25 godina Radio Marije

DSC 0730 1

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu u četvrtak, 19. svibnja u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, proslavio je svoj Dan te je u toj prigodi Fakultet dodijelio priznanja, nagrade i zahvalnice, kao i diplome i svjedodžbe.

Svečanost je započela euharistijskim slavljem koje je u kapeli Nadbiskupskoga sjemeništa u Splitu predvodio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Dražen Kutleša u koncelebraciji s dekanom KBF-a don Mladenom Parlovom, profesorima i odgojiteljima. Nadbiskup je u svojoj propovijedi polazeći od evanđeoskoga teksta govorio o: ostajanju u Isusovoj ljubavi, čuvanju njegovih zapovijedi te otvaranju i usmjeravanju k radosti. U tom je svjetlu naglasio da smo u ovom vremenu fragmentiranoga znanja skloni „zaboravu temeljnih istina a jedna od njih je da je Bog 'tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni' (Iv 3, 16).“

„Ostajanje u Isusovoj ljubavi uključuje činjenicu da ona prethodi svakom našem približavanju Bogu, kao i stvarnost da ta ljubav donosi plodan kršćanski život koji nas obvezuje. Isusova ljubav prethodi svakom našem trudu da mu se približimo. 'Kao što je Otac ljubio mene, i ja sam ljubio vas; ostanite u mojoj ljubavi'“, kazao je nadbiskup Kutleša. Tumačeći događaje Posljednje večere istaknuo je zajedništvo koje anticipira Isusovu žrtvu na Kalvariji. „Otac mu je sve predao, a on se predaje za nas. Zajedništvo je to koje nam je darovano, u koje smo uvedeni, koje nikada ne bismo mogli steći svojim zaslugama, umijećima ni znanjem. To je zajedništvo obnovljenog Saveza, čovjekova povratka njegovoj svrsi i Božjem naumu s njime. Kao što je Otac savršeno ljubio Sina tijekom cijele vječnosti, nikad ne oklijevajući u svojoj ljubavi, tako i Isus voli svoje! Koliko je važno to zajedništvo, najviše osjetimo kad ga izgubimo, kad grijehom pokidamo veze i osjetimo da duša vene jer je otrgnuta od svog izvora. Najveći razlog zbog kojeg bismo se trebali približiti Kristu i ostati u njegovoj ljubavi je taj da nas je on prvi uzljubio i u toj nam ljubavi darovao sve potrebno.“

Prebivanje u Kristovoj ljubavi apsolutno je bitno ako želimo istinski, svjež i plodan kršćanski život, kazao je nadbiskup Kutleša upozorivši da ako naše iskustvo Kristove ljubavi izblijedi, njegove zapovijedi će se činiti teškim, služenje njemu postat će mukotrpno, a mi ćemo postati ranjivi i podložni svim vrstama iskušenja. „Sva naša djela ustrajnosti i gorljivosti mogu imati različite motive. Jedino se ljubav ne može odglumiti. Ljubav je osobna i neprevarljiva. Ljubav izdržava test i onda kada ustanove i osobe koje ih vode zakažu. Ljubav je jedina kadra svemu vratiti život. Način na koji možemo održati svježom svoju ljubav prema Kristu je neprestano sjećanje na njegovu veliku ljubav prema nama. Trebali bismo uvijek razmatrati s udivljenjem i zahvalnošću tu istinu da nas Bog ljubi i da je život dao za nas. Molimo sa svetim Pavlom: da po vjeri Krist prebiva u srcima našim; da u ljubavi ukorijenjeni i utemeljeni, možemo sa svim svetima shvatiti što je širina i dužina i visina i dubina, i spoznati Kristovu ljubav, da se ispunimo do sve punine Božje (usp. Ef 3 17-19).“

