U Brezarićima kraj Krašića, nedaleko od Jastrebarskog, rođen je 8. svibnja 1898. Alojzije Stepinac, višegodišnji zagrebački nadbiskup, kardinal i općepriznati zaslužni pastir hrvatskog naroda.

Stepinac kao najviši hrvatski katolički velikodostojnik uvijek je dostojno i neodstupno branio prava hrvatskog naroda na slobodu i samostalnu državu. U slučaju NDH on se nikad nije izjednačio s ustaškim režimom, već mu se, naprotiv, stalno suprotstavljao.

U vihoru Drugog svjetskog rata bio je jedan od rijetkih, ako ne i jedini, crkveni prelat u Europi, koji je oštro, mnogo puta i javno reagirao na fašističko bezumlje.
Dolaskom komunizma nije odstupio od svojih načela. Ponovno se usprotivio neopravdanim egzekucijama i tražio milosrđe, zagovarao slobodni razvitak vjere i poštivanja neotuđivih prava čovjeka. Tada je to ocijenjeno kao protunarodno djelovanje, pa je 1946. iskonstruirano suđenje, nalik staljinističkim procesima. Komunistička vlast označila ga je ustašom, proglasila ratnim zločincem, a suđenje je završilo presudom na 16 godina tamnice. Komunistička vlast morala je ipak dopustiti da se Stepinac sahrani u Katedrali, posljednjem počivalištu zagrebačkih biskupa. (Crveni peristil)