cq5dam.thumbnail.cropped.1000.563 22124


Na treću nedjelju kroz liturgijsku godinu, posvećenu produbljivanju Svetoga pisma, Papa je u vatikanskoj bazilici slavio misu pozivajući vjernike da otkriju pravo Božje lice koje nije nikada udaljeno i ravnodušno, nego uvijek čovjeku blisko. Tijekom mise podijeljene su službe lektorata i kateheta laicima iz više zemalja
Sveto pismo nam nije dano „kako bi nas zabavilo“ ili „da bi nas mazilo u anđeoskoj duhovnosti“; niti se Riječ Božja treba povući u sakralnu religioznost koja se svodi na vanjsko bogoštovlje, koje ne dotiče i ne preobražava život, jer to je idolopoklonstvo; u krajnjem slučaju treba nas gurnuti iz nas samih kako bismo krenuli u susret braći i približili se njihovim ranama. Glavne su misli iz propovijedi pape Franje na misi na današnju Nedjelju Riječi Božje, koju je upravo on ustanovio motuproprijem Aperuit Illis, 30. rujna 2019. godine, određujući da se slavi treće nedjelje kroz liturgijsku godinu.

Tijekom euharistijskoga slavlja, u prisutnosti dvije tisuće vjernika, u skladu s epidemiološkim mjerama, Papa je povjerio službu lektorata dvojici muškaraca i šest žena te službu kateheta – obredom odobrenim ad experimentum i samo za tu priliku – petorici muškaraca i trima ženama. To je prvi put da su službu lektorata primili laici. Njima je Papa predao Bibliju, znak Riječi Božje koju će trebati naviještati. Današnja je misa bila također prva tijekom koje su uvedeni u službu katehisti koji su od pape Franje primili križ, znak vjere u Krista. U propovijedi se Papa osvrnuo na evanđelje iz današnje liturgije tumačeći dva vidika Riječi Božje: 'Riječ otkriva Boga' i 'Riječ nas vodi do čovjeka'.

Pravo lice Božje
Komentirajući u sinagogi u Nazaretu odlomak iz Knjige proroka Izaije, Isus najavljuje da je došao radi oslobođenja siromašnih i sužnjih – objasnio je Papa – i upravo nam kroz Sveto pismo otkriva lice Božje; on nije gospodar koji se sklonio na nebu, nego Otac koji prati naše korake; nije hladni, udaljeni i ravnodušni promatrač, matematički Bog, nego Bog-s-nama, koji se živo zanima za naš život, koji se brine za sve nas. Bliskost; to je Božja osobina – pojasnio je Papa.

Tom blizinom, koja je suosjećajna i nježna, želi te podići iz tereta koji te pritišću, želi ugrijati hladnoću tvojih zima, želi obasjati tvoje mračne dane, želi poduprijeti tvoje nesigurne korake. I to čini svojom Riječju, kojom ti govori kako bi ponovno zapalio nadu u pepelu tvojih strahova, kako bi ti dao da ponovno otkriješ radost u labirintima svojih žalosti, kako bi nadom ispunio gorčinu samoće.

Ukloniti iz sebe lažne slike Boga
Osim istinitoga opisa Boga, Papu na razmišljanje potiče niz pitanja koja si svatko treba postaviti. Nosimo li u srcu tu oslobađajuću sliku Boga, Boga koji nam je blizak, suosjećajnoga, nježnoga Boga? Ili o njemu mislimo kao o strogom sudcu, strogom cariniku našega života? Je li naša vjera ona koja rađa nadu i radost ili je još uvijek opterećena strahom? I, koje lice Božje naviještamo u Crkvi? Spasitelja koji oslobađa i liječi ili strašnoga Boga koji pritišće pod osjećajima krivnje?

Upravo Riječ Božja otkriva odgovore – istaknuo je Papa – jer, pripovijedajući nam povijest Božje ljubavi prema nama, oslobađa nas strahova i predrasuda o njemu, koji gase radost vjere.