Propovjednik je naglasio, također, da nas Isusova ljubav obvezuje. „Očeva savršena ljubav prema Sinu nije značila da ga je poštedio kušnji. Došao je izvršiti Očevu volju sve do smrti na križa. Kroz kušnje ga dublje upoznajemo. To je ono što je Pavao nazvao 'zajedništvom njegovih patnji' (usp. Fil 3,10). Veliko je umijeće odoljeti napasti da tumačimo Božju ljubav i njegovu volju prema našim okolnostima. Ono što Bog želi je da svoje životne okolnosti tumačimo njegovom ljubavlju. Vjerujem da nitko od vas ovdje nazočnih, ni studenata ni profesora, ne bi bio ovdje da nije potaknut živim iskustvom Kristove ljubavi. Pozvani ste oživotvoriti taj osobni odnos s Kristom u svim vašim odnosima; unutar ove ustanove i izvan nje; u vašem ophođenju jednih prema drugima; u kolegijalnosti; uzajamnom poštivanju; primjeru koji izgrađuje a ne žalosti. Znanje bez ljubavi koja je izraz poštovanja i duboke vjere u Onoga koji nas je prvi uzljubio postaje isprazno i štetno. Neka vam studij bude oruđe apostolata ljubavi.“

Pred svih je kao ispit savjesti stavio pitanje: prepoznajem li se kao Gospodinov(a) i od njega poslan(a)? Odgovor na to pitanje vidimo po plodovima našega života i rada. „Ako ne donosimo plodove Duha koje daje Krist, istinski trs, onda nismo na njegovu putu i potrebno je vratit se i krenuti iznova tamo gdje smo zakazali.“ Ako smo neposlušni njegovim zapovijedima ne ostajemo u ljubavi. Nadbiskup Kutleša je više puta naglasio da biti s Gospodinom ne znači lagodno živjeti bez poteškoća već da naša vjera mora proći kroz ispit poslušnosti, kroz teške kušnje. „U takvim trenucima možda nećemo razumjeti zašto se te kušnje događaju, ali poput Abrahama koji ide na brdo Moriju žrtvovati Izaka, moramo vjerovati i poslušati. Dakle, da bismo se približili Kristu, da bismo donijeli njegove plodove i pokazali svijetu lice Očevo, ostanimo u njegovoj riječi i u molitvi; živimo tako da slavimo Oca donoseći mnogo ploda.“

U nastavku je nadbiskup govorio o poslušnosti koja nije puka dužnost, naporan rad ili pak pravila već iskustvo punine radosti u Isusu Kristu. „Ako nismo u stanju povezati poslušnost i puninu radosti, onda smo krivo razumjeli kršćanstvo! Kada nam je do nekoga stalo, jedva čekamo da mu ugodimo. Svako traženje tada ne doživljavamo kao napor nego spontano pokoravanje srca koje nas sili na djelovanje. Ako naš odnos s Kristom nije takav, nikada u kršćanstvu nećemo naći radost.“

Na kraju je svoje propovijedi mons. Kutleša poručio: „Kršćanin je čovjek radosti. Tmurni kršćanin je kontradikcija u sebi i možda ništa nije nanijelo više štete kršćanstvu, u prošlosti kao i u današnje vrijeme, od krutosti i namrgođenosti njezinih službenika. Istina je da je kršćanin grešnik, ali je otkupljeni grešnik; i u tome leži njegova radost. Kako bilo koji čovjek može ne biti sretan kada hoda putevima života s Isusom? Neka se ta radost nastani u vašim srcima i učini vas istinskim svjedocima.“

Po završetku euharistijskoga slavlja uslijedio je akademski čin u velikoj sjemenišnoj dvorani. Dekan Fakulteta prof. dr. sc. Mladen Parlov uputio je dobrodošlicu svima nazočnima, osobito velikom kancelaru KBF-a u Splitu nadbiskupu Kutleši, prorektoru za nastavu Sveučilišta u Splitu prof. dr. Goranu Kardumu, prorektoru Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Splitu prof. dr. Roku Mišetiću, zamjeniku pročelnika Ureda župana Splitsko-dalmatinske županije gospodinu Ivanu Baćku, dekanu Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu prof. dr. Marku Ercegu, dekanima fakulteta sastavnica splitskog Sveučilišta koji su uputili svoje čestitke, ravnatelju Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu don Vedranu Toriću, rektoru Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu don Đulianu Trdiću, nastavnicima, studentima, osoblju Fakulteta i nazočnoj rodbini i prijateljima diplomanata. Zahvalio je spomenutima na izvrsnoj suradnji kroz proteklo vrijeme izrazivši nadu da će tako biti i u buduće.

