DSC 1757 1200x799

Na misi Večere Gospodnje na Veliki četvrtak 14. travnja dubrovački biskup mons. Roko Glasnović u obredu pranja nogu apostolima oprao je noge bratimima iz dviju gradskih bratovština: Bratovštine festanjula sv. Vlaha i Bratovštine Presvetog Oltarskog Sakramenta. Obje ove bratovštine sudjeluju redovito u organizaciji feste sv. Vlaha, a kako ove godine Dubrovačka biskupija proslavlja 1050 godina zaštite sv. Vlaha time im je na jedan način izražena zahvalnost.

Ovogodišnji apostoli iz Bratstva Presvetog Oltarskog Sakramenta iz Katedrale bili su: Josip Žuvela, Vjekoslav Cetinić, Ivo Botica, Miško Lazarević, Matko Tomić i Tonći Brnada, a iz Bratstva festanjula sv. Vlaha: Teo Grbić, Toni Cvjetković, Ivica Vrlić, Ivo Mazavac, Ivica Lončarica i Pero Butjer.

U propovijedi je biskup Glasnović posvijestio značenje onoga čega se vjernici na Veliki četvrtak prisjećaju i slave. Događaj i riječ Pasha- prijelaz nije nam potpuno jasna, rekao je biskup, čudan nam je jer koliko otkriva puno i skriva. Zato i govorimo o otajstvu vjere.

Ovo je dan, večer, događaj kad je Isus odlučio pokazati koliko je ljubio ljude. Ta ljubav je i večeras prisutna, ustvrdio je biskup Glasnović podsjetivši kako je euharistija spomen-čin.

U svakoj se euharistiji kroz svetu pričest već ostvaruje naša Pasha – prijelaz prema drevnom nauku, u pričesti mi prelazimo u Onog koga primamo. Tako je put Krista i svakog njegovog vjernika označen kao proces iz grijeha u život s Bogom, kroz poraz u pobjedu, kroz poniženje ka uzvišenju, kroz smrt u život.

„Slaviti euharistiju nije moguće bez spremnosti na služenje“, poručio je biskup Glasnović dodavši kako je ona stvarnost izlaska iz sebe i raspoloživosti drugome, blagdan oslobođenja od egoizma i navezanosti na sebe. „Kristovo sebedarje nama u zalogaju kruha postiže potpunu svrhu tek onda kada i sami postajemo zalogaj kruha za druge, kada nam sebedarje postaje temeljem odnosa s Bogom i ljudima.“

Nakon mise Presveti Oltarski Sakrament u procesiji je prenesen na pokrajni oltar, a okupljeni su se zadržali u tihoj molitvi.

Liturgijsko pjevanje na misi predvodio je Mješoviti katedralni zbor.

Jelica Gjenero

Fotografije: Ivo Marlais/Dubrovačka biskupija

Radio Marija

02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - papa Franjo: Želim ti sreću
04:00 Glazba
04:30 Put k Suncu - ur. i vod.: p. Božidar Nagy, DI

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 16h - homilija p. Stjepana Fridla

Subotom u 16h pratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju homiliju za Vas je pripremio p. Stjepan...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.