25 godina Radio Marije

P1010354 2048x1536

Na 737. godišnjicu posvete zadarske prvostolnice Svete Stošije, misno slavlje u petak, 27. svibnja u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je don Josip Radojica Pinčić, katedralni župnik.
Budući da je Zadarska nadbiskupija dobila nadbiskupa koadjutora, u kontekstu imenovanja novog zadarskog nadbiskupa koadjutora Milana Zgrablića, koji će za biskupa biti zaređen u zadarskoj prvostolnici 25. lipnja, don Josip je u propovijedi govorio o službi biskupa.
„Katedrala je središnje mjesto odakle će se razlijegati njegova riječ, odakle će on kao glavni učitelj u biskupiji slati svoje poruke u propovijedanju, naučavanju i upravljanju Nadbiskupijom. Koadjutor Zgrablić obratio se na zadnjoj rekolekciji zadarskim svećenicima 18. svibnja u predivnoj homiliji u kojoj se osjeća njegova blizina, osobna blizina Gospodinu ali i svima nama“ rekao je don Josip, pojasnivši i što znači služba nadbiskupa koadjutora.
„U redovitom vođenju biskupije i u vršenju pastirske službe, biskup računa na pomoć najbližih suradnika, ali može tražiti i redovitu pomoć drugih biskupa. Jedan od tih biskupa je i biskup koadjutor kao pomoćnik kojega Sveta Stolica postavlja biskupu osobno, na njegov zahtjev, jer zbog zdravlja, bolesti ili godina starosti dolazi u situaciju da će jednog dana odstupiti sa službe, kao što se svima u Crkvi događa kada navrše 75 godina života“ rekao je don Josip.
Biskup koadjutor preuzima svoju službu prema propisanoj kanonskoj uredbi u Kanonskom pravu, kanon 404.
Dvostruka je svrha službe biskupa koadjutora. „On je pomoćni biskup u sveukupnoj upravi biskupije, što uključuje i dužnost zamjenjivanja biskupa ako je biskup odsutan ili zapriječen, kao i preuzimanje službe generalnog vikara.
Koadjutor podrazumijeva i pravo nasljedstva. Vrijeme provedeno uz biskupa kojemu je postavljen za koadjutora treba iskoristiti da što bolje upozna svoju biskupiju kojom će jednog dana kao nasljednik sadašnjeg ordinarija upravljati“ rekao je don Josip, poželjevši da „Bog koji vodi svoju Crkvu“ i dalje „svojim duhom vodi i izabire između svećenika one ljude za koje se smatra da će biti na dobro opće i partikularne Crkve i na dobro svih vjernika“.
„Biskupska služba vrlo je važna u Crkvi. Biskupi nisu vladari, nego služitelji Božje riječi“ istaknuo je don Josip, rekavši da vršenje biskupske službe treba biti prožeto ljubavlju, poniznošću i služenjem.
„Katolička Crkva je hijerarhijski uređena institucija na čijem su čelu biskupi Rimske Crkve, Papa koji ima vlast u Crkvi, njen je vrhovni pastir i glava te Zbor biskupa. Biskup u zajedništvu i na čelu s Petrovim nasljednikom, tj. papom, čine biskupski zbor te predstavljaju službeno crkveno učiteljstvo. Oni su kao stalni kolegij, zbor, nasljednici apostolskog zbora te je svaki biskup vidljivi princip jedinstva partikularne Crkve“ naglasio je don Josip.
„U svojoj nutarnjoj strukturi, od samih početaka, a posebno od kraja 3. st., organizirano je više dijelova Božjeg naroda koji se naziva biskupija, odnosno dijecezanska ili mjesna Crkva. Taj dio Božjeg naroda je kao autonomno crkveno područje povjereno pastirskoj brizi i služenju dijecezanskog biskupa“ rekao je don Josip, istaknuvši da je biskupu povjereno obavljati trostruku zadaću u biskupiji: naučavati, posvećivati i upravljati.
„Biskup ima redovitu, vlastitu, neposrednu trostruku vlast, tj. zakonodavnu, izvršnu i sudsku, kojom se za upravljanje služi osobno ili preko drugih osoba, kao što je generalni vikar, biskup i sudski vikar. Bît biskupske službe, kao i svake druge službe u Crkvi, uvijek je dimenzija služenja, odnosno djelovanje koje nije usmjereno na vlastitu korist i promociju sebe, nego na zajedništvo Božjeg naroda“ poručio je katedralni župnik.
Drugi vatikanski sabor obnovio je razumijevanje Crkve kao zajedništva, communio. „Shvaćanje Crkve kao zajedništvo je u skladu s tradicijom razumijevanja bîti Crkve. Biskup se nalazi na čelu pojedine mjesne Crkve i po njemu se raznolikost osoba, karizmi i snaga pokreta povezuje jedinstvom i ostaje u zajedništvu. U tom duhu razumijemo riječi sv. Ciprijana koji kaže: ‘Biskup je u Crkvi i Crkva je u biskupu’. U obzoru zajedništva, biskupi su princip jedinstva u mjesnim Crkvama“ naglasio je župnik Pinčić.

Mjesne Crkve su nad/biskupije, dio Božjega naroda povjeren na pastoralnu brigu mjesnom biskupu u suradnji sa svećenicima. Biskup kojemu je povjerena briga za neku biskupiju naziva se dijecezanski biskup.

