proslava prvostolnice 3

Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić predvodio je misno slavlje u četvrtak, 19. studenoga u splitskoj katedrali sv. Dujma u prigodi obljetnice posvete Prvostolne crkve. U koncelebraciji su bili: katedralni župnik don Ante Mateljan, rektor Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu don Jure Bjeliš i nadbiskupov tajnik don Nikola Šakić. U misnom slavlju sudjelovali su bogoslovi, a glazbom na orguljama uzveličao ga je maestro don Ivan Urlić.
Na početku mise nadbiskup je kazao da smo s posebnim osjećajima danas u katedrali i da s posebnim osjećajima slavimo misna otajstva jer slavimo obljetnicu posvete Prvostolne crkve, majke svih crkava u našoj nadbiskupiji. „S pravom može biti majka ne samo po starosti nego po trajnom značenju i simbolu u našoj povijesti. Na svoj način je krvlju proživjela stoljeća. Znamo da se ovdje tamjan palio Jupiteru i drugim rimskim bogovima, poganstvima ali večeras prvi naš čin bio je kađenje i davanje slave Kristu Gospodinu, onome koji je jučer, danas i uvijek. Prošli su oni koji su kroz povijest htjeli biti čovjeko-bogovi. Idoli su pali, a vrijeme je Bogočovjeka, Boga koji je postao čovjekom radi nas ljudi i radi našega spasenja. Naša katedrala doživjela je pročišćenje i preobrazbu. Ona je čitanka naše povijesti“, kazao je nadbiskup Barišić dodavši da su u ovoj proslavi s nama naraštaji biskupa, svećenika, redovnika i redovnica, puka Božjega koji su ovdje slavili Boga i otkrivali svoje dostojanstvo.

proslava prvostolnice 4Katedralna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije je mauzolej cara Dioklecijana koji je prvi splitski nadbiskup Ivan Ravenjanin oko 650. godine pretvorio u katedralu. Drži se da je građevina nastala od 295. do 305. godine. Nakon pretvaranja mauzoleja u crkvu u nju su prenesene iz Solina kosti prvog solinskog biskupa, mučenika sv. Dujma, pa se uslijed pobožnosti prema sv. Dujmu i nazočnosti njegovih relikvija katedrala često spominje pod njegovim imenom. U tom je svjetlu nadbiskup kazao: „Nalazimo se u nekadašnjem poganskom hramu koji je preko tolikih žrtava Salone na svoj način pridonio razvoju kršćanstva kao kvasca u društvu te i danas živimo u kršćanskom ozračju. Krist je posvetio ovaj hram, a u toj posveti sudjelovali su brojni svjedoci: biskupi, svećenici, redovnici i redovnice te vjernici laici. Spomenimo samo neke svjedoke koji su svojom krvlju svjedočili istinu Bogočovjeka koji je postao spasitelj svih ljudi. To su biskupi: sv. Dujam, sv. Venancije i sv. Staš, svećenik Asterije i đakon Septimije te vjernici laici (vojnici): Antonianus, Paulinianus, Gaius i Tedius. Brojni drugi vjernici su, također, pridonijeli posveti i preobraženju ovoga hrama. Naraštaji su ga posvećivali svojim životom, slavljima i događajima. Hram Božji povezuje zemlju/ljude i nebo, odvaja sveto od profanoga i odgaja naraštaje.“

proslava prvostolnice 5Nadbiskup se osvrnuo na Ivanovo evanđelje koje vidi u Hramu središnje mjesto Isusova djelovanja i umnožava njegove posjete Jeruzalemu. Ključni tekst za to Ivanovo gledanje je onaj o tzv. čišćenju Hrama, a s kojim je usko povezan i tzv. hramski logion. Isus dolazi u Jeruzalem o blagdanu Pashe. Svetište sa svojim kultom i svojim žrtvama bit će dokinuto a na njegovo mjesto dolazi svetište Isusova tijela. Novi Hram je uskrsli Isus a njegovo uskrsnuće sjetilo je učenike na Pismo. Oni su razumjeli Isusov govor tek nakon njegova uskrsnuća. U tom je kontekstu nadbiskup naglasio da je Isus novost: „Nema više žrtava nego se on sam žrtvuje za nas iz ljubavi radi našega spasenja. On je hram koji nas povezuje s Bogom. Međutim, Hram je zato da nas poveže i međusobno. Preko sakramenata svatko od nas je postao hram Duha Svetoga, udovi smo mističnoga Tijela Kristova, živo smo kamenje ugrađeno u građevinu kojoj je zaglavni kamen Isus Krist.“

proslava prvostolnice 6
Na kraju svoje propovijedi mons. Barišić je naglasio da je Isus u Hramu prevrnuo stol na kojem je bio: novac, moć, ugled, dominacija i sve ono čime čovjek želi sam sebe promovirati te je upitao: „Bi li Isus rekao nama da prevrnemo svoj stol i na njega stavimo molitvu, opraštanje, solidarnost, pomirenje umjesto iskorištavanja i služenja?“ Potaknuo je vjernike na zahvalnost Gospodinu za ovo povijesno ali ih potaknuo na molitvu i kršćansko djelovanje kako bi Gospodin sa svakim od nas gradio budućnost u povezanosti s Bogom i međusobno da bismo istinski bili „živa Crkva“.

Tekst i fotografije: Silvana Burilović Crnov / Splitsko-makarska nadbiskupija

Radio Marija

21:01 Evo me... - ur. i vod.: don Mihovil Kurkut
22:00 Najava sutrašnjeg programa
22:05 Glazba
22:30 Hrvatski program Radio Vatikana

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

LITANIJE DUHU SVETOM

  Gospodine, smiluj se!   Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se!   Kriste, smiluj se! Gospodine, smiluj se!   Gospodine, smiluj se! Kriste, čuj nas!   Kriste,...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Svibanj 2021
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

VG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 65 39 498; 097 60 24 076

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.