Nadbiskup Kutleša predslavio misu prigodom sredoposnog proštenja u Desincu2024 6

Svečano euharistijsko slavlje sredoposnog proštenja u nedjelju 10. ožujka u Župi sv. Ivana Krstitelja u Desincu predvodio je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša. Misu na otvorenome pokraj novoobnovljene župne crkve suslavili su svećenici Jastrebarskog dekanata na čelu s dekanom preč. Miroslavom Lesičarom te nekadašnji župnik vlč. Petar Ribarić i nadbiskupski tajnik vlč. Andrija Miličević.

Na početku homilije nadbiskup Kutleša osvrnuo se na naviještena liturgijska čitanja i rekao da su važna osobito za vjernike koji žive u svijetu katkad okrenutom protiv vjernika „jer svijet ima svoje zakone, a vidimo da duhovni život ima svoj način djelovanja i razmišljanja“.

Govoreći o starozavjetnom tekstu citiranom u evanđeoskom ulomku 4. korizmene nedjelje, rekao je da bît nije zmija koja će biti uzdignuta, nego to da se čovjek obrati i učini ono što je bitno, da kroči od zemaljskoga prema nebeskom. „Tako i sv. Ivan koristi tu sliku da pokaže kako je Sin čovječji podignut i da - tko vjeruje ima život vječni“, rekao je te dodao da Sveto pismo glagolom podignut, uzdignut želi reći da je Isus Krist, koji je bio na zemlji, morao pretrpjeti, biti mučen, uzdignut na križ. „Ali isto tako, to nije kraj - upravo taj Isus Krist jest uzdignut u nebesa“, istaknuo je Nadbiskup.

Objasnio je da se tako i danas čovjeku obećava lagodan život. „Ali moramo biti svjesni: ako je Isus Krist prošao muku i nosio svoj križ, tako će i svatko od nas nositi i imati svoj križ. I Bog svakom čovjeku daje njegov križ da ga nosi i da taj križ bude njemu na spasenje“, istaknuo je mons. Kutleša te dodao da taj križ može biti čovjeku na spasenje, ali i da ga može udaljiti od vjere jer čovjek ne želi prihvatiti ono što mu Bog stavlja. Zatim je potaknuo nazočne da prihvaćaju svoj križ i sve ono što život sa sobom nosi.

Osvrnuo se potom na vjeru u Isusa Krista rekavši da ona podrazumijeva vjerovanje da je Bog ljubav i da je Isus Krist druga božanska osoba, tj. Bog. „Ako ove dvije činjenice prihvatimo, onda možemo vidjeti da mi kao vjernici takvoj osobi trebamo vjerovati. I ako joj vjerujem, ako neku osobu volim, tada ću vršiti i poštovati njegove zapovijedi“, kazao je te istaknuo da je zato u današnje vrijeme važno prihvatiti Isusa kao Boga, „kao onoga koji je druga božanska osoba i po kojoj se spašavamo“.

Propovjednik je istaknuo i to da je Isus Krist došao spasiti čovjeka od njegovih grijeha. „Nije došao da nama bude bolje, nego da mi budemo bolji ljudi koji će imati osjećaja prema drugima i znati se prilagoditi ljudima, bližnjima, ali i znati biti ponizni pred Bogom“, poručio je mons. Kutleša.

Govoreći o vječnom životu, rekao je da se vječni život može vidjeti već na zemlji. „I u našem životu možemo ga vrlo jednostavno prepoznati. Prvo, da imamo mir s Bogom. Kakav sam u svojoj savjesti? Prihvaćam li Boga i sve druge stvari koje mi vjernici učimo o Bogu i trebamo živjeti prema moralnim zakonima koje Bog danas pred nas stavlja? A vidimo da se ruše na svakom koraku i da zdrav razum govori da se neke stvari ne mogu tako činiti jer ako se čine, odlazimo u propast“, naglasio je nadbiskup Kutleša i dodao da se čovjek može opredijeliti za Boga ili protiv njega, ovisno o vlastitoj slobodnoj volji.

Potom je kazao da se vječni život očituje i u miru prema drugim ljudima. „Kako se odnosim i kako živim sa svojim ukućanima i onima koje mi je Bog dao u ovome životu? Jesam li čovjek koji će prihvaćati i ne praviti razliku, i u svojoj obitelji biti čovjek koji će donositi mir? Ili ću biti čovjek koji će se vani pokazivati lijep i dobar, a u kući će biti šutnja i nitko neće moći nešto reći jer ćemo se ponašati na jedan neljudski način? Bog je došao u obitelj, došao je posvetiti obitelj i zato svaki čovjek i svaka žena u svoju obitelj treba donositi mir, jer ako nema mira, teško će moći i sve drugo“, istaknuo je te dodao da čovjek treba imati i mir prema životu.

