25 godina Radio Marije

6

Župa svetih Filipa i Jakova u Novom Vinodolskom proslavila je u nedjelju 1. svibnja blagdan svojih nebeskih zaštitnika. Svečano liturgijsko slavlje predvodio je riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić. Suslavili su župni upravitelj vlč. Mario Frlan, župni vikar vlč. Hrvoje Mandić, vlč. Jaroslav Wilczynski, vlč. Pave Điko, vlč. Ivan Peranić i fra Ivan Gavran. Toga danas bio je i blagdan sv. Josipa radnika te je pod svetom Misom mons. Uzinić blagoslovio novi kip ovoga sveca koji krasi novovinodolsku župnu crkvu.

U propovijedi nadahnutoj pročitanim liturgijskim čitanjima, osobito evanđeoskim ulomkom ( Iv 21, 1-19 9) o lađi koja se u noći otisnula na more sa sedmoricom apostola, rekao je da su samo nekima imena navedena, ali ne Filipu i Jakovu, no možemo ih prepoznati. Za to postoji više razloga, kazao je mons. Uzinić i kao prvi naveo da broj ‘sedam’ koji se spominje, simbolizira puninu. Na toj Petrovoj lađi, koja simbolizira Crkvu, prisutni su svi Kristovi učenici. Ona je i naša ‘lađa’, poručio je propovjednik i kao drugi razlog naveo povezanost Filipa i Jakova s onima kojima se imena navode u evanđeoskom ulomku. Pojasnio je kako je Filip bio jako povezan s Natanaelom, odnosno Barlolomejem, učenikom kojega je potaknuo potražiti Isusa. Vjerojatno je i Bartolomej njega poznao na more u lađu. Osim toga, Filip je, kako stoji u Ivanovom evanđelju, onaj koji više puta traži ‘da vidi’ ili je posrednik ‘da bi se vidjelo’. O tome svjedoče brojni primjeri, među kojima i onaj kada Filip kaže Natanaelu: „Pronašli smo Onoga o kojemu su pisali Zakoni i proroci, Isusa iz Nazareta, sina Josipovog“. (Ivan 1, 45)

Među učenicima na lađi možemo prepoznati Jakova (mlađi) Alfejevog, za kojega se kaže da je ‘brat Gospodinov’, Isusov rođak. On je imao istaknuta mjesto biskupa Jeruzalema. Bio je vrlo ugledam i pitalo ga se o mnogim stvarima. Uspio je postići kompromis u prvoj Crkvi kada se vodila rasprava između kršćana i židovstva, kršćana i poganstva. Međutim, osobito je poznat po svom pismu, odnosno po svojoj poslanici. Polazeći od Isusovog govora o blaženstvima, kroz jedan vrlo naglašeni socijalni pristup, daje smjernice prvoj Crkvi, ali i nama danas, kako u konkretnim životnim okolnosti i u pogledu otvorenosti za druge, svoju vjeru trebamo pretvoriti u konktetna djela – ne ostati samo na teroriji, nego vjeru pretvoriti u praksu. Kroz te svoje poglede i razmišljanja mogli bismo ga prepoznati i kao učenika kojega je Isus posebno ljubio, rekao je mons. Uzinić. U nastavku je župljanima Novog Vinodolskog poručio kako nije dovoljno na toj ‘lađi’ prepoznati imena zaštitnika njihove Župe, nego od tih učenika učiti kako živjeti svoju vjeru. Potrebno je posvijestiti si da smo svi na toj ‘lađi’ koja, da bi postigla zbog čega ju je Krist ustanovio, mora prepoznati Krista na obali, čuti njegove riječi, činiti ono što on čini, razgovarati s njime, blagovati ga na Euharistiji, jer samo tako možemo činiti ono na što nas Gospodin šalje. “Ono što je važno uočiti jest da je to jedno od očitovanja Isusa. To omogućava susret s Kristom uskrslim kako bismo s tom sedmoricom na lađi i mi mogli biti svjedoci Isusa Krista i njegova uskrsnuća. To je polazište. Mi na toj lađi trebamo, prije svega, ponovno otkristi da je Isus Krist Gospodin, da je Uskrsnuli Gospodin koji je identičan onome Isus koji je hodao zemljom, činio dobro, propovjedao evanđelje.”

