U petak, 13. kolovoza, na datum kada je prije 500. godina u Veneciji na hrvatskom jeziku izašla iz tiska knjiga Judita Marka Marulića, u franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku izložen je jedini sačuvani primjerak tog izdanja.
Posjetiteljima se na početku obratio fra Stipe Nosić, vikar u samostanu Male braće, te otkrio zanimljive detalje o pronalasku vrijednih inkunabula, rukopisa i slika u spomenutom samostanu. Također, pročitao je ulomak Marulićeve Judite preuzet iz tiskanog izdanja čiji se jubilej slavi. Originalni naslov, ove male, ali za hrvatski narod iznimno značajne knjige, je „Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena“.
Franjevci su još pred godinu dana, za jubilarnu 500. obljetnicu, najavili predstavljanje prvog kritičkog izdanja Judite, znanstveni rad kojeg na tu temu priprema prof. Zvonko Pandžić, no predstavljanje je odgođeno iz tehničkih razloga. Ipak, kako ova važna obljetnica ne bi ostala neobilježena, franjevci su upriličili ovu izložbu. Uz Marulićevu Juditu, mogla se vidjeti i inkunabula koju Marulić u svojoj oporuci zove „Summa Angelica“, a riječ je o knjizi Nicolausa de Ausmo (s naslovom „Supplementum Summae Pisanellae“), tiskanoj u Veneciji 1476. (s dubrovačkom signaturom A-77) na koju je Marulić svojom rukom napisao taj skraćeni naziv. On je tu knjigu, uz svoja druga tiskana djela, ostavio svećeniku Rogeriju Capogrossu. Na knjigu je netko kasnije zapisao „Iste liber pertinet loci sanctae Mariae de Paludi“, što odaje da je knjiga nekad bila vlasništvo franjevačkog samostana sv. Marije na Poljudu u Splitu, samostana u kojem je svećenik Capogrosso pokopan.
Također, izložena je i inkunabula tiskana u Veneciji 1482. (sa signaturom A-65) pravni priručnik pape Grgura IX. „Decretales, cum glossa“, u kojoj je mnogo marginalija, a više njih Marulić je označio svojim monogramom „.M.“
Uz vrijedne inkunabule, izložena je i barokna umjetnička slika, koja se do nedavno nalazila na fratarskom hodniku, s portretom Artemisie Gentileschi (1593-1652/3?) slikarice koja je naslikala najpoznatiju sliku Judite na svijetu. Riječ je o do sada nepoznatom originalnom platnu glasovitog francuskog slikara Simona Voueta (1590-1649), na kojem su portreti dviju poznatih slikarica, njegove supruge Virginije Vezzi ili da Vezzo (1601-1638) i Artemisije Gentileschi (1593-1652/3?). Na slici je Artemisija, prva profesionalna slikarica u povijesti, koja je naslikala najpoznatiju sliku Judite na svijetu, predočena u trenutku dok Virginiji na svitku biblijske knjige prstom pokazuje mjesto o Juditi. Kao rezultat te konzultacije nastala je Virginijina slika Judite s mačem i Holofernovom glavom oko 1624.-26., a model za Juditin lik bila je Artemisija. Autor ovog dvostrukog portreta ovjekovječio je zapravo trenutak dogovora dviju slikarica oko izrade te slike. Platno, koje se začudo ne nalazi na popisu Vouetovih djela, otkriva tadašnji izgled slavnih baroknih slikarica i raspoloženje za vrijeme dogovora o izradi Virginijine Judite. Slika je, i pored toga što je Virginija na njoj prikazana djelomično obnaženih grudi, desetljećima visjela na zidu hodnika dubrovačkih franjevaca. Tamo je zasigurno došla zahvaljujući svitku knjige, odnosno slikarici Artemisiji i njezinoj slikarskoj orijentaciji na herojske biblijske likove.
Jubilarna obljetnica prvog tiska Judite (1521.-2021.), osim što je u dubrovačkom samostanu na vidjelo iznijela neke do sada nepoznate Marulićeve tragove, indirektno je otkrila Vouetovo remek djelo s portretom autorice glasovite slike Judite, pa će slika s hodnika biti preseljena u muzej i dostupna javnosti.
Preuzeto s: Dubrovačka biskupija
