25 godina Radio Marije

te deum 2022 1

Svečanu misu zahvalnicu, Te Deum, na kraju akademske godine Sveučilišta u Zagrebu predslavio je pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski u četvrtak 9. lipnja u Župi sv. Petra apostola u Vlaškoj. Na misnom slavlju koncelebrirali su dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta sveučilišta u Zagrebu preč. Josip Šimunović, dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti p. Ivan Koprek, rektor Nadbiskupskog bogoslovnoj sjemeništa u Zagrebu preč. Željko Faltak, župnik Župe sv. Petra i dekan Maksimirsko-trnjanskog dekanata preč. Josip Golubić, profesori Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Fakulteta filozofije i religijskih znanostima te odgojitelji u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu.

Biskup Gorski na početku je sve okupljene pozdravio u ime zagrebačkog nadbiskupa i Velikog kancelara Katoličkog bogoslovnog fakulteta kardinala Josipa Bozanića. Istaknuo je da u ovom ritmu koji se čini sve bržim, došao završetak još jedne akademske godine "i želimo ovom svetom misom zahvaliti Bogu za sve dobro koje smo primili od Njega i ljudi, ali i za dobro koje smo, svjesno ili nesvjesno, drugima dali i na taj način posredovali dio Božje dobrote čovjeku."

"Kao kršćani svjesni smo da sve naše djelovanje potiče i potpomaže Božja milost i Božja dobrota bez koje bi naši napori ostali bezuspješni, a često i frustrirajući. Da je u sve ugrađena ljudska dobrota mnogih naših suradnika, manje ili više poznatih dobrih ljudi koji nas okružuju i koji nam omogućavaju naše samoostvarenje. Zapravo sve što jesmo je na neki način ili dar Božji ili dar drugih ljudi. Zato danas želimo Bogu zahvaliti za, nadam se, uspješnu akademsku godinu, za svjetlo uma i vjere kojima nam je otvarao putove spoznaje, za teškoće koje smo uz njegovu pomoć svladavali i tako rasli i u svojoj ljudskosti i u svojoj struci."

U svojoj homiliji biskup Gorski istaknuo je Isusovo tumačenje zapovijedi. "Slušamo Isusa kako primjenjuje i tumači zakone na razne životne situacije i objašnjava Božji pogled na te situacije. Ipak Isus nas ne straši, samo nas uči kako ćemo ispravno odgovoriti na ljubav koju nam je Bog ponudio. Taj odgovor nije u ispunjavanju minimalnih zahtjeva zakona, nego u plemenitosti srca. Zato postavlja novo vrednovanje temeljnih ljudskih zbilja kao što su život, brak, istina i druge grupe koje su doduše zaštićene Božjim zakonima, ali nas on poziva na više vrednovanje."

Biskup je potaknut evanđeljem pozvao i na promišljanje o govoru. "U govoru nestaju argumenti, a prevladava vrijeđanje. To je stalno pravilo: kad nema dokaza vrijeđa se čovjek, ideja ili institucija kao da se mnogi drže one: ako nisam pametniji, mogu biti bezobrazniji. Uredba koju je civilizacija izrasla na kršćanskim vrijednostima stoljećima gradila u kratkome je vremenu razorena mimo slobode osobe koja je zapravo isto plod evanđelja."

"Nisu to samo prazne riječi. Takve riječi, jer im se daje pozornost, stvaraju javno mnijenje, privid, ozračje života. One formiraju djecu i mlade, a zapravo truju zdravi um i dušu. One govore: može se što god tko hoće jer nema odgovornosti ni za riječ ni za djelo. Takav govor već u sebi nosi klicu nasilja, a Isus traži odgovornost već i za samu misao. Čovjek doista mora osobno stajati iza svoje misli i riječi onako kako Bog stoji iza svoje riječi - Isusa sve do smrti na križu. Ako nam riječ više nema vrijednost to znači da smo i mi kao osobe već obezvrijeđeni."

Na kraju homilije biskup je istaknuo da Isus zakonima daje viši smisao traži veću pravednost. "Isus traži više: da dobrotom i životom nadilazimo onaj minimum zakona. To znače riječi: "Ne bude li vaša pravednost veća od pravednosti pismoznanaca i farizeja, nećete ući u Kraljevstvo Božje" jer je svaki zakon ispunjen jednom jedinom riječju: Ljubi bližnjega kao sebe samoga."

Na samom kraju liturgijskog slavlja svima okupljenima obratio se i dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Josip Šimunović i zahvalio svima na sudjelovanju u slavlju i zauzetom radu tijekom ove 353. akademske godine te je predao zahvalni dar rektoru Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damiru Borasu.

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Radio Marija

04:00 Glazba
04:30 Mudrosti i duhovnosti svetih otaca – ur.: dr. sc. don Ivan Bodrožić; vod.: Zdravka Andrijašević
05:15 Glazba
05:30 Upoznajmo Bibliju

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Fra Darko Tepert: "Pripravite put Gospodinu" - Riječ i Svjetlo (Izaija 2,2-5)

U drugom poglavlju Knjige proroka Izaije nalazi se tekst koji vrijedi čuti u cijelosti: „Dogodit će se na kraju danâ:  Gora doma Gospodnjega  bit će...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.