naslovnica krizni put

Uz treću korizmenu nedjelju objavljen je molitvenik Križnoga puta. Tekst molitava sastavila je s s. M. Margita Gašparovsky koja je ujedno i autorica figura za postaje Križnoga puta, izrađenih od školjki, riječnih i morskih, i sličnih od Boga darovanih prirodnih materijala (morske i riječne školjke i puževi, vrtni puževi, krakovi i trup raka, rep ribe, bodlje morskoga ježa, trup morskoga ježa, kost od sipe).

Zahvaljujemo s. M. Margiti što nas je u ovo sveto korizmeno vrijeme obogatila ovim duhovnim darom i pozivom na još dublje poniranje u tajnu Raspete Ljubavi.

Brigu za fotografiranje postaja Križnoga puta i uređivanje fotografija za tisak preuzeo je Mirko Mihaljević, a urednica je izdanja s. Marija Stela Filipović.

Postaje Križnoga puta, kao i ostale figure i figurativne priče, smještene su u staklene vitrine na hodniku samostana u Đakovu. Tu one prizivaju i čekaju svoje posjetitelje i motritelje, ali i objavu u jednoj objedinjenoj monografiji, čemu se i nadamo.

Pogovor

Poniranje u dubinu nastojanje je svake duše. Ono je povezano s brojnim izazovima. Iako nas u dubinama čeka neizvjesnost, osamljenost, tama, duša se ipak rado odlučuje krenuti na taj put jer je spoznala: što je više u dubinama povezana s Kristom, to je više skrivena od utjecaja Zloga koji joj u tim dubinama ne može nauditi. Zli ne može tamo doprijeti, on tamo nema pristupa.

U tamnoj noći Bog djeluje u dubinama. Tomu nas poučava veliki učitelj duhovnoga života, sveti Ivan od Križa. On tvrdi da se čovjek osjeća sigurnijim u tamnoj noći duše, nego u svjetlu ovoga svijeta. U noći straha i užasa, u noći tjeskobe dolazi do čišćenja i duha i tijela. Gubi se sjećanje, razum, spoznaja i volja. I tako se dolazi do Boga koji je istinsko svjetlo. Jer on je oganj koji, kada zahvati vlažno drvo, ono potamni, pocrni, prestane biti sebi nalik. Tek tako ranjeno, dirnuto, ozlijeđeno, drvo može planuti.

Božja stvorenja, školjke, čini nam se da su slika upravo rečenoga. I one u svojim dubinama skrivaju tamu, tamu u kojoj nastaje život, u kojoj nastaje biser. Izvana, u oklopu, školjka nema života. Život je školjki u dubinama. Školjka je, kao i špilja, mjesto intime, intime s Gospodinom, mjesto povlačenja od svijeta. Svijet mora biti izbačen iz toga mjesta, kao što se u vrijeme Plutarha izbacivalo vola iz grada, vola pohlepe i grabežljivosti. Kao što je Krist izbacio svijet iz kuće prije nego što je oživio kćer onoga glavara (Mt 9, 25). Školjke nemaju usta, ali imaju budno srce. U takvu nutrinu dolazi Bog. Tako je Riječ došla i u Blaženu Djevicu Mariju, da bi šutjela u njezinu krilu (sv. Efrem Sirac).

Čini se da je sve ovo privuklo s. M. Margitu Gašparovsky da se približi školjkama, da ih počne prikupljati, da ih počne prebirati, prstima dodirivati, izabirati pojedine, svojim umom i svojim srcem – njihovim preslagivanjem i oblikovanjem – darivati im novi život. Svaka je školjka nastala u dubinama rijeka, mora. Svaka je „otkana“, „stvorena tako čudesno“. I svaka je našla svoje mjesto, samo njoj određeno, nezamjenjivo mjesto, tako svrhovito mjesto u postajama Križnoga puta. Svaka je postaja nastajala u tajnosti, povučenosti, šutnji i samoći nadahnuća i rada s. M. Margite. Svaku je školjku ona obuhvatila „s leđa i s lica“, na svaku je položena njezina ruka te se možemo nastaviti diviti Božjim djelima, sa psalmistom: „Znanje to odveć mi je čudesno, previsoko da bih ga dokučio.“ (Ps 139)

