U povodu dvadesete obljetnice Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu kao sastavnice Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 21. svibnja 2025. godine održan je u Dvorani biskupa Antuna Mandića u Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici u Đakovu znanstveni kolokvij, koji je pod naslovom „Jedinstvo između znanosti i svetosti (Veritatis gaudium br. 4)“ okupio akademsku i crkvenu zajednicu u promišljanju identiteta, baštine i misije teologije u suvremenom društvu.
Već u uvodnom dijelu dekan, izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin, podsjetio je na svečanu akademiju održanu prethodne večeri, istaknuvši kako Fakultet, uza svu institucionalnu dimenziju, uvijek iznova svjedoči vlastitu transcendenciju i otvara prostor dijalogu vjere, znanosti i kulture. „Teologija nije samo znanstvena disciplina”, naglasio je, „nego i živo mjesto susreta društva, kulture i politike”. Okupljenima je poželio plodonosan dan, potičući ih na zajedničko razmišljanje upravo u duhu obljetnice.
Kolokvij je otvorila akademkinja prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, koja je iznijela svježu perspektivu na odnos Strossmayera i Krleže. Kroz lucidnu reinterpretaciju upozorila je na potrebu preispitivanja ustaljenih čitanja hrvatske kulturne baštine, pozivajući prisutne da i najpoznatije figure sagledaju u novom svjetlu i izvan granica očekivanih interpretacija. Posebno je istaknula kako se u Krležinim „Dnevnicima” otvaraju neočekivane nijanse njegova odnosa prema Strossmayeru, pri čemu se baština više ne doživljava kao gotova zadanost, nego kao prostor stalnog dijaloga i iznenađenja.
Slijedilo je zajedničko predavanje prof. dr. sc. Krešimira Šimića i izv. prof. dr. sc. Davora Vukovića, u kojem je teologija postavljena u samo središte sveučilišne ideje. „Teologija je znanost utemeljena na Objavi, ali uvijek otvorena razumu, nezaobilazan sugovornik filozofiji i humanistici”, naglašeno je kroz povijesni i suvremeni kontekst. U vremenu kad se znanje često fragmentira, upravo teologija ostaje prostor u kojem se vjera i razum susreću, nadopunjuju i otvaraju prema društvenim i kulturnim izazovima.
Prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar povezala je temu jezika, identiteta i odgoja, ukazujući na važnost očuvanja nematerijalne kulturne baštine kroz školstvo i svakodnevicu. Iz konkretnih primjera slavonskih govora, ali i kroz širi društveni angažman, pokazala je kako njegovanje materinskog jezika nije samo pitanje tradicije, nego i duboko obrazovno i odgojno pitanje, ključno za samosvijest novih generacija.
O hrvatskom visokoobrazovnom sustavu i izazovima usklađivanja zakonskih normi s praksom govorio je dipl. iur. Ivica Šušak. Kroz povijesni pregled i osvrt na aktualne probleme, naglasio je potrebu sustavne prilagodbe europskim standardima, ali i očuvanja temeljnih vrijednosti. Svoje izlaganje zaokružio je citatom Silvija Strahimira Kranjčevića: „Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati”, ostavljajući snažan dojam o važnosti ustrajnosti i vjere u smisao obrazovanja.
Završnom raspravom istaknuta je središnja poruka skupa: dijalog između znanosti i svetosti ne samo da ostaje aktualan, nego postaje nužan za autentično promišljanje suvremenog identiteta teologije, sveučilišta i društva u cjelini. U ovom je susretu Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu još jednom potvrdio svoju ulogu mjesta susreta znanosti, vjere i kulture – i to ne samo u obljetničkoj godini, nego kao trajni zadatak i nadahnuće za budućnost.
