Svečanim euharistijskim slavljem, koje je u srijedu, 7. svibnja, na splitskoj rivi uz sudjelovanje nekoliko desetaka tisuća vjernika predvodio hvarsko-bračko-viški biskup Ranko Vidović, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Dujma, biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća.
Proslava je započela tradicionalnim svečanim ophodom sa svečevim moćima, od splitske prvostolnice do prigodnog oltara na splitskoj Rivi. U procesiji su, uz narod i biskupe, sudjelovali i brojni svećenici, redovnici i redovnice, bogoslovi, kandidatice, nositelji vlasti, predstavnici društveno-političkih i kulturnih ustanova, obitelji, prvopričesnici i učenici Nadbiskupijske klasične gimnazije „Don Frane Bulić“, djeca iz Doma Maestral, branitelji, vojska, policija te brojni drugi predstavnici župa, udruga i molitvenih zajednica. Uz domaćina splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita Zdenka Križića i predvoditelja mons. Vidovića, na euharistijskom su slavlju sudjelovali i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, đakovačko-osječki nadbiskup metropolit mons. Đuro Hranić, riječki nadbiskup metropolit mons. Mate Uzinić, zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić, krčki biskup mons. Ivica Petanjak, šibenski biskup mons. Tomislav Rogić, vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, kotorski biskup mons. Mladen Vukšić, gospićko-senjski biskup mons. Marko Medo, splitsko-makarski nadbiskup u miru mons. Marin Barišić, zadarski nadbiskup u miru mons. Želimir Puljić, šibenski biskup u miru mons. Ante Ivas, kotorski biskup u miru mons. Ilija Janjić, savjetnik u Apostolskoj nuncijaturi u RH mons. Álvaro Izurieta y Sea, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije preč. Krunoslav Novak, provincijal karmelićana o. Vinko Mamić, provincijal franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić te provincijal Provincije Presvetog Otkupitelja fra Siniša Balajić, biskupski vikari Splitsko-makarske nadbiskupije, kanonici Prvostolnog kaptola na čelu s prepozitom don Radojkom Vidovićem.
Svetkovini svetog Dujma nazočili su brojni uglednici među kojima gradonačelnik Splita gosp. Ivica Puljak, predsjednik Gradskog vijeća gosp. Željko Domazet, izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Melita Mulić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora gosp. Tomislav Šuta, izaslanica predsjednika Vlade RH i ministrica kulture i medija gđa. Nina Obuljen Koržinek, splitsko-dalmatinski župan gosp. Blaženko Boban, predsjednik Županijske skupštine gosp. Mate Šimundić, rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić zajedno s rektorima prijateljskih sveučilišta, predstavnici policije, hrvatske vojske i mornarice, Kliničkog bolničkog centra Split te drugih ustanova koje služe općem dobru, zastupnici Hrvatskoga sabora i Europskoga parlamenta, načelnici gradova i općina, civilne udruge, sinjski alkari, Bokeljska mornarica, hrvatski branitelji te obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja.
Pozdravnu riječ uputio je domaćin, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Zdenko Križić, izrazivši dobrodošlicu svima koji sudjeluju u slavlju, a zatim je pozdravio i one koji ga prate putem Hrvatske radio televizije. Nadalje je zazvao zagovor svetoga Dujma da isprosi od Boga „sve ono što nam je potrebno za dušu i tijelo, sva ona dobra bez kojih nije moguće osjećati se radosnim, sretnim, ispunjenim.“ Vjernicima je zaželio da im Božja riječ donese više svjetla i snage u svakodnevnom hodu prema cilju ovozemaljskog hodočašća. Spomenuo je i da upravo na današnji dan u Rimu započinje zasjedanje kardinalskog zbora koji bira novog papu, te pozvao okupljene da mole svetoga Dujma da prati taj izbor svojim zagovorom, kako bi Crkvu predvodio pastir „koji će biti po srcu Božjem i koji će srcem Božjim voditi vjernički narod putem evanđelja i u punoj vjernosti glavi Crkve, Isusu Kristu.“
Biskup Vidović u propovijedi je najprije pozvao vjernike da zadru dublje u sadržaj ove svetkovine, u ono što ona uistinu jest: živo svjedočanstvo vjere, svetosti i ljubavi do kraja. Sveti Dujam, poručio je, nije figura prošlosti, već živi znak vječnosti u vremenu, svjedok vjere koji i danas progovara Crkvi. Tim riječima biskup je otvorio pogled prema svetosti koja ne prestaje biti djelatna, koja se iznova rađa u vjernicima spremnima odgovoriti na poziv sebedarja. Sveti Dujam je, prije svega, mučenik, a mučeništvo, kako je biskup istaknuo, nije tek činjenica nasilne smrti, već slobodno prihvaćeno darivanje života iz vjernosti Kristu. U tom svjetlu, poručio je, dovoljno je, unatoč manjku povijesnih podataka o ranim kršćanskim svecima, znati jednu istinu: da je Dujam mučenik i već ga možemo smatrati istinskim uzorom. Mučenici Crkve, za razliku od mnogih koji umiru u mržnji, odlaze iz ovoga svijeta s molitvom na usnama, zazivajući obraćenje svojih progonitelja. Takva svjedočanstva nisu ostajala nezapažena: budila su pitanja, lomila oklop ravnodušnosti, rađala nova obraćenja: „I koji god su se primakli i upoznali kršćane, i sami su postali kršćani. Mnogi su od tih obraćenih i sami svoju vjeru posvjedočili mučeničkom smrću“. U temelju svega stoji sam Krist. On je sjeme iz kojega sve niče, primjer na kojemu se sve gradi. Biskup je istaknuo: „I da On nije umro i uskrsnuo, ne bismo imali nikakve mogućnosti. Svi smo mi zrno od njegova zrna i sjeme od njegova sjemena“ te dodao da nas ipak nije otkupila sama činjenica Isusove smrti i uskrsnuća, nego je potreban i naš osobni odgovor na njegovu logiku – logiku pšeničnog zrna. Tek kad život položimo, tek kad se damo, tada donosimo plod. U toj žrtvenoj ljubavi krije se novost Isusa Krista i kršćanstva. Isus nije samo rekao da ljubimo, nego da ljubimo kako je on ljubio – do kraja, do križa. Krist, dakle, ne samo da govori o ljubavi, on se sam daje kao ljubav. Sveti Dujam je tu ljubav primio i živio i time postao njezin trajni navjestitelj.