Školjke, složene u postaje Križnoga puta, poziv su na molitvu, zahvaljivanje, klanjanje. Tomu je pridonio i tekst s. M. Margite, njezine misli koje nalikuju školjkama. Meditacije i molitve kratke su, jasne. Smisao se skriva u njihovim dubinama do kojih se dolazi sabranošću, laganim hodom za onim koji je za sebe rekao: „Ja sam put, istina i život.“ Poziva nas s. M. Margita da slijedimo Isusa, putnika, koji je „svojim svetim nogama posvetio sve ovozemaljske putove i prašinu na njima“, jer je „prošao zemljom čineći dobro“.

Blaženi je Alojzije Stepinac na poseban način preporučivao vjernicima molitvu Križnoga puta. On u jednoj svojoj propovijedi navodi da je, prema predaji, prvi poticaj za obavljanje ove pobožnosti dala sama Majka Božja koja je često polazila na ona mjesta gdje je njezin Jedinac trpio na putu prema Golgoti. Slično su činili i kršćani prvih vremena. A kad su sveta mjesta u srednjem vijeku pala u ruke nekršćana i nevjernika, onda su se širom svijeta u crkvama počele postavljati postaje Križnoga puta. Blaženi Kardinal navodi sv. Alberta Velikoga koji je rekao da je razmatranje muke Isusove korisnije nego sve petke u godini postiti o kruhu i vodi i bičevati se do krvi. A u životu sv. Brigite može se pročitati da je jednom, promatrajući u duhu Isusa kako krvari iz svih rana u tijelu, pitala ga tko mu je zadao te strašne rane. Spasitelj je odgovorio: „Oni koji ne razmatraju moju neizmjernu ljubav prema ljudima koju sam dokazao u muci na križu.“

Upravo nas misli blaženoga Alojzija Stepinca potiču da se poslužimo mislima i školjkama s. M. Margite, da slijedimo Isusa, koji je iz ljubavi prema nama postao školjka, čovjek, kako bismo i mi, po toj poniznoj Školjki, sami postali ponizne školjke, zatvorene izvana, a iznutra otvorene, školjke koje tako mogu primiti dragocjeni biser njegova božanstva. Neka nas molitva Križnoga puta ojača u borbi protiv zla, jer križni put ne završava na Golgoti, u tami groba. On vodi iz tame u svjetlo uskrsnuća.

WhatsApp Image 2024 03 03 at 09.44.20 800x683

WhatsApp Image 2024 03 03 at 09.44.25 800x770

WhatsApp Image 2024 03 03 at 09.44.31 800x718

WhatsApp Image 2024 03 03 at 09.44.40 775x800

WhatsApp Image 2024 03 03 at 09.44.47 678x800

WhatsApp Image 2024 03 03 at 09.44.47 678x800

WhatsApp Image 2024 03 03 at 09.45.08 800x630

WhatsApp Image 2024 03 03 at 09.45.13 800x576

WhatsApp Image 2024 03 03 at 09.45.22 800x632

WhatsApp Image 2024 03 03 at 09.45.31 692x800

WhatsApp Image 2024 03 03 at 09.45.31 692x800

WhatsApp Image 2024 03 03 at 09.45.40 800x554

WhatsApp Image 2024 03 03 at 09.45.52 748x800

WhatsApp Image 2024 03 03 at 09.46.08 1 800x664

WhatsApp Image 2024 03 03 at 09.46.08 800x746

s. Marija Stela Filipović

Križni put s Margita Gašparovsky

Izvor: Milosrdne sestre sv. Križa

Radio Marija

04:30 Schönstatt - to sam ja! - tema: S Gospom Hodočasnicom na putu k Bogu Ocu; gost: p. Christoph Horn, duhovnik Hrvatske Schönsattske obitelji; ur. i vod.: Nada Pribanić
05:15 Glazba
05:30 Upoznajmo Bibliju
05:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u svibnju - III. dan

VELIKA DEVETNICA SLUGI BOŽJEM OCU ANTI GABRIĆU »OD ZEMALJSKOGA DO NEBESKOG ROĐENDANA« Četvrta devetnica od 20. do 28. svibnja 2024. 3. DAN GOSPA...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Svibanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.