„Cijeli bolnički sustav našeg KBC-a u Osijek jedna je velika simfonija nade, zajedničke podrške koju nastojimo pružiti našim bolesnicima“, rekao je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić tijekom pohoda Kliničkog bolničkog centara Osijek u utorak, 11. veljače 2025. o blagdanu Gospe Lurdske i XXXIII. Svjetskom danu bolesnika. Proslavu Dana bolesnika organiziralo je Hrvatsko katoličko društvo medicinskih sestara i tehničara – ogranak Osijek (HKDMST) sa svojim duhovnikom, vlč. Filipom Perkovićem, a u suradnji s bolničkim duhovnikom p. Ignacijem Belakom.
Nadbiskup Hranić tim je povodom posjetio Ravnateljstvo KBC-a Osijek te se susreo s ravnateljem doc. dr. sc. Krunoslavom Šego, dr. med. te pomoćnicom ravnatelja za sestrinstvo Suzanom Luketić, mag. med. techn. Prisutna je bila i predsjednica osječkog ogranka HKDMST-a Anita Kovačić, mag. med. techn te dopredsjednica Sanja Višević; zatim predsjednica Hrvatskog katoličkog liječničkog društva (HKLD) – podružnica Osijek, prim. dr. sc. Jadranka Arambašić, dr. med. i članica Društva Anamarija Čondor, dr. med. te vlč. Perković, p. Belak i tajnik Nadbiskupskog ordinarijata, vlč. Marko Obradović.
Pacijent na prvom mjestu
„Volio bih da naš dolazak pročitate kao izraz zahvalnosti, podrške i vrednovanja vašeg samozatajnoga rada i to ne samo vas, nego i svih liječnika, medicinskih sestara, liječničkoga osoblja i svih osoba koje su u službi. Željeli bismo to sve vrednovati i pokazati poštovanje i zahvalnost. KBC Osijek je velik sustav, puno je liječnika i medicinskih sestara, puno truda ulažete u vaše permanentno obrazovanje i postižete vrhunske rezultate“, rekao je đakovačko-osječki nadbiskup zahvaljujući ravnatelju KBC-a za dobrodošlicu i izdvojeno vrijeme. „Nama je pacijent na prvom mjestu, i mi smo ovdje prvenstveno zbog pacijenata, ne zbog titula, imena, osobnih probitaka. Nama pacijent je i treba uvijek biti na prvom mjestu“, rekao je ravnatelj Šego i pojasnio: „Važno nam je da pacijenti budu medicinski adekvatno zbrinuti, ali i da njihova nutarnja snaga, koja im je neophodna za ozdravljenje, bude što veća. Pacijenti koji su vjernici, bez obzira koje vjere, puno su odlučniji u svom naumu da ozdrave… Vaš posjet vidimo kao podršku jedne važne, nama svima drage institucije…“
Lica su se ozarila
Uslijedio je posjet Klinici za kirurgiju i Zavodu abdominalne kirurgije gdje je nadbiskupa pozdravio predstojnik Klinike doc. dr. sc. Borna Kovačić, dr. med. U pratnji sestara, predstojnika Klinike te ravnatelja KBC-a nadbiskup Hranić pohodio je bolesnike, svima poželio brz oporavak i ozdravljenje, a tajnik Obradović uručio im je i simbolične darove. „Najdraže mi je što ste mi vi došli u posjetu“, rekla je jedna pacijentica nadbiskupu Hraniću, a druga istaknula kako je započela devetnicu Gospi Lurdskoj, no završila je u bolnici. „Sada boravak u bolnici prikažite kao devetnicu“, savjetovao je nadbiskup te zatim pozdravio i pacijenta islamske vjeroispovijesti koji ga je odmah prepoznao jer ga je, kako kaže, vidio na postavljanju kamena temeljca novog Islamskog centra u Osijeku. „Po dolasku nadbiskupa lica pacijenata su se ozarila. Svi su ga rado primili“, komentiralo je medicinsko osoblje Zavoda te srdačno zahvalilo na posjetu. Nadbiskup je rado pozdravio i kirurga koji je upravo izišao „s prve crte bojišta“ – iz sale za operaciju, te mu zahvalio za sve što čini za pacijente.
