2504 Krizni put Srd 15Tradicionalni korizmeni križni put padinama Srđa molio se u Jubilarnoj 2025. godini na Cvjetnicu 13. travnja, a predvodio ga je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua uz dubrovačkog biskupa Roka Glasnovića.

Molio se Križni put koji je napisao nuncij Lingua i kojeg je nedavno objavio Glas Koncila te je ovo bila prigoda da se taj Križni put moli u nazočnosti autora. Apostolski nuncij je molio uvodnu i završnu molitvu, a dubrovački biskup molitve uz postaje.

Prije završnog blagoslova podno velikog kamenog križa na Srđu sudionicima pobožnosti obratio se dubrovački biskup rekavši “kao hodočasnici nade zahvalni smo Gospodinu za obilje milosti po ovom križnom putu. Molili smo za naš Grad i biskupiju, za naše obitelji, za cijeli svijet i mir u srcima i svijetu”.

Spominjući se aktualnih obljetnica biskup Glasnović je podsjetio kako je prije 90. godina na ovom mjestu podignut kameni križ koji je 1991. godine srušen te je ovaj križ podignut i blagoslovljen 12. listopada 1997. godine. Također se ove godine obilježava 80. obljetnica mučeničke smrti biskupa Josipa Marije Carevića koji je taj prvi križ dao podići.

Dubrovački biskup zahvalio je svima na organizaciji i sudjelovanju u pobožnosti, posebice apostolskom nunciju što je prevodio korizmeni križni put na Srđ.

Ove godine padinama Srđa nošen je jubilejski križ iz dubrovačke katedrale, a u nošenju su se se izmjenjivali predstavnici župa Dubrovačkog dekanata 1 i 2. Predstavnici župa su također čitali razmatranja uz pojedinu postaju dok je evanđeoske ulomke navješćivao đakon don Tomislav Sikavica. Molitve krunice i litanija između postaja predmolili su svećenici, redovnici i redovnice s generalnim vikarom mons. Ivicom Pervanom.

Ovo je bio prvi put da je u pobožnosti križnog puta na Srđ, koja se moli od 1998. godine, sudjelovao apostolski nuncij.

Zanimljivo je spomenuti da je objavljeni Križni put nuncija Lingue opremljen ilustracijama slika Križnog puta iz dubrovačke katedrale, rad dubrovačkog slikara Miša Baričevića.

Križnim putem na Srđ koji se redovito moli na petu korizmenu nedjelju, a koji je zbog nevremena bio prebačen na Cvjetnicu, ujedno je završila manifestacija „Kršćansko lice kulture 2025.“

Izvor: Dubrovačka biskupija

Radio Marija

13:45 Glazba
14:00 Pozdravi, čestitke i preporuke
14:55 Molitva za život
15:00 Krunica Božjega milosrđa

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 18:30h - homilija mons. Giorgia Lingue, apostolskog nuncija u RH

Na Veliku subotu, 19. travnja, u 18:30hpratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Uskrsnu homiliju za Vas je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2025
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.