Današnji sveti zaštitnik Antun Marija Claret (za svoje Katalonce Antoni Maria Claret a za Španjolce Antonio María Claret y Clará), nadbiskup i misionar, rodio se 23. prosinca 1807. u katalonskom gradiću Sallent de Llobregat kao sin malog tvorničara tekstila. U mladosti je radio kao tkalac u Barceloni, 1829. stupio u sjemenište u katalonskom gradu Vicu, a za svećenika je zaređen 1835. Djelovao je od 1843. kao pučki misionar u svojoj rodnoj Kataloniji, a od 1848. na Kanarskim otocima. Kao veliki štovatelj Srca Marijina osnovao je 1849. misijsku družbu Sinova Bezgrešnoga Srca Marijina, po njemu nazvanu i klaretinci, a kasnije i žensku granu te družbe, Kćeri Srca Marijina. Godine 1850. postao je nadbiskupom Santiaga na Kubi. Tamo je obnovom sjemeništa, otvaranjem bolnica i škola, duhovnim vježbama, pastoralnim pohodima i misijama oživio zapušteni i zanemareni vjerski život. Za vrijeme potresa i vremenskih nepogoda, koje su uništile mnoge žetve, obilazio je bolnice, zatvore i darivao sirotinju, protivio se rasizmu, pisao o seoskoj duhovnosti i poljoprivrednim metodama, u svim župama osnivao štedionice. Njegov socijalni, dobrotvorni i kulturni rad bio je neprijateljima vjere trn u oku pa su ga više puta pokušavali ubiti. Zbog toga ga je papa Pio IX. 1857. pozvao natrag u Španjolsku i povjerio mu službu ispovjednika kraljice Izabele II. Boravio je u Madridu i obilazio siromahe, osnivao knjižnice, muzeje, znanstvene ustanove, glazbene i jezične škole. Kad je 1868. izbila revolucija i kraljica napustila Španjolsku i on je pošao u progonstvo.
Na glasu kao prorok i čudotvorac, glasoviti propovjednik i veliki promicatelj dobre knjige, objavio je i ostavio za sobom na tisuće propovijedi i mnoga vrijedna asketska djela. Naročito je zaslužan za širenje pobožnosti prema Presvetom Sakramentu i prema Bezgrešnom Srcu Marijinom. Preminuo je na današnji dan 1870. u cistercitskoj opatiji Fontfroide blizu francuskog grada Narbonnea, nedaleko španjolske granice. Blaženim ga je proglasio 1934. papa Pio XI, a svetim 1950. papa Pio XII. Zaštitnik je katoličkog tiska, tkalaca, trgovaca tekstilom, štedionica i štediša te Kanarskih otoka. Njegovi klaretinci broje danas više od 3 tisuće članova i djeluju u 60 zemalja na pet kontinenata.
Tekst: župa sv. Nikole biskupa, Jastrebarsko
Foto: arhiva RM