„Primijetit ćemo da je ono najvrednije u našem životu - besplatno. I sve što mogu kupiti ne vrijedi puno. Zdravlje ne mogu kupiti, život ne mogu kupiti, ljubav ne mogu kupiti i toliko mnogih stvari koje su bitne za moj život“, istaknuo je propovjednik.

Potom je dodao da je možda najvažnije imati i mir sa samim sobom. „Trebamo biti svjesni da je taj mir, ako ga ostvarimo ovdje na zemlji, samo jedna sjena onoga pravog mira što ga očekujemo u kraljevstvu nebeskom“, rekao je i potaknuo okupljene da rade na sebi da bi se društvo mijenjalo i išlo u pravom smjeru.

Govoreći o Božjoj ljubavi, nadbiskup Kutleša podsjetio je na naviješteni evanđeoski tekst rekavši da Bog šalje svoju inicijativu. „Obično mislimo da mi tražimo Boga i da je On onaj koji se treba naći. Bog je dao inicijativu u Isusu Kristu“, kazao je te dodao da treba slijediti njegov put - put ljubavi i prihvaćanja svakog čovjeka.

Zatim je objasnio kako je moguće povezati paradoks ljubavi i suda. „Ljubav i sud u današnje vrijeme teško možemo shvatiti jer nam se po mnogim različitim nazorima predstavlja da trebamo činiti i raditi što hoćemo, da je Bog milosrdan i da će nas On spasiti. Nije važno kakvi smo. Ali ovdje Isus pred nas stavlja vrlo važnu stvar: kada se u životu suočimo s nekom velikom osobom ili s velikim umjetničkim djelom, i ako gledamo to umjetničko djelo ili o njemu slušamo, ako ga ne prepoznamo, tada smo sami sebi prepušteni i donijeli smo osudu“, istaknuo je zagrebački nadbiskup. „Kada se susretnemo s Isusom Kristom, ako u njemu ne prepoznamo veličinu, onda mi sami sebe osuđujemo“, pojasnio je.

Na kraju homilije potaknuo je vjernike da se u vremenu korizme posvete molitvi, odnosno obraćanju Bogu, da svladavaju svoje tijelo i znaju kontrolirati ono što žive u današnjem svijetu. Također ih je potaknuo da se okrenu prema drugima čineći djela milosrđa. „Možda mi danas više gledamo da nekomu damo nešto materijalno. Danas ljudima mnogo više, posebno starijima, treba riječ - stati s njima, popričati, obići ih i uputiti im nekoliko riječi utjehe, a ne samo ono materijalno da dam i oslobodim svoju savjest. Daleko je teže s čovjekom sjediti sat-dva, prihvatiti njegovu patnju i suosjećati s njime“, rekao je mons. Kutleša.

„Upravo u našem društvu danas je to problem: nekako smo svi osamljeni. Svi žurimo, a svi kasnimo. Više idemo u škole, više je diploma, a manje znanja. Idemo na Mjesec, a ne znamo posjetiti svoga susjeda koji je vrata do nas. Nemamo vremena jer želimo i trčimo za nečim za što možda na kraju vidimo da nije bilo vrijedno svega onoga što smo učinili. Zato stavimo brata, sestru u centar i znajmo prepoznati, kao što je Isus sve to činio, jer Bog je ljubav. Tako i od nas traži da budemo ljudi koji će biti ljudi ljubavi prema svim drugim ljudima, pogotovo prema bližnjima koje poznajemo“, zaključio je nadbiskup Kutleša.

Na kraju euharistijskoga slavlja, u ime Župnoga ekonomskog vijeća, mons. Kutleši zahvalio je Ivan Novosel, a zatim je svima zahvalila i Klara Blažek. Riječi zahvale uputio je i župnik vlč. Stjepan Halužan, na osobit način zahvalivši zagrebačkom nadbiskupu.

Liturgijsko pjevanje predvodio je KUD Desinec uz pratnju Puhačkog orkestra DVD-a Gornji Desinec.

Tekst i foto: Župa Desinec

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija

Radio Marija

06:00 Anđeo Gospodnji; Molitva prije rada
06:05 Glazba
06:15 Nakane Apostolata molitve za svibanj; Krunica - Radosna otajstva
06:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u svibnju - III. dan

VELIKA DEVETNICA SLUGI BOŽJEM OCU ANTI GABRIĆU »OD ZEMALJSKOGA DO NEBESKOG ROĐENDANA« Četvrta devetnica od 20. do 28. svibnja 2024. 3. DAN GOSPA...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Svibanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.