IMG 3495123

Oltar sv. Josipa u Župi sv. Josipa, Zagreb Trešnjevka

 

Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske tekstove prema Stepinčevim propovijedima o sv. Josipu prema litanijama sv. Josipa. Tekstovi su obogaćeni citatima iz samih propovijedi, koje su objavljene u knjizi mons. Jurja Batelje Blaženi Alojzije Stepinac: Sveti Josip – Propovijedi prema litanijama sv. Josipa iz 2009. godine.

Prvi tekst: Sveti Josip - stidljivi čuvar Djevice

Drugi tekst: Sveti Josip - slavni porod Davidov

Treći tekst: Sveti Josip - svjetlost patrijarha

Četvrti tekst: Sveti Josip - hranitelj Sina Božjega


Peti tekst: Sveti Josip - brižni branitelj Kristov

Ovoga tjedna, uoči blagdana sv. Josipa Radnika kojeg slavimo 1. svibnja, donosimo tekst koji tematizira litanijski zaziv Uzore radnika, moli za nas!

angiemenes 1580238861915 cathopic

Foto: Cathopic

 

Sveti Josip – uzor radnika

Na početku ove homilije kardinal Alojzije Stepinac podsjeća „da je neumorni rad bio sveti zakon u Svetoj Obitelji: radila je Presveta Djevica Marija, radio je Isus, a radio je dakako najžilavije sv. Josip da se uzmognu namirite sve potrebe Svete Obitelji, kojoj je on bio glava i za koju je snosio najveću odgovornost pred Bogom“ (Batelja, 2009: 121). Upravo je to razlog zbog kojega Crkva sv. Josipa naziva uzorom radnika i potiče vjernike da mu se utječu zazivom „Uzore radnika, moli za nas!“

Nadalje, naš Blaženik progovara kako se stav prema radu uvelike promijenio. „Nikada se u povijesti roda ljudskoga nije toliko govorilo o radu kao u naše vrijeme. U vrijeme prije Krista rad je bio preziran, jer je stari poganin smatrao da je rad samo za robove. Moderni pak pogani, to jest neki naši suvremenici, koji su odbacili Krista, hoće od rada stvoriti neko blaženstvo pred kojim bismo svi morali padati na koljena“ (Batelja, 2009: 121), upozorava Stepinac i nastavlja: „Međutim na krivom su putu bili pogani prije Krista, koji su prezirali rad. Na krivom su putu i pogani naših dana, koji obožavaju rad“ (Batelja, 2009: 121).

 

IMG 0756Kip sv. Josipa s Isusom u Župi Dobrog Pastira u Brestju

 

Kardinal Stepinac usmjerava nas prema svetome Josipu i želi da u njemu tražimo pravo značenje rada. „Promatrajući život sv. Josipa, vidimo da je sav njegov rad bio zbog Krista, da je svaki njegov rad počinjao i završavao s Kristom“ (Batelja: 2009, 121-122), napominje naš Blaženik. „Po Božjoj promisli i po Božjoj volji, sv. Josip je bio određen za hranitelja Isusa Krista, Sina Božjega. Njemu je pripadalo da radom svojih ruku priskrbi Isusu potrebno za hranu da se uzmogne razviti do snažna čovjeka. Njemu je pripadalo pobrinuti se da Isus ima što mu je potrebno za pristojno odijevanje. Njemu je pripadalo pobrinuti se da bi Isus imao skroman krov nad glavom. Zadnji razlog svega Josipova rada bio je Isus, odnosno sveta volja Božja, koja je njega odredila za hranitelja Sina Božjega“ (Batelja, 2009: 122).

Blaženi Alojzije Stepinac ističe kako je ispravno shvaćeni rad zapravo „uzvišena služba Bogu, kako nam dokazuje sv. Josip, služeći svojim radom Kristu Gospodinu“ (Batelja, 2009: 123). Naš Blaženik potiče nas da na sv. Josipa gledamo kao na uzor, kao na čovjeka čiji se sav rad odnosi na Boga. „Sv. Josip nam je uzor još u nečemu. On je taj rad i započinjao s Kristom, to jest gledajući u njemu Boga, od njega je i molio milost da blagoslovi njegov rad. Jer kaže poslovica: „S molitvom li svoje začiniš djelo, pola si ga završio zacijelo!“ Ako se u radu oslanjamo samo na svoje vlastite snage, tko zna kakav će nam biti uspjeh?“ (Batelja, 2009: 124).

Kardinal Stepinac govori nam kako rad ne vrijedi puno bez Božjega blagoslova. „Blagoslovit će ga onda ako ga za to zamolite, ako mu se preporučimo molitvom prije rada, kao što je činio sv. Josip, koji je svoj rad započinjao s Isusom, ali i dovršavao s njim. Nije si teško predočiti kako se topla molitva morala dizati iz srca sv. Josipa k Bogu kad bi završio svoj dnevni posao i umoran se spremao na zasluženi počinak. A recite mi, koliko ljudi misli na to da svoj mučni dnevni red završi molitvom Bogu po primjeru sv. Josipa? Blažene i sretne duše, koje rad promatraju u svjetlu svete vjere!“ (Batelja, 2009: 125).

Na kraju svoje homilije, koja tematizira litanijski zaziv Uzore radnika, moli za nas!, bl. Alojzije Stepinac upućuje sljedeći poziv: „Naučimo počinjati s Kristom svaki svoj posao, raditi samo za Krista svaki svoj posao, kao što je činio sv. Josip, uzor radnika. Onda će rad i nama biti ključ neba“ (Batelja, 2009: 125).

 IMG 0132

O knjizi Blaženi Alojzije Stepinac: Sveti Josip - Propovijedi prema litanijama sv. Josipa više možete pronaći na stranici Zagrebačke nadbiskupije.

IZVOR: Batelja, Juraj (2009) Blaženi Alojzije Stepinac: Sveti Josip - Propovijedi prema litanijama sv. Josipa. Zagreb: Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca.


Uoči blagdana sv. Josipa Radnika najavljujemo drugu katehezu iz serijala video kateheza Očevim srcem. Drugu katehezu Sustvaratelj u skrovitosti pripremio je vlč. Marko Čolić, župni vikar u Župi sv. Josipa, Zagreb-Trešnjevka, a na našem YouTube kanalu bit će dostupna od subote, 1. svibnja.

 

 

Tekst i foto: Zagrebačka nadbiskupija

Radio Marija

11:15 Glazba
11:35 Virovitička panorama - ur. i vod.: Božidar Biondić
11:50 Glazba
12:00 Kraljice Neba; Molitva - Srednji čas

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Danas je 124. rođendan Danice Širole - Tko je bila "hrvatska Mala Terezija"?

Danas je 124. rođendan Danice Širola. Tko je bila Danica? Djevojka, učiteljica, koja je silno željela stupiti u samostan. Rođena je u Karlovcu 18....

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.