25 godina Radio Marije

Bjelovar 200622

Svoju 53. sjednicu biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine održali su u ponedjeljak, 20. lipnja 2022. godine, u Biskupskome ordinarijatu u Bjelovaru s početkom u 10 sati. Sjednicom je predsjedao nadbiskup i metropolit zagrebački, kardinal Josip Bozanić, a sudjelovali su sljedeći biskupi: domaćin, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, mons. Milan Stipić, vladika križevački, te pomoćni zagrebački biskupi: mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.

Budući da je dan ranije preminuo Matija Huzjak, otac biskupa Vjekoslava, biskupi su na početku svoga susreta molitvom zahvalili Gospodinu za njegov život i plodove kršćanske ljubavi, očitovali sućut supruzi Štefaniji, svome subratu u episkopatu i njegovu bratu Josipu s obitelji i svoj rodbini, te – ispunjeni vjerom i nadom u Kristovo uskrsnuće – preporučili milosrđu nebeskoga Oca pokojnikovu plemenitu dušu. Kardinal je istaknuo da takva iskustva u vjerničkome životu produbljuju otajstvenu blizinu punu zahvalnosti čovjeku koji je svoj život na zemlji darivao drugima.

Biskup Vjekoslav u svome je pozdravu zahvalio na izrazima sućuti, molitve i bratske blizine u trenutcima opraštanja od očeve zemaljske blizine. Pozdravljajući nazočne pogled je usmjerio ponajprije prema nacionalnome susretu mladih koji će biti proslavljen u rujnu u Bjelovaru. U tome događaju može se iščitati puno darova i suglasja s poslanjem koje ostvaruje Crkva u svome navjestiteljskom i svjedočkom pozivu ispunjenom nadom. Subraću je upoznao i s izvanjskim okolnostima života Biskupije u kojima se priprema Susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM).

Uvodeći u sjednicu Kardinal je predstavio središnje teme zasjedanja. Osim razmatranja pojedinih vidika SHKM-a, nosivih sadržaja i organizacijskoga tijeka, to je bio dobar povod da se malo proširi okvir i primijete potrebe za dubljim vrjednovanjem smjerova razvoja pastorala mladih vjernika u Metropoliji i u cijeloj hrvatskoj domovini.

Kako je izvijestio mons. Huzjak, pripreme svih elemenata sljedećega SHKM-a su u tijeku. Predstavljena je i dinamika dolaska, okupljanja, odlaska na stadion, gdje će biti euharistijsko slavlje. Još je teško govoriti o broju sudionika, ali se okvirno računa s desetak tisuća mladih, ali Biskupija je spremna odgovoriti organizacijski i na puno veći broj. Susret mladih dragocjeno je uporište i jedna od sastavnica u ritmu redovitosti pastorala mladih. On pomaže prepoznavati mogućnosti i unijeti svježinu i polet u vjernički život Crkve, župa i biskupija, posebice u društvenome kontekstu koji mladima nudi mnoštvo sadržaja, nerijetko uz velike opasnosti za njihov duhovni razvoj.

Druga je nosiva tema sjednice bila briga za izbjeglice u Hrvatskoj, s naglaskom na prognanicima iz Ukrajine, što su predstavili mons. Milan Stipić i mons. Bože Radoš. Predočeni su određeni statistički pokazatelji broja izbjeglica kao i nastojanje oko moguće duhovne i materijalne skrbi za njih. Pomaganje tim osobama je višeslojno i raznoliko. Istaknuto je da se čini da je prvi val dolazaka prošao, ali da je teško reći kako će se razvijati ratne neprilike te, povezano s time, koliko bi još prognanih moglo ubuduće doći u Hrvatsku, odnosno na područje Zagrebačke crkvene pokrajine. Materijalna pomoć pruža se s pomoću biskupijskih 'Caritasa' u koordinaciji 'Hrvatskoga Caritasa' i Caritasa u Ukrajini. Taj proces je dobio svoj dobar okvir, ali je važno održati ustrajnost i osluškivati stvarne potrebe.

Biskupi su razgovarali o događanjima na području Metropolije na početku sljedeće pastoralne godine, među kojima se ističu: a) proslava sv. Marka Križevčanina (Križevci, 7. rujna); b) 291. zavjetno hodočašće grada Zagreba i hodočašće mladih Zagrebačke nadbiskupije (Marija Bistrica, 10. i 11. rujna); c) obljetnica stradanja Zrinjana (Zrin, 11. rujna); d) proslava 25. obljetnice Varaždinske biskupije (Varaždin, 25. rujna); e) slavlje predaje Završnoga dokumenta Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije i proslave 25. obljetnice nadbiskupske službe kardinala Josipa Bozanića (Marija Bistrica, 1. listopada); f) slovensko-hrvatsko hodočašće (Beltinci, 8. listopada).

Razmotrena su i druga pitanja s osvrtima na aktualne crkvene i društvene okolnosti u kojima živi Metropolija.

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija

Radio Marija

16:45 Glazba
17:00 Bijela kronika – tema: „Gluhi čuju, slijepi progledaju“; gošća: Renata Novoselec; ur. i vod.: Marina Katinić Pleić
17:45 Glazba
18:15 Molitva - Večernja

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Fra Darko Tepert: "Pripravite put Gospodinu" - Svet, Svet, Svet (Izaija 6,1-13)

Prorok Izaija u šestom poglavlju svoje knjige opisuje svoj poziv koji je smješten u onu godinu kad je umro kralj Uzija, a to je otprilike 740....

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.