Današnji zaštitnik, sveti Serafin (San Serafino), rodio se 1540. u Montegranaru (provincija Fermo, Marche) kao Felice de Nicola u siromašnoj, pobožnoj zidarskoj obitelji. Kao nepismeni pastir provodio je dane u samoći livada i polja i naučio čitati iz velike knjige Božje prirode, u kojoj se njegov duh uzdizao prema Svevišnjemu. Kad je ostao bez roditelja, zlostavljan od starijeg brata, osjetio je Božji glas koji ga je zvao u redovnike pa se sa 16 godina pridružio kapucinima u Tolentinu. Kao novak poslan je u kapucinski samostan u Jesiju i uzeo redovničko ime Serafin. Kazao je tada: “Nemam ništa osim krunice i križa, ali se nadam da ću i s tim koristiti fratrima i postati svetac.”
Zbog njegove nespretnosti i smušenosti poglavari su ga premještali iz samostana u samostan. Naposljetku se 1590. smirio u Ascoliju (Marche). Dobrohotni, ponizni i skromni samostanski vratar i sakupljač milostinja, zaljubljen u prirodu i male stvari, postao je glasovit po jednostavnom, pokorničkom, asketskom životu i milosrđu prema siromasima i prosjacima. Naročitu pobožnost gajio je prema Presvetoj euharistiji i prema Majci Božjoj. Bio je pravi anđeo mirotvorac koji je mirio zavađene, tješio i bodrio bolesnike i žalosne. Imao je dar čitanja duša, a pročuo se po svojim čudesima i proročanstvima. Njegov savjet tražili su i crkveni i svjetovni poglavari. Preminuo je na današnji dan 1604. u Ascoliju. Njegova smrt digla je na noge cijeli grad koji je brata Serafina smatrao živim svecem. Svetim ga je 1767. proglasio papa Klement XIII.
