Dvanaesto zavjetno hodočašće vjernika Sisačke biskupije u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke održano je u subotu 21. kolovoza. Središnji dio hodočašća bilo je svečano misno slavlje, koje je predvodio biskup Vlado Košić u zajedništvu s pedesetak svećenika pristiglih iz svih župa biskupije zajedno sa svojim vjernicima, a koji su u potpunosti ispunili svetište.
Tradicionalno na početku svoje homilije biskup je objavio kako će nova pastoralna godina 2021./22. u Sisačkoj biskupiji biti Godina Riječi Božje. U nastavku donio je i niz preporuka na što u ovoj godini u pastoralu treba staviti naglasak. „Mogli bismo, gdje nemamo, po župama osnivati Biblijske grupe. Na tim bismo susretima s vjernicima koji to žele razmatrali pojedine dijelove Svetoga pisma. Bilo bi dobro uzeti knjigu jednog proroka SZ te jedno evanđelje i jednu poslanicu sv. Pavla ili sv. Ivana iz NZ. To bi bio dovoljan program za ovu pastoralnu godinu, pogotovo što se kroz godinu slave Božićni i Vazmeni ciklus, što traži i prilagodbu i izbor onih tekstova Svetog Pisma (SP) koji su u skladu s tim slavljima. U svakom slučaju, cilj nam je bolje upoznati SP, slušati RB i svoj život što više upriličiti onome što nam Bog u svojoj Riječi govori. Na istaknuto mjesto u crkvi ili u našim bogoslužnim prostorima bilo bi dobro staviti na svečano mjesto ispred oltara Sveto Pismo. Neka bude uvijek otvoreno da svaki namjernik može baciti pogled i pročitati koji redak koji mu može posvijetliti na životnoj stazi. Također bismo trebali okupljati i poučavati grupu čitača, tzv. lektore. Ne samo da se podijeli, tko će na kojoj misi čitati RB, nego i prije zajedno pročitati i kratko se pomoliti da bismo bolje razumjeli i mogli prenijeti RB narodu. Nije dobro kada na glavnoj misi, na kojoj je većina odraslih, čitaju djeca, pogotovo koja sama ne razumiju što čitaju i koja loše čitaju. Kako god mogu to biti dobra djeca i znaju čitati, nije dovoljno znati sva slova, nego duh Pisma i razumjeti što se prenosi da bi svi prvo čuli i potom razumjeli što je pročitano, te da na kraju – nakon poklika „Riječ Gospodnja!“ – mogu odgovoriti: „Bogu hvala!“. Dakako, na misama gdje su većina djeca mogu djeca čitati, ali s njima treba vježbati i voditi ih“. Zatim, mogli bismo poticati naše vjernike da i sami prvo nabave, kupe Bibliju – da svaka obitelj posjeduje SP – te da se u obiteljima čita RB i razmatra. To sigurno izgrađuje i obitelj i pojedinca. Bilo bi dobro da naučimo što je to i kako se primjenjuje tzv. lectio divina – tj. molitveno čitanje Božje riječi, vid meditativne molitve biblijskih tekstova koji se prakticirao još u srednjovjekovnim samostanima, a sastoji se od: lectio, meditatio, oratio, contemplatio et actio – čitanje, razmatranje, molitva, motrenje i djelovanje. Posebno je važno pitati se, nakon pročitane RB: što Bog u ovom tekstu govori baš meni“, poručio je biskup.
Biskup je rekao i kako smo u ovoj Godini posebno pozvani njegovati lijep i koristan govor. „Ako je čovjek slika Božja, tada bi i naša riječ trebala biti utjelovljena, tj. sve što jesmo trebao bi biti govor, poruka drugima da je život lijep, da život ima smisla, da se usprkos svih poteškoća treba uvijek nadati i nikad ne odustati od povjerenja da će sve biti dobro. Riječ dakle naša treba izgrađivati, buditi optimizam i nadu, davati jakost i biti potpora. Na žalost znamo da to često nije tako. Zato više razmišljajmo ove godine o tome kakve su naše riječi. Kažu da najviše rastava nastaje zbog toga što bračni drugovi ne paze na svoje riječi pa – nakon što su ostvarili bračno zajedništvo – misle opet samo na sebe i spremni su drugome upućivati neprestano kritike, svoje nezadovoljstvo. Baš male riječi nezadovoljstva, osobito ako su česte, nanose drugome rane i često drugoga teško povrijede. A najviše se može povrijediti drugoga koji nam je najbliži, jer on očekuje više razumijevanja i potpore od nas nego drugi. Molimo se za lijepe riječi, riječi koje izgrađuju i drugima pružaju potporu, daju hrabrost za život… u našim obiteljima“, rekao je biskup te pozvao na molitvu za psovače istaknuvši kako je to velika nesreća našeg naroda.
Govoreći o pročitanom Evanđelju po Luki koje donosi Isusovo blaženstvo biskup je rekao da kada je Bog Riječ postao čovjekom, utjelovio se i učinio se vidljivi te postao je jedan od nas ljudi. „Tada smo i mi pozvani da u svojem tijelu tj. u svojem vidljivom životu budemo riječ koja je odgovor na Božju Riječ. On govori po Pismu i konačno nam je progovorio u svome Sinu, a mi njemu trebamo odgovoriti čitavim svojim bićem. Tako mi postajemo također riječ, naš život treba biti vjera, utjelovljena riječ koju upućujemo Bogu kao odgovor na njegovu danu nam Riječ. Tako s BD Marijom i mi trebamo biti blaženi. Blažena Djevica Marija je u tome imala posebno mjesto jer po njoj se začeo i rodio Sin Božji te postao sin čovječji. Ona ima i danas posebno mjesto u utjelovljenju Riječi Božje u naš život, u život Crkve. Mi možemo doista doći do Krista, utjelovljene Božje Riječi, upravo po Mariji, gledajući njezine kreposti, razmatrajući njezin život, upijajući njezine vrline, osjećajući njezine muke i njezine radosti. Dapače njoj se kao najboljoj prijateljici, majci i zaštitnici uvijek možemo uteći te od nje dobiti pomoć jer ona je Pomoćnica kršćana. Provedimo ovu Godinu Riječi Božje s Marijom, Majkom Isusovom“, poručio je biskup Košić.
Dan ranije, u petak 20. kolovoza, održano je 9. hodočašće mladih Sisačke biskupije od kojih je jedan dio do svetišta pristigao pješice i biciklima iz Siska, Sunje, Petrinje i Volodera. I ove godine mladi su biskupu i okupljenima bogatim programom predstavili svoj rad u protekloj pastoralnoj godini pa je tako napravljen osvrt na koncert duhovne glazbe „Ljiljani – pjesma za nebesa“ koji je održan u Voloderu, prošlogodišnji Mladifest u te akciju „72 sata bez kompromisa“. Na poseban način mladi su se zahvalili i oprostili od dosadašnjeg povjerenika za pastoral mladih vlč. Ivana Grbešića te pozdravili novog povjerenika vlč. Marijana Štingla.
Tekst i foto: Sisačka biskupija
