MG 8490

Sisački biskup Vlado Košić predvodio je u nedjelju, 22. veljače 2026., svečano misno slavlje u župnoj crkvi sv. Nikole u Gušću te je tom prigodom blagoslovio ovu obnovljenu crkvu, stradalu u potresu. Koncelebrirali su domaći župnik Rafael Mlinar i više svećenika.

Slavlju su, uz brojne domaće vjernike, župljane u narodnim nošnjama, članove mjesnog odbora, predstavnike vatrogasaca te hodočasnike iz susjednih župa Prelošćice i Kratečkog, nazočili i izaslanica ministrice kulture te pročelnica Konzervatorskog odjela u Sisku Ivana Miletić Čakširan, zamjenica gradonačelnika Grada Siska Sanja Mioković, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Sisačko-moslavačke županije Anita Sinjeri-Ibrišević, predstavnik izvođača radova Davor Vrbanek te voditeljica Ureda za kulturu biskupije Sanja Dvorneković Tomšić.

U homiliji biskup je, uz čestitku župljanima povodom blagoslova obnovljene crkve, posebno istaknuo kako obnova ove crkve nakon potresa nije samo građevinski zahvat, nego i znak novoga početka za župnu zajednicu i ovaj kraj. Stoga je posebno zahvalio Ministarstvu kulture i medija i ministrici Nini Obuljen Koržinek, Konzervatorskom odjelu u Sisku, izvođačima radova i svima koji su sudjelovali u obnovi.

Posebno se osvrnuo na iskustvo potresa i njegove posljedice, podsjetivši da je donio veliko zlo i razaranje, ali da se u toj nesreći otvorila i prilika za obnovu brojnih crkava koje desetljećima nisu bile temeljitije uređivane. Naglasio je da su danas te obnovljene crkve, čvrste i ljepše nego što su bile te dostojan prostor okupljanja vjernika i slavljenja svetih otajstava. U tom je kontekstu obnovljenu crkvu u Gušću opisao kao ljepoticu i znak nade za budućnost posavskog kraja te početak snažnijeg življenja kršćanskog života ove župe. Time je obnovu crkvenih objekata povezao i sa slikom Crkve kao zajednice upozorivši da kao što su crkve bile ranjene, oštećene i ponovno obnovljene, tako se i vjernici trebaju duhovno obnavljati po Božjoj milosti.

Osvrnuvši se na pročitano Evanđelje koje govori o Isusovoj kušnji u pustinji, biskup je progovorio o trajnoj borbi čovjeka sa zlom i upozorio na tri temeljne kušnje koje se ponavljaju i danas: kruha, časti i vlasti. Kod kušnje kruha istaknuo je da čovjek ne smije ostati zarobljen samo materijalnim potrebama, nego se treba hraniti i Božjom riječju, podsjetivši na Isusove riječi da „ne živi čovjek samo o kruhu“. Kušnju časti povezao je s ljudskom željom za slavom i priznanjem, upozorivši na ispraznu potrebu da se bude viđen i slavljen, a kušnju vlasti protumačio je kao napast klanjanja nečemu ili nekome drugome umjesto Bogu, naglasivši da se „samo Bogu treba klanjati“. „Jer kada se čovjek počne bilo kome drugome osim Bogu klanjati, tada odlazi u vlastitu propast. Tada sam sebi snuje nevolje i dovodi se u jedno teško stanje. Zato slijedimo Isusa i zajedno s njime odbijmo đavlove napasti i budimo radosni što je Gospodin već platio cijenu našega grijeha, što nas je otkupio i što nam daruje, po euharistiji koju sada slavimo, te po svetim sakramentima, upravo dioništvo u toj milosti, u tom novom životu koji je svima nama darovan“, poručio je biskup.

Na kraju je biskup progovorio o korizmenom vremenu pred nama,  upozorivši da nakon obnove crkava najvažnije ostaje pitanje hoće li se u njima okupljati živa zajednica vjernika. Pozvao je stoga okupljene da budu „živa Crkva“, da po Kristovu primjeru odbijaju napasti zla te radosno i ustrajno svjedoče vjeru.

Nakon popričesne molitve okupljenima se obratio župnik Mlinar, izrazivši veliku radost i zahvalnost Bogu zbog blagoslova obnovljene crkve. Poručio je kako je to za njega i župljane najveća, dugo iščekivana radost. Posebno je zahvalio i biskupu Košiću na predvođenju slavlja, kao i svećenicima koji su koncelebrirali, među kojima je izdvojio i one povezane s ovom župom i krajem. Zahvalu je uputio i predstavnicima Ministarstva, Županije te drugih institucija koje su pridonijele obnovi crkve, naglasivši njihov trud, ljubav i žrtvu.

 

Izvor: Sisačka biskupija

 

Radio Marija

02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - David Torkington: "sv. Franjo Asiški - prvenstvo ljubavi"
04:00 Glazba
04:30 Škrinjica-čuvarica - gošće: Rajka Peunić, 30-godišnja zvonarica u Donjem Varošu i Terezija Vuković iz Starog Petrovog Sela koja od starog drveta izrađuje raspela i skulpture; ur. i vod.: Višnja Mikić

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Našice - Đurđenovac: 105,8 Mhz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića »Od zemaljskog do nebeskog rođendana« (28.2.1915. – 20.10.1988.)

VELIKA DEVETNICA SLUZI BOŽJEM OCU ANTI GABRIĆU»OD ZEMALJSKOGA DO NEBESKOG ROĐENDANA«Od 20. do 28. veljače 2026. UVODEvo nas, dragi štovatelji,...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 1456
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.