20210118 61 ZASJEDANJE HBK e1610962170269

Pozdrav Predsjednika Hrvatske biskupske konferencije na 61. plenarnom zasjedanju HBK (18.-19. siječnja 2021.)

Uzoriti gospodine kardinale Bozaniću, preuzvišeni Apostolski nuncije u RH, mons. Giorgio Lingua, braćo nadbiskupi i biskupi, prečasni Generalni Tajniče i poštovani glasnogovorniče! Sve vas pojedinačno i skupno od srca pozdravljam na ovom redovitom 61. plenarnom zasjedanju HBK. Posebice pozdravljam dvojicu naše subraće koje je uz pandemiju pogodio i razoran potres: zagrebačkog nadbiskupa i sisačkog biskupa. Obojici smo već očitovali, a ovog puta ponavljamo, našu bratsku blizinu i solidarnost sa zahvalnošću što su nas prošlog tjedna na videokonferenciji detaljnije izvijestili o posljedicama potresa, posebice na sakralnim objektima.

Elektroničkom poštom javio se mons. Petar Palić, Apostolski upravitelj Hvarske biskupije i ispričao se kako ne će moći nazočiti ovom zasjedanju pa sve pozdravlja i želi uspješan rad. Prijavio se delegat BK BiH mons. Tomo Vukšić koji će sutra prije podne biti s nama.

Uvod u program 61. plenarnog zasjedanja

a. Ne treba posebice isticati koliko je Koronavirus stvorio problema kod nas i u svijetu, pa su poduzimane i još se poduzimaju mjere opreza, karantene, razne zabrane i restrikcije u prigodi okupljanja, kao i ograničavanje ili pak ukidanje školskih, kulturnih i sportskih aktivnosti, nametanje distance među ljudima i dr. COVID-19 je uzdrmao i poremetio brojne planove i programe, te nas učinio još više svjesnim da smo „slabašni i nejaki“ kad nas je „tako sićušan virus“ uspio baciti na koljena i uzrokovati krizu širih razmjera. Zbog toga su brojni planirani susreti bili otkazani ili su održavani uz pomoć tehničkih pomagala, mrežnim odnosno internetskim putem.

I godišnji skup CCEE-a, koji je bio planiran u Pragu (25.-27. rujna 2020.) s temom „Crkva u Europi nakon pandemije. Perspektive za stvoreni svijet i zajednice”, održan je također mrežnim putem na daljinu. U svom pismu Papa Franjo je naglasio da je „pandemija ostavila duboki trag u svima nama, te poremetila i značajno izmijenila društvenu i ekonomsku sferu života“. Posebice je spomenuo „prinudne obustave i odgode vjerskih obreda i sakramenata kršćanske formacije, što je mnoge svećenike nagnalo na traženje novih načina za pružanje svoje pastoralne službe vjernicima“. U rubrici „Izvješća“ možete pročitati kratki pregled održane Plenarne skupštine CCEE, kao i prijevod zanimljivog predavanja isusovca Pavela Ambrosa, s teološkog fakulteta u Olomoucu (Češka) s naslovom „Otvoreni razgovor o tomu kako život u razdoblju nakon COVID-19 postaviti na zdrave temelje“.

b. U tom vidu i mi smo bili planirali u listopadu razgovarati o pandemiji koronavirusa, a to ćemo učiniti sada. Pozvali smo docenta dr. primarijusa Roka Čivljaka koji će govorit o temi „Vjernik pred izazovom COVIDA-19“. U drugom dijelu o ovoj temi mons. Vjekoslav Huzjak govorit će o stanju u Crkvi uzrokovano pandemijom COVID-19. Dok suosjećamo s brojnim žrtvama pandemije kod nas i diljem svijeta, osjećamo potrebu izreći zahvalu svima koji su vodili i vode brigu o zdravlju ljudi: liječnicima, medicinskim sestrama i tehničarima, pripadnicima snaga reda, pružateljima osnovnih usluga, volonterima, svećenicima i časnim sestrama koji su molitvom, riječju, pogledom i gestama dali svjedočanstvo brige i ljubavi, ljudske i vjerničke topline.

