IMGP37551

Slaveći zaštitnika Riječke nadbiskupije, katedrale i grada Rijeke 15. lipnja, nadbiskup Ivan Devčić na pontifikalnoj je misi blagdana sv. Vida uručio 10 Medalji zahvalnosti sv. Vida. Izbor ovogodišnjih dobitnika jasno ukazuje s kojim se problemom u posljednjih godinu godinu dana suočio cijeli svijet. Sve tri medalje čije dobitnike imenuje riječki nadbiskup dodijeljene su ustanovama koje su posvećene borbi protiv pandemije COVID-19. Prestalih sedam dobitnika tradicionalno su izabrali župnici iz 7 dekanata Riječke nadbiskupije. Na svečanom prijepodnevnom misnom slavlju u riječkoj katedrali sudjelovao je i riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić, kanonici i drugi svećenici te dobitnici Medalje zahvalnosti sv. Vida i vjernici, ali u manjem broju nego što je prethodnih godina bilo uobičajeno.

S pandemijom COVID-19 započela je i propovijed nadbiskupa Devčića. „Već drugu godinu zaredom slavimo blagdan sv. Vida, nebeskog zaštitnika Riječke nadbiskupije i grada Rijeke, u uvjetima koje nam diktira pandemija korone, koja je i mnoge naše sugrađane odvela u smrt. Među njima su i dvojica naših riječkih svećenika: mons. Ivoslav Linić, dugogodišnji rektor naše katedrale koja je posvećena sv. Vidu i ekonom Riječke nadbiskupije, te mons. Gabrijel Bratina, dugogodišnji župnik župe Majke Božje Karmelske na Donjoj Drenovi, a prije toga ekonom i duhovnik Bogoslovnog sjemeništa u Rijeci.“ Nadbiskup se prisjetio i premiulog gospićko-senjskog biskupa dr. Mile Bogovića koji je također bio žrtva ove bolesti. „Dakako, u ovoj se prigodi sjećamo i tolikih drugih žrtava ove podmukle bolesti te ih sve uključujemo u molitvu i preporučujemo zagovoru sv. Vida, Gospe Trsatske i drugih svetaca koji se od davnine u Rijeci štuju. Neka im Gospodin po njihovu zagovoru bude milostiv, neka im grijehe oprosti i svojim svetima pribroji.“

U propovijedi je dalje podsjetio i kako je sv. Vid je bio žrtva progonstva koje se poput svojevrsne pandemije sručilo na kršćane u prvim stoljećima kršćanstva. „Poput virusa korone, koji napada djecu i odrasle, mlade i stare, tako su Isusovi protivnici u prvim stoljećima kršćanstva, gdjegod su stigli, napadali i progonili, mučili i ubijali kršćane, bez obzira na dob, samo zato jer su njegovi sljedbenici. Naravno, to nije bio virus u uobičajenom smislu te riječi, nego ljudi obuzeti đavolskom mržnjom na Boga u koga su kršćani vjerovali“, rekao je nadbiskup Devčić.

Primjer vjere sv. Vida, kao i primjer drugih svetaca koji se posebno štuju u Rijeci, nadbiskup je preporučio kao putokaz svim vjernicima i ljudma dobre volje ovoga grada. „Među tim u našem gradu stoljećima posebno štovanim Božjim ugodnicima nalaze se velika imena kršćanske vjere, kao što su sv. Jeronim, sv. Augustin, sv. Juraj, sv. Nikola, sv. Rok i drugi. Stari su ih Riječani štovali kao svoje zaštitnike i uzore u koje su se ugledali u življenju vjere. Neka nam ovi dani sv. Vida budu poticaj da se i mi, današnji Riječani, više ugledamo u svoje svete zaštitnike, da ih dosljednije nasljedujemo i njihovu se zagovoru pred Bogom u svojim potrebama preporučujemo.“

IMGP37111

Na kraju mise nadbiskup Devčić uručio je Medalju zahvalnosti sv. Vida desetorici ovogodišnjih laureta. Po izboru riječkog nadbiskupa Medalju zahvalnosti dobili su Klinički bolnički centar Rijeka, Stožer civilne zaštite Primorsko-goranske županije i Stožer civilne zaštite Grada Rijeke za sve što su u proteklih više od godinu dana činili pomažući oboljelima od COVID-19 i pomažući ljudima u prevenciji zaraze. Medalje su uručene načelnicima stožera i predstavnicama riječkog KBC-a.

Po izboru Delničkog dekanata medalju je primio Krunoslav Brajdić, župljanin župe sv. Nikole biskupa u Brod Moravicama. Iz Bakarskog dekanata imenovani su supružnici Lorenzo i Anka Tommasi, župljani filijalne crkve sv. Kuzme i Damjana, župe sv. Andrije u Bakru. Po izboru Trsatskog dekanata medalju je primila Hedviga Herman, župljanka župe sv. Antuna opata – Draga, a po izboru Crikveničkog dekanata Štefanija Jakubin, župljanka župe sv. Katarine dj. i mč. u Selcima. Svećenici Opatijskog dekanata kao dobitnicu medalje izabrali su Mariju Velčić, župljanku župe sv. Jurja mč. u Lovranu. Po izboru Kastavskog dekanata medalju je dobila Nada Malović, župljanka župe sv. Franje Asiškog na Pehlinu u Rijeci, a iz župa Prvostolnog dekanata izabrana je Marija Klanac, župljanka župe sv. Ivana Krstitelja na Škurinjama.

 

Tekst i foto: Riječka nadbiskupija

Radio Marija

17:45 Glazba
18:10 Molitva - Večernja
18:30 Sveta misa povodom godišnjeg spomena na žrtve komunizma - prijenos iz župe sv. Jeronima u Maksimiru; misno slavlje predvodi pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško
19:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2025
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.