bozanic svi sveti 2020 8

Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački
Homilija na svetkovinu Svih svetih

Mirogoj, 1. studenoga 2020. godine.

Liturgijska čitanja: Otk 7,2-4. 9-14; 1 Iv 3,1-3; Mt 5,1-12a

 POSLUŠAJTE KARDINALOVU HOMILIJU

Draga braćo i sestre!

1. Današnja svetkovina Svih svetih širi naše vidike i potiče nas da pogled usmjerimo prema nebu te razmišljamo o životu koji nas očekuje u zajedništvu s Bogom i sa svima svetima. »Sad smo djeca Božja i još se ne očitova što ćemo biti« (1 Iv 3,2). Tim riječima naglašava sveti Ivan apostol stvarnost naše duboke povezanosti s Bogom kao i sigurnost naše buduće sudbine.

Stoga danas je Svetkovina zajedništva svetica i svetaca te grješnika koji, držeći se za ruke u hodočašću nebrojenog mnoštva, putuju prema životu. To je vjera u kojoj smo kršteni: »Vjerujem (…) u općinstvo svetih, oproštenje grijeha, uskrsnuće tijela i život vječni« (Apostolsko vjerovanje). Vjerujem, naime, u Evanđelje koje smo upravo navijestili; vjerujem u zajedništvo siromaha duhom, ožalošćenih, krotkih, gladnih i žednih pravednosti, milosrdnih, čistih srcem, mirotvoraca, progonjenih zbog pravednosti jer je njihovo kraljevstvo nebesko. Upravo oni, već ovdje obnavljaju zemlju, kako bismo osjetili predokus budućih dobara.

U zajedničkoj procesiji naše zemaljske povijesti dobri i pravedni, oni su koji u vjeri nose razna životna trpljenja, koji su već pročišćeni. Oni imaju snagu predvoditi, usmjeravati i gotovo gurati naprijed, prema višim idealima, one koji zastajkuju na putu. To primjećujemo u našim obiteljima, u našim vjerničkim zajednicama, u bremenitom tijeku ljudske povijesti. Tko ima pročišćeno srce otkriva pravi životni smjer, tko je prokušan trpljenjem vidi mnogo dalje, tko je milosrdan pomaže kako bi se iznova moglo započeti.

2. Zato današnja Svetkovina nije blagdan pojedinog kanoniziranog sveca ili svetice; blaženice ili blaženika, nego proslava njihova zajedništva. To se zajedništvo neizmjerno povećava onom rijekom koja predstavlja nebrojeno mnoštvo ljudi koji su, noseći pozlaćene krhotine svoga žića i bisere očišćene od blata, otklonili mrlje te oprali haljine svoje i ubijelili ih u krvi Jaganjčevoj (usp. Otk 7,14). Zajedništvo svetih poručuje nam da smo i mi, svatko od nas, njima nastanjeni i da u sebi nosimo njihove otiske, jer njihovi izbori i svjedočanstva utječu i na nas. Oni su izazov za naš život.

Naime, svatko od nas smije reći da u sebi ima ponešto od svetog Jeronima, Kvirina, Benedikta i Augustina; svetog Franje Asiškog, Dominika, Ignacija i Vinka Paulskoga; svetog Nikole Tavelića, Marka Križevčanina, Majke Terezije iz Kalkute i Leopolda Bogdana Mandića; blaženog Alojzija Stepinca, Augustina Kažotića, Marije Propetog Isusa Petković, Drinskih mučenica, Ivana Merza i Miroslava Bulešića. Svatko od nas dionik je nježnosti svjetla onih koji su imali veći ili manji utjecaj na naš život. A naša je snaga u zajedništvu s onima koji su jači i bolji od nas, u zajedništvu s onima čija su usmjerenja i pogled, kao u Blažene Djevice Marije, bili puno čišći od naših.