Majka u trenucima patnje
Uslijedilo je misno slavlje u bolničkoj kapeli koje je predvodio mons. Hranić, a suslavili su vlč. Perković, p. Belak i vlč. Obradović. Uz bolesnike, sudjelovale su medicinske sestre i liječnici, a liturgijsko pjevanje animiralo je Pjevačko društvo sv. Josipa. Podsjećajući kako se ovaj Svjetski dan bolesnika proslavlja u Jubilejskoj svetoj godini, nadbiskup Hranić sve je prisutne potaknuo da probude pouzdanje i nadu u Boga kako bi mogli plodonosno slaviti sveta otajstva.
U svojoj homiliji nadbiskup Hranić posebno je istaknuo rečenicu iz Ivanova evanđelja I od tog časa uze je učenik k sebi te je rekao: „Te riječi sv. Ivana apostola i evanđeliste označavaju kako Marija pod križem svoga Sina, koji raspet umire na križu, postaje duhovna majka ne samo njemu osobno, nego i svima nama u trenutcima naše patnje. Marijina bol pod križem bila je istinska majčinska bol, kroz koju ona preuzima novu ulogu – da prati i štiti sve učenike svoga Sina u njihovim teškoćama i bolima života… Marija je pod križem postala Majkom svih nas. U životu Crkve to na osobit način postaje jasno i vidljivo u svetištima, kao što je ono u Lurdu, u kojega dolaze milijuni hodočasnika, a među njima mnogi bolesnici.“
Majka uvijek želi zdravlje svoga djeteta i sve će učiniti i prihvatiti svaku žrtvu i napor samo da joj dijete bude dobro i zdravo, rekao je nadbiskup i uputio: „Ipak, majka mora naučiti svoju djecu da ne mogu biti pošteđena od svake patnje i napora. Ona svoju djecu uči da moraju prihvatiti napor oko učenja, razne udarce i poniženja koja donosi život, da moraju zasukati rukave da bi nešto postigli i istodobno djecu uči da odustanu od ponekih neostvarivih želja. I zagovor Blažene Djevice Marije su u nevoljama iskusili mnogi vjernici, no ne samo tako što su ozdravili, nego još više tako što su zadobili snagu da svoju bolest, križeve i poteškoće mogu nositi strpljivo i s ljubavlju. Patnja i bolest nošeni s ljubavlju prema Bogu imaju izvanrednu snagu. Isusova patnja pokazuje da bol nije kazna, već sredstvo spasenja i put preobrazbe života jer se velike promjene u životu često događaju upravo kroz patnju. Patnja može i oplemeniti ljudsko srce.“
Podsjećajući da „Nada ne postiđuje” (Rim 5, 5), već, štoviše, krijepi nas i jača u nevolji, nadbiskup Hranić je naglasio: „Dragi bolesnici, draga braćo i sestre koji se skrbite za bolesnike, naš zajednički hod je hvalospjev ljudskom dostojanstvu, pjesma nade koja se razliježe puno dalje od bolničkih soba i kreveta, od sala za operacije i rendgenskih uređaja, koji nas potiče i ohrabruje za zdušnu suradnju u skladu, kojega je ponekad teško postići, ali je istodobno ugodan i moćan, kadar donijeti svjetlo i toplinu svakom čovjeku, bolesniku, zaposleniku ove bolnice.“
Na kraju misnoga slavlja nadbiskup Hranić zahvalio je svima koji su organizirali i sudjelovali u proslavi Dana bolesnika, učenicima Medicinske škole koji su pohodili bolesnike na svim odjelima, a napose bolničkom kapelanu, p. Belaku koji revno, kad god je to potrebno i kad god netko zatraži, pohodi bolesnike i uvijek je na raspolaganju, što primjećuje i osoblje bolnice.