Kao biskupi s pastirskom brigom za povjereno stado, želimo duhom milosrdnog Samarijanca (usp. Lk 10, 29-37) biti blizu svima koji su pogođeni tom opakom bolešću. A k tomu i potresom s golemim posljedicama patnje i stradanja. U tom vidu obratit ćemo se s ovoga zasjedanja vjernicima neka se molitvom i prevencijom bore s tom opakom bolešću. Živo se nadamo da će se uskoro normalizirati društveni i vjerski život, a tržište rada i ekonomije biti obnovljeno i obogaćeno duhom nove solidarnosti. Uz izraze blizine i dobrote koju su pokazali ljudi u zemlji i inozemstvu, lijepo je bilo vidjeti prošlih dana predstavnike Katoličke i Pravoslavne Crkve na terenu s ugroženim ljudima, neposredno pred početak molitvene osmine za jedinstvo kršćana. Dok sklapamo ruke na molitvu i nudimo evanđelje kao orijentir i doprinos u izgradnji ovozemaljskog doma, te Bogu zahvaljujemo što je po dobroti brojnih dobročinitelja pokazao „svoja silna djela“, sve ljude dobre volje i dobrog srca potičemo neka im ne dojadi činiti dobro.

c. Od zadnjega redovitog 60. plenarnoga zajedanja (8.-9. lipnja 2020.) održano je izvanredno zasjedanje HBK, 15. rujna 2020. godine u Splitu gdje smo izabrali novog generalnog tajnika prof. Krunoslava Novaka komu zahvaljujem što je prihvatio ovu službu, kao i njegovom biskupu mons. Radošu zahvaljujemo što ga je stavio na raspolaganje. Nakon prošlotjednog zasjedanja mrežnim putem, ovo je zapravo njegov prvi javni nastup pred nama i s nama. Neka bude s Božjim blagoslovom. Nakon izvanrednog zasjedanja u Splitu, sutradan, 16. rujna prisustvovali smo ređenju nuncija mons. Ante Jozića, u novoj crkvi Svete Obitelji u Solinu, a zaredio ga je državni tajnik kardinal Pietro Parolin. Mons. Jozić je u međuvremenu preuzeo delikatnu službu u Bjelorusiji.

U crkvi Svete Obitelji u Solinu, za koju je mons. Barišić zatražio naslov „manje bazilike“, na blagdan sv. Jeronima, 30. rujna 2020. pod pokroviteljstvom HBK obilježena je i nacionalna proslava 1600. obljetnice smrti sv. Jeronima.

Uoči same proslave na Medicinskom fakultetu u Splitu kardinal José Tolentino Calaça de Mendonça, arhivist i knjižničar iz Vatikana, održao je predavanje „Sveti Jeronim i Vatikanska apostolska biblioteka“. Treba ovdje pripomenuti da je usprkos problema s koronavirusom ove godine sv. Jeronim svečano obilježen ne samo u Solinu, već i u Rimu gdje je Državni Tajnik kard. Pietro Parolin predvodio misno slavlje, kao i u Štrigovi u Vraždinskoj biskupiji gdje je objavljena posebna monografija o njemu, te u Grahovu, u Bosni i Hercegovini.

Vidjeli ste iz programa da ćemo uz izbor podpredsjednika HBK i članova Stalnoga vijeća čuti izvješće o djelovanju i potrebama hrvatskoga Caritasa, posebice u zadnje vrijeme. Na ovom zasjedanju mons. Ivan Ćurić izvijestit će nas o naputku Kongregacije za kler o „pastoralnoj preobrazbi župne zajednice u službi evangelizacijskog poslanja Crkve“. Biskupi će raspraviti i o mandatima u tijelima HBK i kalendarskim terminima tijekom 2021. godine. Još jednom sve vas od srca pozdravljam i želim plodan rad i blagoslovljeno naše zborovanje. Hvala na pozornosti.

✠ Želimir Puljić, nadbiskup zadarski

predsjednik Hrvatske biskupske konferencije

Zagreb, 18. siječnja 2021.

 

 

Izvor: Hrvatska biskupska konferencija

Radio Marija

23:45 Glazba
00:00 Lijepa naša domovino - hrvatska himna; Posvetna molitva sv. Josipu
00:03 Glazba
00:30 Ne brinite se tjeskobno! - tema: „Kako i što izabrati?“; ur. i vod.: Ante Belić

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.