„I sada stoji tu,

prkosi vremenu,

kao rijedak biser ja ga čuvam.

Toliko ljubavi

na usne zove mi…

Vukovar – Grad heroja!“

 Šalata Vukovar web 1

Prigodom obilježavanja „Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 1991.“, a s ciljem da se taj spomen održi živim u čitavoj Domovini, kao i proteklih godina, odgojitelji i sjemeništarci Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu pridružili su se desecima tisuća onih koji su ovih dana i tjedana odali pijetet svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima, a napose stradalima u gradovima herojima Vukovaru i Škabrnji.
Šalata Vukovar web 2Obilježavanje „Dana sjećanja“ započelo je u ponedjeljak, 14. studenoga, postavljanjem transparenta na balkon sjeverne zgrade zapadnog paviljona sjemenišnog kompleksa koji prikazuje jednog od heroja obrane Vukovara i Trpinjske ceste general bojnika Blagu Zadru te simbol hrvatskog zajedništva i vukovarskog otpora srpskom agresoru – vukovarski vodotoranj – uz poznati stih pjesme „Iz krvi i bola niknut će cvijeće i nikada narod zaboravit neće VUKOVAR!“ autora Hrvoja Hegedušića.
Šalata Vukovar web 3
Odavanje počasti poginulima za slobodnu Hrvatsku nastavilo se u četvrtak, 17. studenoga, uključivanjem sjemenišne zajednice u memorijalno molitveni susret u organizaciji Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa pod naslovom „Srce i riječ za Vukovar“ koji se održao u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupskog pastoralnog instituta na zagrebačkom Kaptolu s početkom u 19 sati. Nakon Akademije, okupljeni bogoslovi i sjemeništarci zajedno sa svojim odgojiteljima i pristiglim gostima i uzvanicima sa raznih strana, u dvorištu Bogoslovije upriličili su molitvu za domovinu Hrvatsku, za poginule branitelje, za obitelj i mir u svijetu te za sve siromašne i pogođene raznim nedaćama uz prigodno paljenje lampiona.
Šalata Vukovar web 4

U jutarnjim satima petka, 18. studenoga, na 31. obljetnicu sloma obrane Vukovara i Škabrnje, obilježavanje „Dana sjećanja“ nastavljeno je hodočašćem sjemeništaraca i odgojitelja sa zagrebačke Šalate prema Ulici grada Vukovara gdje su, uz sjeverni kolnički trak, zapalili lampaše u spomen na obljetnicu stradanja stanovnika Vukovara i Škabrnje u pobjedničkom Domovinskom ratu. Potom su se uputili do spomenika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu gdje je lampašima bilo ispisano ime grada Vukovara sa formiranim križem unutar kojeg je dominirala velika svijeća te su tamo, paljenjem lampaša i molitvom koju je predvodio rektor Sjemeništa preč. Matija Pavlaković, odali počast svim stradalima u obrani Hrvatske.
Šalata Vukovar web 5Ovoj najvažnijoj obljetnici novije hrvatske povijesti uopće, u popodnevnim satima istoga dana, sjemeništarcima su se pridružili i dječaci iz različitih župa Zagrebačke crkvene pokrajine pristigli na „Vikend u sjemenište“.
Šalata Vukovar web 6„Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 1991.“ zaključen je euharistijskim slavljem mise zadušnice za sve poginule, stradale i nestale hrvatske branitelje. Sveta misa započela je višegodišnjom, dobro prihvaćenom, inicijativom „Zvon za Vukovar“ te je u 18 sati i 11 minuta zazvonilo sjemenišno zvono u znak sjećanja na žrtvu Vukovara pozivajući tako na molitvu kako za stradale žrtve tako i za one koji su ih počinili. Euharistijsko slavlje u sjemenišnoj svečanoj dvorani predvodio je svećenik Bjelovarsko-križevačke biskupije vlč. Josip Vragović, župnik u Brezničkom Humu, a ujedno i voditelj mjesečne duhovne obnove te „Vikenda u sjemeništu“. U koncelebraciji su sudjelovali sjemenišni odgojitelji preč. Pavlaković i vlč. Premelč. Ljepoti misnoga slavlja posebno su pridonijeli sjemeništarci svojim ministriranjem i pjevanjem, a na koncu svete mise izvedena je po tradiciji i prigodna pjesma „Bože, čuvaj Hrvatsku“ tekstopisca Drage Britvića, a koju je uglazbio Đani Maršan.
Šalata Vukovar web 7

Obilježavanje „Dana sjećanja“ završilo je prigodnom Akademijom koju je tematski pripremila svaka sjemenišna godina ponaosob za pristigle dječake na „Vikend u sjemenište“, a potom je uslijedila molitva uz paljenje 31 lampiona unutar sjemenišnog kompleksa i euharistijsko klanjanje pred Presvetim kroz čitavu noć za domovinu Hrvatsku, njezine žrtve, sve žive i mrtve, a ujedno i za kajanje i obraćenje krvnika. Ova cjelonoćna pobožnost tako je iznova progovorila o Vukovaru(ima) – ponos(u) Hrvatske!
Šalata Vukovar web 9jpg


Izvor: Međubiskupijsko sjemenište u Zagrebu

Radio Marija

15:45 Mali koncert
16:30 Vijesti dana
16:45 Glazba
17:00 Franjina ekonomija - ur. i vod.: Katarina Bukša

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Danas je 124. rođendan Danice Širole - Tko je bila "hrvatska Mala Terezija"?

Danas je 124. rođendan Danice Širola. Tko je bila Danica? Djevojka, učiteljica, koja je silno željela stupiti u samostan. Rođena je u Karlovcu 18....

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.