Riječ ruši lažne idole, razotkriva naše ideje, uništava previše ljudske predodžbe Boga i vraća nas njegovu pravom licu, njegovu milosrđu. Riječ Božja hrani i obnavlja vjeru; vratimo ju u središte molitve i duhovnoga života! Neka u središtu bude Riječ koja nam otkriva kakav je Bog. Riječ koja nas približava Bogu.

Riječ Božja mijenja čovjeka
Iz Riječi Božje proizlazi i kretanje, djelovanje. Ono odlaženje u susret Isusovim siromasima. Isus nije došao kako bi predao popis pravila ili održati neko vjersko slavlje, nego je izišao na ulice svijeta da bi se susreo s ranjenim čovječanstvom, pomilovao lica izdubljena patnjom, izliječio slomljena srca, oslobodio nas okova koji zatvaraju našu dušu – rekao je Papa te napomenuo da je to Bogu najdraža pobožnost: briga o drugima.

U trenutku kada u Crkvi ima napasti krutosti, koja je izopačenost, i kada se vjeruje da pronaći Boga znači postati rigidniji, s više pravila, ispravnih, jasnih stvari… To nije tako – istaknuo je Papa – Kad vidimo rigidne prijedloge, rigidnost, mislimo odmah na to da je to idol, to nije Bog. Naš Bog nije takav.

Ukočenost nas ne mijenja – dodao je – ali Riječ to čini, prodirući u dušu poput mača. S jedne nas strane tješi, otkrivajući nam Božje lice, s druge nas strane izaziva i potresa, vraćajući nas našim proturječnostima. Stavlja nas u krizu. Božja nas Riječ ne ostavlja na miru – primijetio je Papa – ponajviše ako cijenu tog mira plaća svijet izmučen nepravdom i glađu, kada uvijek plaćaju najslabiji. Pritom je podsjetio koliko je ljudi umrlo u moru jer nisu mogli stići do neke druge zemlje kako bi potražili bolju budućnost.

Naprotiv, Božja nas Riječ poziva da iziđemo na otvoreno, da se ne skrivamo iza slojevitosti problemā, iza riječi poput 'ne može se ništa učiniti' ili 'to je njihov problem'. Potiče nas na djelovanje, da sjedinimo štovanje Boga i brigu o čovjeku. Papa nas poziva da ne budemo kruti, da obratimo pozornost na moderni pelagijanizam, koji je jedno od iskušenja Crkve, kao i na gnostičke duhovne pokrete i gnosticizam, koji predlažu otuđujuću Božju riječ koja udaljava od stvarnosti.

Svakodnevni život i potrebe drugih
Riječ koja je tijelom postala želi tijelom postati u nama – objasnio je Papa – uvodeći nas u svakodnevni život, u slušanje patnji drugih, vapaja siromašnih, nasilja i nepravdi koje ranjavaju društvo i planet. Kako bi istaknuo koliko je važno živjeti Riječ Božju u vlastitom vremenu, papa Franjo je spomenuo francusku mistikinju Madeleine Delbrêl koja je okolnosti svakodnevnoga života i potrebe drugih nazvala „akustikom koju Riječ Gospodnja traži od nas“.

Naviještati evanđelje i provoditi ga u praksi
Na kraju se papa Franjo osvrnuo na zadaću čitača i kateheta, a to je naviještanje evanđelja, te stoga Riječi Božje. Istaknuo je da je riječ o poslanju koje pripada svima te ponovno potaknuo da dopustimo da uđe u našu nutrinu Riječ koja otkriva Božju novost i vodi nas da ljubimo druge ne umarajući se. Papa je također potaknuo vjernike da stave Riječ Božju u središte pastorala i života Crkve, da ju slušaju, mole i provode u životu.

(Vatican News - tc; aa)

Radio Marija

02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - p. Mirko Nikolić: "Gabrić još govori - 33 godine poslije"
04:00 Glazba
04:30 Pjevajte Gospodinu pjesmu novu - emisija ozbiljne duhovne glazbe - ur.i vod.: mo. Josip degl´Ivellio

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.