Na kraju opće audijencije u srijedu 30. srpnja Papa je ponovno izrazio duboku žalost zbog terorističkoga napada na župu u Komandi u Demokratskoj Republici Kongo te potaknuo odgovorne da zajedno rade na sprječavanju nasilja i progona vjernika. Spomenuo je 50. obljetnicu potpisivanja Helsinškoga završnog akta, čiji je duh, kako je kazao, prijeko potrebno čuvati. Potaknuo je na ustrajnost u dijalogu i jačanje suradnje.S jedne je strane papa Lav XIV. izrazio duboku žalost zbog brutalnoga terorističkog napada na jednu crkvu u Demokratskoj Republici Kongo, u kojemu je ubijeno više od 40 kršćana, a s druge nadu da će, i u ovom vremenu sukobā, ponovno zapuhati „Duh Helsinkija“, odnosno duh koji je nadahnuo 35 zemalja potpisnica Završnoga akta – čija će se 50. obljetnica slaviti 1. kolovoza – kako bi se okončao rat (tada je bila riječ o Hladnom ratu) i uspostavila nova geopolitička arhitektura. Papa je to učinio u prisutnosti tisućā ljudi okupljenih danas, 30. srpnja, na Trgu svetoga Petra na prvoj općoj audijenciji srijedom nakon ljetne pauze – među kojima su bili brojni mladi, sudionici Jubileja mladih – s kojima je želio podijeliti svoje osjećaje, očekivanja i perspektive u sadašnjoj situaciji u svijetu toliko ranjenom nasiljem.
Žalost zbog napada na crkvu u DR Kongu
Papa je prije svega spomenuo masakr koji se dogodio u noći između 26. i 27. srpnja u župi Bienheureuse-Anuarite u selu Komanda, u istočnom dijelu Demokratske Republike Kongo. Bio je to brutalni napad u kojemu su pripadnici milicije Savezničkih demokratskih snaga (ADF) ubili više od 40 osoba, u crkvi tijekom molitvenoga bdijenja i u njihovim kućama.
Dok žrtve povjeravam nježnom Božjem milosrđu, molim za ranjene i za kršćane koji diljem svijeta i dalje trpe zbog nasilja i progona, potičući one koji imaju odgovornost na lokalnoj i međunarodnoj razini da surađuju kako bi spriječili slične tragedije.
„Duh Helsinkija“
Papa Lav XIV. potom se osvrnuo na jednu povijesnu obljetnicu, na 50. godišnjicu, 1. kolovoza, potpisivanja Helsinškoga završnog akta, odnosno završnoga dokumenta Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi (KESS) održane 1975., na kojoj je sudjelovalo 35 zemalja, među kojima Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez, kao i gotovo sve europske države.
Bio je to ključni trenutak u procesu popuštanja napetosti između istočnoga i zapadnoga bloka tijekom Hladnoga rata, koji je utvrdio dužnost poštovanja državnih granica i rješavanja sporova diplomacijom i dijalogom. Više je puta papa Franjo – te poput njega i državni tajnik kardinal Parolin – zazvao istoga Duha pred eskalacijom međunarodnih sukoba i napetosti. Isto je učinio papa Lav danas, podsjećajući na kraju opće audijencije na tu želju da se zajamči sigurnost u kontekstu Hladnoga rata od strane 35 zemalja koje su, potpisivanjem tog važnog dokumenta inaugurirale – kako je rekao Sveti Otac – novo geopolitičko doba, podupirući zbližavanje Istoka i Zapada.
Ustrajati u dijalogu, jačati suradnju
Helsinki – dodao je Papa – označio je također obnovljeni interes za ljudska prava, s posebnom pozornošću prema vjerskoj slobodi koju se smatra jednim od temelja nove suradnje od Vancouvera do Vladivostoka. Aktivno sudjelovanje Svete Stolice na konferenciji, koju je predstavljao nadbiskup Agostino Casaroli, pridonijelo je podupiranju političkoga i moralnoga zauzimanja za mir – podsjetio je Papa te dodao:
Danas je više nego ikada prijeko potrebno očuvati „Helsinški duh“, ustrajati u dijalogu, jačati suradnju te diplomaciju učiniti privilegiranim načinom sprječavanja i rješavanja sukoba.
Izvor: Vatikanske vijesti