Uime rektora splitskog Sveučilišta prof. dr. Dragana Ljutića i u svoje osobno ime nazočnima se obratio prorektor Kardum. Naglasio je kako je KBF bitna sastavnica Sveučilišta koje broji blizu 20.000 studenata i 2.000 zaposlenika. To je živo tijelo koje daje puls ovome gradu i županiji, našem području koje je rasadnik mladih i naša budućnost. Kao prorektor za nastavu izrazio je želju da splitsko Sveučilište i dalje razvija svoje program, ali zadržavajući identitet koji krasi Katolički bogoslovni fakultet. Istaknuo je važnost i ljepotu raznolikosti unutar sveučilišnog Kampusa te izrazio nadu da će se u nadolazeće vrijeme u njemu otvoriti bolji prostor za kapelu.

Sve nazočne pozdravio je veliki kancelar KBF-a mons. Kutleša izrazivši čestitke za Dan fakulteta studentima i profesorima, osobito diplomantima i nagrađenim studentima. U svom govoru stavio je naglasak na važnost razlučivanja dobra od zla kako u društvu tako i u ljudima te na kršćanski odgovor na zlo koji je usmjeren na prokazivanje zla ali i spašavanje grešnika. U tom svjetlu podsjetio je na Platonovu analizu društva koja nastoji dati dijagnozu, uočiti problem i njegov uzrok te ponuditi rješenje. „Platon je uočio da je problem u društvu zlo, odnosno da ljudi nemaju vrline i da žive u porocima. Uzrok je vidio u neznanju ljudi, a rješenje u tome da se trebamo vratiti vrlinama i da trebamo živjeti (tada nije bilo kršćanstva) onako kako dostoji svakom čovjeku. Tvrdio je da trebamo više učiti, više stjecati znanja. Mislim da bi naš fakultet trebao biti moralna vertikala, putokaz drugim fakultetima i biti kompas koji usmjerava u pravom smjeru“, istaknuo je dr. Kutleša.

U nastavku je potaknuo profesore i studente na razlučivanje dobra od zla, jer zlo uvijek treba osuditi a čovjeka, pa i onoga koji čini zlo, nastojati spasiti. „Možda je u današnje vrijeme često puta problem što se nastojimo svidjeti društvu i pri tome činimo kompromise koji mogu biti na štetu Crkve i našega duhovnog života“, kazao je veliki kancelar te pozvao profesore da poučavaju ono što Crkva od njih traži: nauk Katoličke Crkve a ne da iznose svoje mišljenje koje nije u skladu sa crkvenim naukom. U tom svjetlu pozvao je studente i diplomante da budu svjesni odakle su krenuli i kamo idu, da im znanje koje su primili na ovom fakultetu bude plodonosno. Svrha KBF je odgojiti ljude kako bi slijedili Isusov put, njegovu istinu i život, a ne različite putove koje iznose različiti ljudi. „Zato svima vama dragi profesori i studenti želim da prije svega budete dobri i pošteni ljudi, pravi profesori, studenti, vjeroučitelji da svjedočite ono što ste ovdje naučili u prvom redu svojim životom ali i svojim zvanjem“, poručio je veliki kancelar Fakulteta.

Dekan prof. Parlov iznio je izvješće o radu Fakulteta od prošlogodišnje proslave dana Fakulteta. U proteklom razdoblju usvojeni su novi pravilnici na Fakultetu: Pravilnik o ocjenjivanju rada asistenata poslijedoktoranada i mentora, Pravilnik o stegovnoj odgovornosti zaposlenika KBF-a i Pravilnik o mentorstvu na Poslijediplomskom sveučilišnom studiju KBF-a. Isto tako, usvojene su Izmjene i dopune Pravilnika o radu katedri te Izmjene i dopune Pravilnika o Poslijediplomskom sveučilišnom studiju KBF-a. Kroz proteklu godinu nastavnici KBF-a objavili su 11 knjiga, 44 znanstveni rad, te 38 ostalih radova.

„Ovomu treba dodati 38 nastupa naših nastavnika na znanstvenim i 22 nastupa na stručnim skupovima i seminarima, od kojih su neke i sami organizirali, preko dvadeset predstavljanja znanstvenih i književnih djela, uključenost u nekoliko znanstveno-istraživačkih projekata“, kazao je dekan spomenuvši i međunarodne simpozije koji su upriličeni u organizaciji i suorganizaciji Fakulteta te Otvorenje Centra za mletačke, hrvatske i osmanske studije.

