenje i drugačije mjesto u našem osobnom i zajedničkom životu. Rekao bih da se upravo u tome krije smisao Isusovih riječi o uzimanju jarma. Ne radi se o jarmu religioznih i drugih društvenih normi i zapovijedi. Ovaj jaram povezuje u jednu novu drugačiju cjelinu cijeli život. To je njegov jaram. Jaram koji računa s neuspjehom, i koji jedini, ako se shvaća kao njegov može biti shvaćen kao sladak usred gorčine života. Isus traži da dođemo k njemu, da uzmemo njegov jaram koji uključuje i neuspjeh i poteškoće i da učimo od njega. Uzeti jaram i učiti znači biti poslušan Učitelju i živjeti od njegove blizine i njegove riječi, staviti sve u njegovu službu, postati krotki i ponizan ne samo u odnosu na njega, nego i u odnosu na naše živote, na naše odnose, na ono što radimo i cjelokupno poslanje. Biti svjesni da nismo vlasnici nego poslužitelji. Računati s neuspjehom. Ne miriti se lažnom mudrošću i umnošću. Uzeti jaram i učiti o Isusa nosi obećanje spokoja ili našim suvremenim rječnikom rečeno - odmora. Ali spokoj znači mir cijeloga bića, a ne samo fizički odmor. Upravo se u ovim riječima krije možda i jedna od kritika i naših poslanja, pa i našeg dušobrižničkog rada. Naša egzistencija koja je stalno pod stresom, govorim iz vlastitog iskustva, zbog raznih zadaća i poduhvata i koja se stalno dokazuje kao frenetična aktivnost bez odmora i bez stanke često zaboravlja na to da je izvor uspjeha kao i stalnosti u neuspjehu, odnos s Isusom, a ne stalna aktivnost i rad. On je izvor spokoja u stalnom radu i utjeha u nevoljama. Ono što bi trebalo prožimati i naš rad i naše djelovanje, naša lica je taj odnos s Kristom poniznim i krotkim, smirenim i dobronamjernim, a ne slika s uvijek nervoznim i hiperaktivnim menadžerima. Vidimo da je upravo to što nas često prožima i čemu sve više sličimo. Pa možda i ovaj naš današnji put hodočašće može pomoći da se vratimo pravome put. Istina, jaram je uvijek jaram i nije ga lako nositi. Nasljedovati Isusa, ljubiti, djelovati jest napor koji traži naše snage, pred napašću da iz odnosa s Bogom izbacimo napor i dademo se zavesti shvaćanjem kako je odnos s Bogom nešto što potpada pod logiku odmah bez napora i sve. Govor o jarmu pokazuje pravo lice nasljedovanja."

220714 HKS 13

"Život s Isusom uključuje veliki napor, ali uključuje i spokoj, odmor u njemu i s njime. Ako nema jednoga od ovoga dvoga onda smo krivo razumjeli njegove riječi o jarmu i spokoju istovremeno. Čini nam se potpuno nelogično nositi jaram i imati spokoj. I u tome zapravo prepoznajemo i lik svetoga Josipa. Rekli bismo, ljudskim rječnikom da je u mnogočemu bio neuspješan. A zapravo sve što je napravio i živio, kako nam pismo svjedoči, otvorilo je put novome, drugačijemu životu. Zato molimo njegov zagovor da se znamo nositi s vlastitim uspjesima i neuspjesima, da možemo nositi jaram i imati spokoj", zaključio je svoju homiliju rektor Željko Tanjić.

220714 HKS 14

Nakon misnog slavlja profesori nastavnici i djelatnici Hrvatskog katoličkog sveučilišta nastavili su svoje hodočašće u zajedničkom druženju u prostorima Josipova svetišta te razgledali grad Karlovac. (AS)

Foto: Lovro Klarić i HKS

Radio Marija

15:45 Mali koncert
16:30 Vijesti dana
16:40 Glazba
17:00 Da svi budu jedno – ur. i vod.: p. Zvonko Vlah

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Adventska hrabrost brata Andrije - Biblijski pogled na lik Andrije, Kristova apostola

Početak Došašća obilježava blagdan apostola Andrije, jednoga od dvanaestorice “stupova” Crkve, Gospodinovih izabranika. “Andrijin križ” – dobro...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.