„Drugi vatikanski sabor kaže da prvo mjesto među službama u Crkvi pripada biskupima koji po apostolskom nasljedstvu zajedno sa svećenicima i đakonima služe zajednici, stojeći na čelu stada kojemu su pastiri. I to ne bilo kako, nego kao učitelji nauka, svećenici svetog bogoslužja i služitelji u upravljanju. Zato, tko sluša biskupe, sluša Krista. Zato je Isus rekao: ‘Tko vas sluša, mene sluša. Tko vas prezire, mene prezire’. Tko ne sluša biskupa, ne sluša Krista. Tko prezire biskupa, prezire Krista“ upozorio je katedralni župnik Pinčić.

Biskupska služba pripada bîti Crkve. „Biskup i svećenici od početka kršćanstva su nosivi čimbenici crkvenog života i na poseban način sudionici u Kristovoj službi naučavanja, posvećivanja i upravljanja.

Kao stožerna crkvena služba u uređenju i životu Crkve, ističe se na poseban način služba biskupa koji se postavlja u Crkvi da u ime sâmoga Krista obavljaju službu naučavanja, posvećivanja i upravljanja. To znači da oni koji su primili puninu sakramenta Svetog reda na stupnju biskupstva u Crkvi, djeluju i jesu sakramentalni znakovi Krista, Učitelja i svećenika, pastira svoga naroda“ rekao je don Josip.

U tom kontekstu, citirao je sv. Ignacija Antiohijskoga koji u 2. st. poslije Krista u svojoj poslanici kršćanima u Siriji piše: „Tamo gdje je biskup, neka se okuplja zajednica“.

„Kao što je Katolička Crkva tamo gdje je biskup. Od samog početka biskup se ističe kao princip jedinstva mjesne Crkve, tj. kao onaj oko kojega se Crkva kao zajednica svećenika i vjernika sabire i ujedinjuje. Najvjernije uprisutnjenje toga dinamizma uvijek ostaje slavljenje euharistije jer je ona središte kršćanskog zajedništva kojoj predsjeda biskup sa svojim svećenicima i vjernicima“ rekao je don Josip.

„Biskupi su nasljednici apostola. Te dvije riječi službu biskupa predstavljaju kao najodgovorniju, a time i najtežu službu u Crkvi. Zato su mnogi koji su je trebali prihvatiti, u sebi vodili pravi duhovni boj s vlastitom nemoći i poniznošću prema odgovornosti te službe. Ta borba je važan znak prikladnosti izabranog biskupa, jer već tu pokazuje se kako je potrebna velika samosvijest onoga koji ima biti zaređen za biskupa“ rekao je don Josip, istaknuvši da je služba dvanaestorice Kristovih apostola jedinstvena služba koja se prenosi i nastavlja se učvršćivati u biskupskoj službi.

„Temeljni izvor života Crkve je sâm Krist, utjelovljeni i proslavljeni Sin Božji. No, on je u skladu s Božjim naumom spasenja izabrao apostole s Petrom na čelu da čine temelj njegove Crkve. Isus Krist utemeljio je Crkvu i ovlastio apostole da u njegovo ime te u snazi i sili Duha Svetoga obnašaju pastirsku, učiteljsku i svećeničku službu. Tako su izgrađivali mladu Kristovu Crkvu. U tom smislu, apostoli stoje u temeljima Crkve. Crkva je bila i ostaje izgrađena na temelju apostola. Isus je Petru rekao: ‘Ti si Petar stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju i vrata paklena neće je nadvladati. To ne znači da neće pokušavati. Pokušavali su, pokušavaju i danas“ rekao je don Josip.

Riječ katedrala znači i katedru koja je simbol mjesnog biskupa, simbol učiteljstva.

Uz drevnu zadarsku katedralu, u pisanim dokumentima spominje se da je već 341. g. u Zadru djelovao biskup Felix. Za prvog zadarskog biskupa ne zna se ime, jer vjerojatno se na početku nije sve zapisivalo. Zadarski biskup Felix sudjelovao je u radu dva Sabora: u Akvileji 381. i u Milanu 390. godine.

„Bogu zahvaljujemo na našoj predivnoj katedrali sv. Stošije za koju kažu da je najveća crkva na jugu Hrvatske i da je ljepotica. Povjesničar Iveković rekao je da je trogirska katedrala sv. Ivana za meditaciju, katedrala sv. Jakova u Šibeniku da je za gledanje, a zadarska katedrala sv. Stošije da je za doček kraljeva.

Osjetimo se tako na poseban način kada se poklonimo Kralju svih kraljeva, Isusu Kristu koji je trajno nazočan u katedrali od njenog nastanka. Zadarska katedrala nastajala je od ranog kršćanstva i sadašnji izgled ima na temeljima ranokršćanske bazilike iz 4. st. Neka Gospodin uzdrži vjeru vjernika, neka udijeli zdravlje nadbiskupima da nas vode Duhom Svetim i neka se iz katedrale još na mnoga ljeta razglašuje Riječ Božja“ poručio je don Josip Radojica Pinčić.

Nakon obnove zadarske prvostolnice koja je trajala cijelo 13. st, jer je bila teško oštećena kada su u studenom 1202. Mlečani osvojili Zadar, katedralu sv. Stošije 27. svibnja 1285. posvetio je nadbiskup Lovro Periandar.

Ines Grbić

Izvor: zadarska.nadbiskupija

Radio Marija

15:00 Krunica Božjega milosrđa
15:10 Glazba
15:15 Krunica – Otajstva svjetla
15:45 Mali koncert

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Adventska hrabrost brata Andrije - Biblijski pogled na lik Andrije, Kristova apostola

Početak Došašća obilježava blagdan apostola Andrije, jednoga od dvanaestorice “stupova” Crkve, Gospodinovih izabranika. “Andrijin križ” – dobro...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.