Na integriranom filozofsko teološkom studiju, te na preddiplomskom i diplomskom teološko-katehetskom studiju 2021./2022. upisano je 150 redovitih studenata. Od toga 93 studenata i studentica na integriranom filozofsko-teološkom studiju, 35 studenata i studentica na preddiplomskom teološko-katehetskom studiju, te 22 studenata i studentica na diplomskom teološko katehetskom studiju. Dva poslijediplomska studijska programa, Kršćanstvo i suvremena kultura te Povijest Crkve i kršćanskih institucija pohađa 31 student. Uz 33 nastavnika, od čega 20 u znanstveno-nastavnom zvanju, na KBF-u je zaposleno 12 djelatnika na administrativnim i 5 na tehničkom poslovima. Kroz protekle tri godine službu prodekana vršili su: izv. prof. dr. sc. Josip Dukić i doc. dr. sc. Ante Akrap.

Tijekom protekle ak. god. 39 studenata su s uspjehom završili predviđene studijske programe: 13 prvostupnica (baccalaurea) i prvostupnika (baccalaureus) katehetike, 14 magistara i magistrica katehetike i 12 magistara i magistrica teologije. Obranjena su četiri licencijata (Petar Komljenović, Silvana Dragun, Ana Peroš i Darko Rapić, i dva doktorska rada (Petar Milanović Litre i Bruno Petrušić).

Sukladno Pravilniku o nagrađivanju KBF-a u Splitu nekoliko studenata primilo je nagrade za najbolji uspjeh. Priznanja su dodijeljena: Robertu Maretiću koji je akademske godine 2020./2021. odslušao cjeloviti program prve godine Integriranoga preddiplomskog i diplomskog filozofsko-teološkog studija s prosječnom ocjenom 5,00; Stipi Mlikotiću koji je akademske godine 2020./2021. odslušao cjeloviti program druge godine Preddiplomskoga teološko-katehetskog s prosječnom ocjenom 4,67 te Miji Novaković koja je akademske godine 2020./2021. odslušala cjeloviti program prve godine Diplomskoga teološko-katehetskog studija s prosječnom ocjenom 4,60.

Priznanje je dodijeljeno i najboljim diplomanticama na Diplomskomu teološko-katehetskom studiju: Matei Popović koja je završila sveučilišni Diplomski teološko-katehetski studij s prosječnom ocjenom Izvrstan (4,59), Luciji Sinovčić koja je završila sveučilišni Diplomski teološko-katehetski studij s prosječnom ocjenom Izvrstan (4,59) te najboljoj diplomantici na Integriranomu filozofsko-teološkom studiju Katarini Zrno koja je završila sveučilišni Integrirani filozofsko-teološki studij s prosječnom ocjenom Izvrstan (4,66). Fakultet je dodijelio i dvije godišnje nagrade profesorima: prof. dr. sc. Jadranki Garmaz za izvrsnost u nastavi i radu sa studentima i prof. dr. sc. Ivanu Bodrožiću za izvrsnost u znanstveno-istraživačkom radu.

Povelje zahvalnosti prigodom odlaska u mirovinu dodijeljene su: prof. dr. sc. Ivanu Tadiću i gospođi Mariji Jurišić kao zahvalu za dugogodišnji rad u toj ustanovi. Akademski čin uzveličao je komorni zbor bogoslova pod ravnanjem s. Lidije Matijević, prof.

Tekst i foto: smn.hr

Radio Marija

17:00 Bijela kronika – tema: „Gluhi čuju, slijepi progledaju“; gošća: Renata Novoselec; ur. i vod.: Marina Katinić Pleić
17:45 Glazba
18:15 Molitva - Večernja
18:30 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Fra Darko Tepert: "Pripravite put Gospodinu" - Svet, Svet, Svet (Izaija 6,1-13)

Prorok Izaija u šestom poglavlju svoje knjige opisuje svoj poziv koji je smješten u onu godinu kad je umro kralj Uzija, a to je otprilike 740....

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.