nuncijatura papin dan

Apostolski nuncij u RH nadbiskup Giorgio Lingua upriličio je u ponedjeljak 7. lipnja svečano obilježavanje Papina dana u Apostolskoj nuncijaturi u Zagrebu. Budući da je njegova služba dvostruka – predstavljati Svetog Oca pred državnim vlastima, ali i u mjesnoj Crkvi – na svečanost su bili pozvani predstavnici svjetovne i crkvene vlasti.

 

Izborom datuma mons. Lingua svečanost je povezao i s izvanrednim zasjedanjem HBK 8. lipnja, ali i s povijesnim sjećanjem na 7. lipnja 879. godine, dan kada je papa Ivan VIII. blagoslovio hrvatskog kneza Branimira i priznao mu vlast nad cijelom Hrvatskom, što se smatra prvim diplomatskim priznanjem hrvatskoga naroda. Zbog toga je 7. lipnja u Hrvatskoj i Dan diplomacije.

Mons. Lingua podsjetio je da je Sveta Stolica već ušla u 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa s modernom Hrvatskom. Najavio je i obilježavanje 25. obljetnice od potpisivanja prva tri Ugovora između Svete Stolice i RH, moguće u prosincu ove ili u travnju iduće godine.

Osvrnuo se i na aktualnu situaciju u Hrvatskoj proteklih nešto više od godinu dana – potrese i pandemiju – za vrijeme kojih smo spoznali ljudsku krhkost, ali i bili svjedocima zadivljujuće solidarnosti i dirljive hrabrosti. Spomenuo je i molitvu Svetog Oca na Trgu Sv. Petra u Vatikanu za kraj pandemije, kada nas je podsjetio da smo svi “na istom brodu” te da više ne možemo razmišljati samo o sebi, već moramo nastaviti zajedno u solidarnosti koja je izlaz iz ove krize. Zato nas Papa potiče da se ugledamo u sv. Franju koji je, “gdje je god išao, sijao sjeme mira i koračao sa siromašnima, napuštenima, nemoćnima i odbačenima, s najmanjom braćom i sestrama”.

Ističući izbor 7. lipnja za obilježavanje Papina dana, mons. Lingua je istaknuo da vjernost Hrvatske Svetoj Stolici seže još iz toga vremena pape Ivana VIII. i kneza Branimira: “Od onog čuvenog 7. lipnja 879. godine do danas, vaša blizina i vaše zajedništvo sa Svetim Ocem su vrijedni divljenja. To ste dokazali nebrojeno puta tijekom stoljeća.” Nuncij je primjetio: “Znam da nije uvijek lako nepromijenjenima održati osjećaje zajedništva s Rimskim biskupom: osjećate da vas neki bolje, a neki manje dobro razumiju. No, vi ste bili uzorni u ovom odnosu, čak i u prilično teškim i kontroverznim vremenima. Od Dioklecijana do naših dana, brojni su ljudi u ovoj zemlji krvlju platili svoju vjernost Kristu, kao i Petrovu nasljedniku.”

Podsjetio je i na desetu obljetnicu pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj. On je tada pohvalio “crkvenu vitalnost” koju je ovdje pronašao i pozvao na njezino jačanje s nadom da će ta vitalnost “sigurno imati pozitivne učinke na svekoliko društvo, zahvaljujući suradnji Crkve i javnih ustanova, za koju želim da bude uvijek jasna i plodna”.

Spominjući Papine dojmove nakon pohoda Hrvatskoj, nuncij Lingua je osobito istaknuo njegov govor u HNK u Zagrebu 4. lipnja, u kojem je ukazao na kršćanske korijene europskog humanizma koji u središte stavlja “čovjekovu savjest, njegovu otvorenost vrhunaravnom i istovremeno njegovu povijesnu stvarnost, koja je kadra nadahnuti raznolike političke projekte koji imaju za zajednički cilj izgrađivati sadržajnu demokraciju“. Stoga je nuncijeva poruka Hrvatskoj i jučer bila ohrabrujuća: “Ne bojte se suočiti s ‘raznovrsnim’ političkim projektima, kako ih je nazvao papa Benedikt XVI., jer samo kroz dijalog sa svima, čak i s onima koji polaze sa stajališta različitih od naših, možemo zajedno koračati prema Istini izgrađujući tako ‘socijalno prijateljstvo i bratstvo’ i, prema tome, opće dobro.”