Nasuprot toj ljubavi ne stoji mržnja, kako bi se možda na prvu pomislilo, već sebičnost, duhovni egoizam koji čovjeka zatvara u njega sama. Biskup je snažno osudio mentalitet samodostatnosti, onu duhovnu usmjerenost na vlastito ime, vlastiti probitak, vlastitu inačicu „raja“. Upozorio je na mnoštvo današnjih lažnih mesija, u društvu, Crkvi, obitelji, koji nude spasenje po svojoj mjeri: svatko svoj raj, svatko svoj put, ali bez Boga. Na tom tragu je i poziv svetog Dujma da se vratimo u „korito“ – u svoju stvorenost, zadatost, malenost. Biskup je zatim iskoristio snažnu sliku: čovjek, poput rijeke, kad izađe iz svoga korita, čini samo zlo. „Mi smo samo korito, sadržaj pripada njemu, Isusu Kristu.“ Krist je izvor, a mi pozvani da budemo rijeka koja nosi život, milost, ljubav. Kada bismo, kaže biskup, svi izložili na zajednički stol plodove svoga života, kada bismo razmjenjivali darove, tada bi i naš narod bio istinski „lijepa naša“, ne samo u naslovu, nego i u stvarnosti. Na kraju je mons. Vidović podijelio vlastiti doživljaj pogleda s broda prema Splitu kojega nadvisuje zvonik svetog Dujma. Taj pogled budi važno pitanje: „Što bi bio Split bez zvonika svetog Dujma? A što bi tek Split bio bez duha Svetog Dujma?“ Njegov poziv je jasan – oživimo taj duh, duh ljubavi, sebedarja, uzajamnog poštovanja. I zaključuje riječima koje odzvanjaju: „Neka Splita, neka Hajduka, ali bez duha Svetog Dujma, vjerujte mi, ne bi bilo ni Splita, ni Hajduka.“
Na kraju misnoga slavlja još jednom se obratio nadbiskup Križić te zahvalio Bogu na lijepom vremenu, ali i upozorio da mi kršćani ne smijemo biti ljudi čije raspoloženje ovisi o vremenu. Zahvalio je i vjernicima na doličnom sudjelovanju u misi te poručio: „Želim svima da s ovoga slavlja ponesu puno radosti u svom srcu i da tu radost prenose na sve druge s kojima će se, ne samo danas susretati, nego s kojima će živjeti i dijeliti dane i sate kako bi radost što duže potrajala u našim srcima i obiteljima“. Misa je završila himnom Domovini, a zatim i pohvalnom pjesmom Svetoj Nazaretskoj Obitelji. Proslava Dana Grada i njegova zaštitnika sv. Dujma nastavljena je bogatim kulturnim, zabavnim i drugim sadržajima.
Kako bi ophod imao meditativan i dostojanstven karakter, pobrinuo se biskupski vikar za kler don Vedran Torić, a uzvišenosti liturgijskoga pjevanja uvelike je pridonio zbor sastavljen od Mješovitog prvostolnog zbor Sv. Dujma, Mješovitog zbora župe Gospe Fatimske te Mješovitog zbora Gospe od Zdravlja pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice maestra don Šime Marovića, uz orguljašku pratnju maestre s. Mirte Škopljanac-Mačina te uz pratnju puhačkog komornog sastava „Brass quintteta“.
Za svečanu proslavu sv. Dujma vjernici su se tradicionalno pripremali devetnicom koja je ove godine, u Jubilejskoj godini nade, bila obogaćena organiziranim hodočašćima nekoliko dekanata Splitsko-makarske nadbiskupije. Svakoga dana uoči mise, vjernici su se okupljali na jubilejsku molitvu u crkvi sv. Filipa Nerija, odakle su u procesiji, predvođeni križem, dolazili u splitsku prvostolnicu, prolazili kroz Sveta vrata i tako zadobivali jubilejski oprost. Misna slavlja u devetnici predvodili su mons. Marin Barišić, don Petar Paradžik, don Nikola Mikačić, don Jozo Gojsalić, fra Zoran Kutleša, don Slavko Volarević, don Jure Lovrinčević i don Davor Bilandžić, dok je svečanu večernju posljednjeg dana, prigodom otvaranja moćnika sv. Dujma, predvodio splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, a propovijedao je o. Vinko Mamić. Na misama su pjevali crkveni zborovi iz župa koje su dolazile na hodočašća, a u sklopu kulturno-umjetničkog programa devetnice nastupili su Mješoviti pjevački prvostolni zbor sv. Dujma, orguljaš mo. Mirko Jankov sa solistima, Biskupijski mješoviti zbor sv. Stjepana s Hvara, Mandolinski sastav „Sanctus Domnio“, Zbor ss. Milosrdnica sv. Vinka, te Zbor vjeroučitelja Splitsko-makarske nadbiskupije, a održano je i predstavljanje vjeroučiteljskog godišnjaka „Svjedok“ te predavanje prof. dr. don Marka Trogrlića o 1100. obljetnici održavanja splitskih sabora.
