RM article

Prvo: Nikada ne smijemo vjerovati da smo mi prvi koji čitamo Sveto pismo. Brojni su, neizmjerno mnoštvo, tijekom stoljeća čitali, razmišljali, živjeli i prenosili Sveto pismo. Najbolji tumači Svetoga pisma su sveci.

Drugo: Sveto pismo je knjiga crkvene zajednice. Naše čitanje, premda bilo pojedinačno, nikada neće biti usamljeno. Da se okoristimo čitanjem Svetoga pisma, moramo se uključiti u veliki crkveni tijek koji usmjerava i vodi Sveti Duh.

Treće: Sveto pismo je „Netko“, dakle osoba. Stoga se istovremeno čita i slavi. Liturgijsko čitanje Svetoga pisma je najbolje čitanje.

Četvrto: Krist je središte Svetoga pisma; stoga, sve treba čitati pod Kristovim pogledom i ispunjeno u Kristu. Krist je ključ za razumijevanje Svetoga pisma.

Peto: Nikada ne treba zaboraviti da u Svetome pismu nalazimo činjenice i opise, djela i riječi tijesno povezana jedna s drugima; riječi naviještaju i rasvjetljavaju činjenice, a činjenice ostvaruju i potvrđuju riječi.
Šesto: Praktičan i koristan način čitanja Svetoga pisma jest započeti sa svetim evanđeljima, nastaviti s Djelima apostolskim i Poslanicama, čitajući u međuvremenu koju knjigu iz Staroga zavjeta: Knjigu postanaka, Izlaska, o Sucima, o Samuelu i tako redom. Levitski zakonik, primjerice, ne treba žurno čitati. Psalmi trebaju biti molitvena knjiga biblijskih skupina. Proroci su duša Staroga zavjeta: njima treba posvetiti posebno proučavanje.

Sedmo: Bibliju se osvaja kao i grad Jerihon: opsjedajući je. Stoga je veoma korisno usporedno čitanje tekstova. Takvo čitanje zahtijeva puno vremena, ali je veoma korisno. Jedan tekst pojašnjava drugi, kao što je govorio sveti Augustin: „Stari zavjet u Novome postaje jasan, a Novi je skriven u Starome“.
Osmo: Sveto pismo treba čitati i razmišljati s istim Duhom s kojim je napisano. Sveti Duh je njegov glavni pisac, a također i glavni tumač. Uvijek se prije početka čitanja treba obratiti Svetom Duhu, a na kraju čitanja mu također treba zahvaliti.

Deveto: Sveto se pismo ne smije rabiti da se nekoga kritizira ili osuđuje.

Deseto: Svaki biblijski tekst ima svoj povijesni kontekst u kojem je nastao i književni kontekst u kojem je napisan. Biblijski je tekst, izvan svog povijesnoga i književnog konteksta, izlika za manipuliranje Božjom riječju. To je uzaludno izgovaranje Božjega imena.

Biskup Querétara/Meksiko - Mario de Gasperín Gasperín

Datum 10.1.2020.

Radio Marija

22:05 Glazba
22:30 Hrvatski program Radio Vatikana
22:50 Glazba
23:00 Molitva - Povečerje

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Pismo Isusu; autorica: Marija Rukljač

  ISUSE!Ti si svjedok svih mojih pitanja!Dok bijah mala djevojčica ,,Oče naš“ meni se činio prejednostavan… Nisam htjela molitvu, tražila sam...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30

FG-TAB.png

VG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 65 39 498; 097 60 24 076

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.