Kako su Papinu danu nazočili i predstavnici drugih vjerskih zajednica, mons. Lingua se osvrnuo i na ekumenizam i međureligijski dijalog, teme koje se ubrajaju u prioritete pontifikata pape Franje, a nadahnjuju se na Isusovoj velikosvećeničkoj molitvi (usp. Iv 17): “U ovoj je molitvi Isusova misao upućena svima, suvremenicima i budućim učenicima, vjernicima i nevjernicima, jer u njemu smo već ‘Fratelli tutti’, kako kaže nedavno spomenuta enciklika u kojoj je Sveti Otac u ‘Dokumentu o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički suživot’, koji su u Abu Dhabiju 4. veljače 2019. potpisali papa Franjo i veliki imam Al-Azhara Ahmad Al-Tayyib, pronašao nadahnuće za promicanje kulture dijaloga, zajedničke suradnje i međusobnog upoznavanja.”

Uzvanicima se obratio i izaslanik predsjednika Vlade RH ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman, ističući kako se pontifikat pape Franje u Hrvatskoj prati sa simpatijom i velikim zanimanjem, te je u njemu primjetno širenje kršćanske vjere novom evangelizacijom i potporom čovječanstvu u suočavanju s velikim izazovima našega vremena: “Divimo se Papinoj odlučnosti da ostane u blizini siromašnih i ranjivih.” Nadovezujući se na riječi domaćina, nuncija Lignue, o povezanosti hrvatskog naroda sa Svetom Stolicom, ministar Grlić Radman je podsjetio na bl. Alojzija Stepinca koji se uspješno suprotstavio jugoslavenskoj komunističkoj diktaturi koja je željela uspostaviti nacionalnu Crkvu i prekinuti veze s Rimom: “Nadbiskup Stepinac i vjerna hrvatska pastva bili su spremni prihvatiti veliku žrtvu kako bi ostali sastavni dio sveopće Katoličke Crkve.” Ministar je izrazio i zahvalnost sv. papi Ivanu Pavlu II. i Svetoj Stolici za sve što su učinili za Hrvatsku u teškim trenucima borbe za slobodu, demokraciju i nacionalno samoodređenje prije 30 godina. Najavio je i nastavak razvijanja izvrsnih odnosa sa Svetom Stolicom te spomenuo bliske razgovore o svim izazovima s kojima se suočava globalna politika, kao i naša moderna društva. Završno je papi Franji izrazio i najljepše želje u devetoj godini njegovog pontifikata.

Na primanju u Nuncijaturi bili su hrvatski biskupi, redovnički poglavari i poglavarice, predstavnici kršćanskih zajednica, među kojima i patrijarh SPC-a Porfirije, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz Hasanović i glavni rabin Židovske zajednice u Zagrebu Luciano Moše Prelević. Državne vlasti predstavljali su: ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman, potpredsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner, savjetnik Predsjednika RH za vanjsku i europsku politiku Neven Pelicarić, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Danijela Dolenec. Među uzvanicima su bili i članovi Diplomatskog zbora u RH. 

Obilježavanje Papina dana pjesmom je uveličala Klapa sv. Juraj HRM-a.

Radio Marija

04:30 Nadom nošeni - tema: Otpornost, mladi i programi mentalnog zdravlja; gošće: Marija Pongrac, magistra socijalne pedagogije, edukantica logoterapije i dr. sc. Mirta Vranko, magistra socijalne pedagogije, psihoterapeut; ur. i vod.: Krešimir Lovrić, dr. med.
05:15 Glazba
05:30 Upoznajmo Bibliju
05:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u svibnju - IX. dan

VELIKA DEVETNICA SLUGI BOŽJEM OCU ANTI GABRIĆU »OD ZEMALJSKOGA DO NEBESKOG ROĐENDANA« Četvrta devetnica od 20. do 28. svibnja 2024. 9. DAN BORBA S...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.