Propovjednik je podsjetio kako je na početku Isusovog javnog djelovanja još jedna lađa otišla u noć i vratila se bez ulova. I tada se dogodio preokret nakon susreta s Isusom – dogodio se čudesan ulov. U oba slučaja dogodilo se poslanje. Nadbiskup je pojasnio kako se u provom slučaju dogodilo poslanje ‘ribara ljudi’ – u ime Isusovo krenuli su u svijet spašavati ljude iz situacija u kojima umire. Postavljati ih u ozračje Božje ljubavi i milosti u kojima čovjek može jedino istinski živjeti. U evanđeoskom ulomku toga dana poslanje se otkriva kroz dijalog Petra i Isusa. Krist Petru, ali i svima nama, želi poručiti što nam je Bog učinio. Bog je Petra ljubio, oprostio mu tri pada. On i nas ljubi. Bog nas ljubi prve. Želi nam se poručiti da smo od Boga ljubljeni kako bismo na tu Božju podlogu ljubavi mogli odgovoriti ljubavlju prema Bogu, ali koja se ne zaustavlja na tome da samo ljubimo Boga, nego da se ta ljubav nastavlja u konketnom poslanju kojega nam Bog daje, pojasnio je mons. Uzinić. Podsjetio je na pitanje koje je Isus uputio učenicima: “Ljubiš li me više ..? ‘Više’ – to je ono što čini razliku od pravog kršćanina, od onoga koji je to samo na papiru. To ‘više’ čini pravu razliku onoga koji jest svetac i onoga koji to neće nikada biti. Ljubiti ‘više’ znači ljubiti Krista na način kako je on ljubio nas, poručio je mons. Uzinić.

Podsjetio je na Petrovu mučeničku smrt kada je u Rimu raspet naopako iz ljubavi prema Kristu. Slično se dogodilo Filipu, ali i Jakovu kojega se još naziva Pravednikom jer je ono što je govorio, doista živio. To su prepoznali i njegovi neprijatelji, ali ih to nije spriječilo u nakanama da ga ubiju. Isto se mora dogoditi i nama, odnosno moramo ‘svakodnevno umirati’. To svakodnevno umiranje mons. Uzinić pojasnio je osobnim svjedočanstvom rekavši da je, nakon što mu je papa Franjo uputio poziv o službi nadbiskupa u Riječkoj nadbiskupiji, Svetome Ocu u pismu pokušao objasniti zašto taj poziv za njega ‘nije dobar’. Papin odgovor bio je da se ‘prepustim ići onamo kamo neću’ i došao samo tu. Važno je, iako to sa sobom nosi puno poteškoća, izazova, pustiti vodstvo Gospodinu, da nas vodi po Duhu Svetom. Apostoli kažu da su svjedoci uskrsnuća i na tom tragu važno je prepustiti Duhu Svetom voditi nas tamo ‘kamo nećemo’ jer to je način da pokažemo da prepoznajemo Krista uskrsnuloga i ispovjedamo vjeru u njegovo uskrsnuće i tu vjeru pretvaramo u konkretna djela ljubavi prema bratu čovjeku i onima kojima smo poslani, poručio je mons. Uzinić. “To je činio sv. Petar i to su činili i vaši zaštitnici. To učinimo i mi kako bismo mogli postati sveti jer to je sveopći poziv na kojega smo pozvani.”

Tekst i foto: rijecka.nadbiskupija

Radio Marija

14:00 Pozdravi, čestitke i preporuke
14:55 Molitva za život
15:00 Krunica Božjega milosrđa
15:10 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Adventska hrabrost brata Andrije - Biblijski pogled na lik Andrije, Kristova apostola

Početak Došašća obilježava blagdan apostola Andrije, jednoga od dvanaestorice “stupova” Crkve, Gospodinovih izabranika. “Andrijin križ” – dobro...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.