IMGP3659top

„Za otvoreni dijalog s društvom, prosvjetom i znanošću, pastoralom, socijalom i ekumenizmom“, Nagrada Grada Rijeke za životno djelo ove je godine uručena riječkom nadbiskupu Ivanu Devčiću. Uoči proslave Dana grada i nebeskog zaštitnika sv. Vida, na svečanoj sjednici Gradskog vijeća 14. lipnja u HNK Ivan pl. Zajc uprava grada dodijelila je i uobičajene godišnje nagrade laureatima te ove godine iznimno i dvije za životno djelo. Uz nadbiskupa Devčića dobio ju je posmrtno i sportski novinar Orlando Rivetti, a ostalim lauretima uručene su Godišnje nagrade Grada Rijeke i Zlatne plakete „Grb Grada Rijeke“. Među njima je i povjesničar i teolog dr. Marko Medved koji je Godišnju nagradu dobio za knjigu koja je „kapitalno izdanje o riječkim Augustincima kojim nadopunjuje identitet grada Rijeke“.

Po prvi je puta na sjednici govorio riječki nadbiskup koadjutor, mons. Mate Uzinić čestitavši svim dobitnicima, a posebno nadbiskupu Devčiću. „Ovo priznanje riječkom nadbiskupu je ujedno i obaveza Riječnoj nadbiskupiji i meni kao njegovom nasljedniku da nastavimo sa svim dobrim koje je on činio.“ Mons. Uzinić osvrnuo se na česti naziv „crvena Rijeka“ koji se koristi kao opis političke slike u ovome gradu. „Zanimljivo da Rijeka kao svog zaštitnika slavi sv. Vida. To Rijeku, više nego kao ‘crveni’ grad, predstavlja onako kako Rijeka sebi voli tepati, da je grad tolerancije i luka različitosti. Jer biti s jedne strane ‘crveni’ grad, a s druge strane slaviti kršćanskog mučenika pa i nadahnjivati se na njegovom primjeru pokazuje tu širinu Rijeke. To pokazuje da ona prepoznaje svoje kršćanske i katoličke korijene, ali to je ne sprječava da bude otvorena i tolerantna, da bude i nastavi biti luka različitosti.“

Nadbiskup je istaknuo i kako je crvena boja poveznica Rijeke sa sv. Vidom, jer to nije samo boja neke stranke ili politike nego i boja mučeništva. Tolerancija je također ono što povezuje Rijeku sa svojim zaštitnikom, jer on je život izgubio kao žrtva netolerancije, zbog onih koji nisu prihvaćali njegovu vjeru. „Zato je sv. Vid kroz prošlost bio, a nadam se da će i nastaviti u sadašnjosti i budućnosti biti, ne samo zagovornik i zaštitnik nego i nadahnuće za svjedočenje viših vrijednosti, za trošenje svog života u brizi za druge, kako bi naš grad bio doista onakav kakvim ga želimo, mjesto različitosti gdje svi mogu dostojanstveno živjeti, i naravno, grad tolerancije“ zaključio je mons. Uzinić čestitajući Dan grada.

IMGP3667

Sjednicu je otvorio novoizabrani gradonačelnik Marko Filipović, najavio „novi ritam“ grada i čestitao laureatima ističući ponos što Rijeka ima takve ljudi koji svojim znanjem, sposobnostima, vrijednostima i izvrsnošću Rijeku guraju naprijed.

Nadbiskup Devčić održao je svečani govor uime svih ovogodišnjih dobitnika nagrade. „Rijeka, koju će neki sa strane okarakterizirati kao najsekulariziraniji grad u Hrvatskoj, odlikuje se svojom uključivošću i otvorenošću. To je grad u kojem se svakog građanina i građanku promatra prvenstveno kao čovjeka, a ostalo, kao što su nacionalnost, svjetonazor, religija, spol i rasa, dolazi iza toga. To ne znači da se spomenuta obilježja omalovažavaju, nego da ona nisu ono prvo po čemu se čovjeka vrednuje i u društvu prihvaća. Prvo je, naime, to da je netko čovjek, dionik ljudske naravi i pripadnik ljudskog roda. U tom smislu Rijeka je „luka različitosti“ jer se one ne isključuju, nego međusobno nadopunjuju i obogaćuju“, rekao je u nadbiskup Devčić u svom govoru. Podsjetio je i na druge svece koji se u ovom gradu časte i koji upućuju na kršćanske korijene i stoljetnu tradiciju ovoga kraja. „Pluralnost u pučkoj pobožnosti može danas biti poticaj svim građanima, a posebno protagonistima društvenog i političkog života, na stvaranje budućnosti integrirajući svekolike razlike. Spomenuo sam različite izraze kulture koja se nadahnula kršćanstvom u školstvu, prijevodu Svetog pisma i u arhitekturi pa neka mi bude dopušteno ukazati i na važnost kulture za budućnost Rijeke. Ta kultura mora biti kultura prihvaćanja i kultura solidarnosti“, zaključio je nadbiskup Devčić zahvalivši onima koji su ga predložili za dobivanje nagrade te čestitajući dobitnicima.

Riječka nadbiskupija

Radio Marija

02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - p. Mirko Nikolić: "Gabrić još govori - 33 godine poslije"
04:00 Glazba
04:30 Stranac bijah i primiste me - tema: Ritam zajedništva: Radionice plesa za sve kulture; gosti: Anzhelika Lukyanchenko i Gabriel Zambrano; ur. i vod.: s. Meri Muše, pravna savjetnica Isusovačke službe za izbjeglice

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.