naslovna 78

Pismo za kolovoz zamislio sam kao malu šetnju kroz mjesec pun veoma važnih događaja koji nam nose poruke za osobni kao i za život naše zajednice i Domovine.

Trideset je godina kako s ponosom želimo proslaviti Dan domovinske zahvalnosti. Naime, 5. kolovoza 1995. godine ostat će zapisan zlatnim slovima u hrvatskoj povjesnici. To je dan iskrene zahvalnosti hrabrim braniteljima, napose onima koji su darovali svoje mlade živote, da bismo mi danas živjeli.

Prema legendi, toga je dana padao snijeg pa slavimo i Gospu Snježnu. Sve nas to upućuje da je Marija majčinskom skrbi utkana u važne i često presudne trenutke naše povijesti.

A dan nakon početka akcije Oluja, tj. dan nakon Gospe Snježne, slavimo blagdan Preobraženja. Da bismo razumjeli poruku svetkovine, pođimo u mislima s Isusom i trojicom odabranih sretnika: Petrom, Ivanom i Jakovom na vrh gore Tabor! Tu je Isus potražio samotno mjesto i molio se. Molili su se i apostoli, ali su ubrzo i zaspali. Kad su se probudili, pred njima je bio veličanstven prizor Isusova preobraženja. Obasjanu nebeskom svjetlošću, lice mu je zasjalo kao Sunce, a odjeća je postala bjeljom od snijega. Zanesen prizorom, Petar je kao opojen nektarom Božje blizine rekao: „Gospodine, dobro nam je ovdje biti.“

Dok je Petar ushićen govorio, sjajan se oblak nadvio nad mjesto. Nestali su Mojsije i Ilija. Iznenađeni učenici, nisu skidali pogled s Isusova lica, a Nebo je progovorilo: „Ovo je Sin moj, Ljubljeni. U njemu mi sva milina! Slušajte ga!“

Što to znači za nas? Gospodin svakomu za života daje trenutke slične onima učenika na brdu Tabor. Pokazuje nam svoje, nama dosad nedovoljno poznato lice. Može to biti njegovo slavno, preobraženo lice;uskrsno, ili pak umorno lice, da nas ohrabri u našim svakodnevnim naporima. Može to biti izmučeno, okrvavljeno lice, da nam pokaže svoju nazočnost u našim patnjama. Kao što je Veroniki dao pečat svojega krvlju oblivena lica utisnut u rubac, tako i nama pokazuje ono svoje lice, koje je u skladu s našim životnim prilikama.

U istom je mjesecu kruna Marijinih blagdana – Velika Gospa. Naziv Velika Gospa potječe iz Sinja. Poznato nam je iz povijesti kako je barbarska turska vojska napala taj lijepi gradić. Čitavu noć, 14. kolovoza vjerni se puk usrdno molio pred čudotvornom slikom zvanom: «Gospa od milosti», koju su donijeli iz Rame u Bosni, bježeći pred Turcima. I gle čuda: na Veliku Gospu, nastala je čudna uzbuna među turskim vojnicima. Pojavila se neka kužna bolest i moćna se vojska morala povući u Bosnu.

Nema sumnje da je turski napad odbijen zagovorom i intervencijom nebeske Zaštitnice. Svetkovinom Marijina uznesenja na nebo ispovijedamo svoju vjeru da nećemo u smrti nestati, pasti u bezdan nego u majčinsko krilo u kojemu ćemo nastaviti živjeti svu vječnost. Naša će osoba biti uzeta u Božju slavu i susresti se s Ocem dobrote. Ostvarujući ljubav u svakodnevnu životu bit ćemo navijeke uronjeni u Ljubav. A ta je Ljubav Bog.

Sveto nas bogoslovlje uči da je Marijino uznesenje na nebo kruna njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnog začeća. Ta svetkovina Marijina je proslava, Marijino uskrsnuće.

Nakon što se papa Pio XII. posavjetovao s biskupima cijeloga svijeta, proglasio je 1. studenoga 1950. godine Marijino uznesenje člankom vjere.

Što nama Marija nudi danas? Pokazuje put prema Kristu. Pođimo stoga i mi u dugu povorku Marijinih hodočasnika s pjesmom na usnama i s krunicom u ruci, u proslavu najljepšega Marijina dana!

Možda je ovo prigoda da se svakodnevno utječemo Mariji molitvom: Pod obranu se tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli uvijek oslobodi, Djevice slavna i blagoslovljena. Gospođo naša, posrednice naša, zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči! Amen!

Marija je bila svjedokinja Isusova izmučenog, ali i proslavljenog lica. Neka nas uči moliti: Gospodine, pokaži nam svoje lice, obnovi nam dušu, srce, život, da radosni hodočastimo prema vječnoj domovini!

Sve vas srdačno pozdravljam!

Vaš p. Stjepan Fridl

 

Foto: Autor Juan Martín Cabezalero - Web Gallery of Art:   Slika  Info about artwork, Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=15452366 / obrada fotografije RM

Radio Marija

02:15 Krunica - Žalosna otajstva
02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - papa Lav XIV.: „Mir s vama“
04:00 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Našice - Đurđenovac: 105,8 Mhz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Tradicija blagoslova grla na blagdan sv. Blaža

O blagdanu sv. Blaža svake se godine po crkvama dijeli blagoslov grla. Svećenik s dvjema svijećama pristupi vjerniku i moli: „Po zagovoru sv. Blaža, biskupa...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 1185
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.