20210426 1

Nedjelja Dobrog Pastira nedjelja je molitve za duhovna, ali i sva druga zvanja – za sve koji su ‘dobri pastiri’ u društvu i svijetu, ali i za sve koje Bog zove da se odazovu i tamo gdje ih Gospodin šalje, potpuno stave na raspolaganje. Također, ovo je dan kada osobito molimo za ‘dobre pastire’ u Riječkoj Crkvi, kako za one koji su se odazvali Božjem pozivu, tako i za one koji još nisu – da se odazovu i postanu ‘dobri pastiri’, rekao je riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić predvodeći 25. travnja svečano liturgijsko slavlje na Nedjelju Dobrog Pastira u katedrali sv. Vida u Rijeci. S obzirom da je misa slavljena 25. dana u mjesecu, istaknuo da njome nastavljamo biti uključeni u Veliku molitvenu devetnicu „Hrvatska moli za život“ na koju je pozvalo Vijeće za život i obitelj Hrvatske biskupske konferencije na čijem čelu je riječki nadbiskup koadjutor, a koja je započela 25. ožujka. Na molitvu su osobito pozvani roditelji, da budu zaštitnici, čuvari – ‘dobri pastiri’ novog života, poručio je mons. Uzinić.

U propovijedi nadahnutoj pročitanim evanđeoskim ulomkom ( Iv 10, 11-18 ) istaknuo je tri karakteristike i značajke Isusa kao ‘dobrog pastira’ i s druge strane najamnika. Prva Isusa prikazuje kao dobrog pastira koji život svoj polaže za ovce. Dobri pastir je onaj koji je, ako je potrebno, spreman i umrijeti za one koji su mu povjereni. Za razliku od njega, najamnik nije na to spreman. Kao drugu značajku naveo je ‘poznavanje ovaca’. Pastir poznaje ovce. To poznavanje nije toliko poznavanje po imenu, pameću, nego poznavanju srcem. Ono u sebi uključuje ljubav koja je zainteresirana za drugoga i njegovo dobro. On poznaje one koje ljubi i oni koje ljubi mogu i njega spoznati, rekao je propovjednik. Najamnik ne poznaje ovce jer ih ne ljubi, a to ne čini jer ih one ne zanimaju.

20210426 2

Kao treću značajku riječki nadbiskup koadjutor naveo je da ‘Dobri Pastir’ sve što čini – čini zato što želi, a ne zato što mora. Pastira ne motivira interes, nego ljubav. Zato pastir svojim ovcama u slobodi daruje svoje vrijeme, sposobnosti i na kraju svoj život. To je služenje u ljubavi. Za razliku od njega, najamnik svoj posao ne čini slobodno, nego je prisiljen, bilo osobnom potrebom bilo interesom. Za Dobroga Pastira jedini je interes dobro ovaca i zato daje život, ali ga i ponovo uzima da ga može obilato darivati. To je logika i pšeničnog zrna koje ‘ako umre donosi obilat rod’ (usp. Iv 12, 20-23), kazao je propovjednik.

Pojašnjavajući zašto se Isus služi slikom najamnika, istaknuo je da nas Gospodin želi potaknuti da se u svojoj slobodi izbora pokušamo voditi kriterijima koji opisuju ‘dobrog pastira’. Isus želi da njega izaberemo ne samo srcem i osjećajima, nego i razumom. To je osobito važno u današnje vrijeme sekularnog i pluralnog društva. Povodeći se kriterijima Isusa kao ‘dobrog pastira’, nadbiskup je potaknuo vjernike na promišljanje tko je to, osim Isusa, doista spreman za nas dati život? Tko nas doista poznaje i daje nam se bez interesa, u slobodi? Ovo razlučivanje kriterija može nam pomoći izabrati one koji su doista ‘pastiri’ i prepoznati one koji su ‘najamnici’. To mogu biti i osobe unutar Crkve. Postoje oni koji su zavedeni od ‘najamnika’ i iako misle da vrše službu pastira, nisu pastiri jer ono što čine – neće dovesti do dobra ‘ovaca’. Zato bi ovo trebalo biti poticaj za svakoga od nas, bilo da vršimo neku službu u Crkvi ili društvu, u kojoj smo pozvani biti dobri pastiri, da pokušamo svoju pastirsku službu uskladiti s kriterijima koje je Isus objavio kao kriterije dobrog pastira i sebe takvog pokazao, poručio je mons. Uzinić.

20210426 3

Zaključujući je rekao kako se slika ‘dobrog pastira’, kao poziv i poslanje u Crkvi najčešće primjenjuje na Papu, biskupe, svećenike i povezuje uz molitvu za duhovna zvanja. No, ta služba poziv je i poslanje koje počiva na sakramentu krštenja i u tome se trebamo svi prepoznati i početi truditi da doista kriteriji po kojima živimo – budu kriteriji ‘Dobrog Pastira’. To trebamo činiti služeći onima kojima smo poslani i ne gledajući samo svoj interes i svoje potrebe. Također, to trebamo činiti ne zato što moramo, nego zato što želimo i zato što nam je stalo do drugih. Isus na različite načine u Crkvi i društvu poziva da budemo dobri pastiri. To je poziv da budemo poput Isusa tj. biti Isus za druge, odnosno staviti svoj život u službu drugima. On, nas kršćane, šalje svima, ne da bismo druge iskoristili, nego svima bili dobri pastiri, zaključio je mons. Uzinić.

Zbog epidemioloških mjera broj vjernika koji su mogli sudjelovati na misnom slavlju u riječkoj prvostolnici bio je ograničen, te se misa mogla pratiti u izravnom prijenosu na Facebook stranici i Youtube kanalu Riječke nadbiskupije.

 

 

Tekst i foto: Riječka nadbiskupija

Radio Marija

01:30 Glazba
02:15 Krunica - Žalosna otajstva
02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - p. Mirko Nikolić: "Gabrić još govori - 33 godine poslije"

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.