U slavlju današnje Svetkovine nalaze se sva ta i još tolika druga imena. Vi i ja možemo nabrajati imena tolikih osoba što smo ih upoznali, tolikih svetica i svetaca koji nisu kanonizirani, naših dragih pokojnika koji su nas primjerom i riječima učili ljubiti, koji su nam dragi, s kojima smo iskusili ljudske blizine i koje nosimo u svom srcu. Svatko od nas ima svoje svece, svatko od nas ima svoje pokojne. Oni su naši jer su dio našega života, našega usmjerenja, našega trpljenja, ohrabrenja i obraćenja. Danas smo s njima povezani u zahvalnosti jer nisu živjeli samo za sebe, jer su bili otvoreni otajstvu života. Oni su naši prijatelji, oni su snaga našega života, oni nas jačaju svojom blizinom jer su u Bogu.

3. Draga braćo i sestre, hvalevrijedna je praksa da ovih dana posjećujemo naša groblja i da molimo za naše drage pokojne. To sada činimo i mi na našem zagrebačkom Mirogoju čija je crkva, zajedno s arkadama, stradala u potresu u ožujku ove godine. Ne bez razloga, Crkva ovih dana omogućuje dobivanje potpunog oprosta za vjerne pokojne, ako se pohodi groblje ili određenu crkvu te izvrše uvjeti za postizanje oprosta. Zbog pandemije Covida-19, po posebnom mandatu pape Franje, taj se oprost ove godine može prenijeti na druge dane tijekom mjeseca studenog, po slobodnom izboru vjernika.

Braćo i sestre, vrijeme pandemije, uzrokovane bolešću korona virusa, poljuljalo je mnoge ljudske sigurnosti te brojna pitanja ostavlja bez odgovora. Kako sam na drugom mjestu naglasio, situaciju koju živimo nije potrebno niti odviše dramatizirati, niti neodgovorno relativizirati. Ovo je vrijeme odgovornosti koje na svim područjima traži mobilizaciju ljudske solidarnosti i brigu za one koji su u nevolji, u potrebi i raznim kušnjama. Molimo posebno za oboljele, za one koji proživljavaju teške boli i kušnje, molimo za sve koji su prisiljeni na izolaciju. Osobito molimo Duha snage i jakosti za osoblje u zdravstvu, preko čijih se leđa prelamaju razni zahtjevi i odluke koje se često mijenjaju.

Svetkovina Svih svetih je svetkovina zajedništva, blizine, približavanja ljudi međusobno. Ona, nâs putujuću Crkvu, povezuje s ugodnicima Božjim u nebeskoj domovini. Svetkovina Svih svetih poglavito nas povezuje s Bogom koji nas ljubi i okuplja.

Nasuprot tome, pandemija Covid-19 unosi među ljude: strah, mjere udaljavanja i izolacije. Ona ne približava, nego udaljuje jedne od drugih. Učinimo sve da u ovo vrijeme ojača obiteljsko zajedništvo i svijest o neupitnom poslanju te temeljne zajednice ljudskog društva.

Na ovom groblju osobito mislim i molim i za sve one koji svoje najbliže nisu smjeli ni dopratiti do mjesta zadnjeg ovozemnog počivališta. Pozivam sve na usrdnu molitvu Bogu da nas oslobodi od pošasti koja je zahvatila sav svijet. Molimo i za znanstvenike koji traže lijek protiv te nove kuge.

Ali svoje pouzdanje još više oslonimo na Boga i pomoć odozgor. Ovo je vrijeme traženja novih sigurnosti i istinskih oslonaca.

Braćo i sestre, ovo je vrijeme molitve, posta i obraćenja, stoga molimo:
Oče naš nebeski, ne dopusti da upadnemo u napast i oslobodi nas od zla pošasti koja hara svijetom.
Isuse Kriste, Sine Boga živoga, daj da nam ne uzmanjka kruh života – tvoja Euharistija.
Duše Sveti, jačaj nam nadu da Bog jedini pobjeđuje zlo.
Neka nam se svima dobri Bog smiluje. Amen.

 

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija

Radio Marija

09:00 Cenakul svećeničkog marijanskog pokreta – prijenos iz župe Bezgrješnog Srca Marijina na Jordanovcu
11:00 Glazba
12:00 Anđeo Gospodnji; Molitva - Srednji čas
12:10 Je`n-dva-tri i ... djeco, a sada vi! – dječja glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 16h - homilija p. Stjepana Fridla

Subotom u 16h pratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju homiliju za Vas je pripremio p. Stjepan...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.