vezovska misa 1
ĐAKOVO (TU) – Nakon svečanog mimohoda nekoliko tisuća sudionika 56. Đakovačkih vezova, u nedjelju 3. srpnja 2022., u đakovačkoj prvostolnici sv. Petra svečano misno slavlje predvodio je nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, u koncelebraciji mons. Luke Marijanovića, župnika đakovačke Župe Svih svetih preč. Ivana Lenića te tajnika Nadbiskupskog ordinarijata vlč. Domagoja Lackovića.

Uvodeći u misno slavlje, nadbiskup je pozdravio sve okupljene, sve članove kulturno-umjetničkih društava, predstavnike državnih, županijskih i gradskih, izvršnih i zakonodavnih vlasti te đakovačkog gradonačelnika Marina Mandarića, kao domaćina i predsjednika organizacijskog odbora Đakovačkih vezova i sve njegove suradnike i goste. Poseban pozdrav uputio je KUD-u Perkovčani iz Novih Perkovaca, koji su pjevanjem animirali ovo misno slavlje.

vezovska misa 2

U svojoj homiliji nadbiskup se osvrnuo na naviješten evanđeoski ulomak, govoreći o obećanju koje je po riječi proroka Bog uputio Izraelcima koji su se vratili iz babilonskog sužanjstva te ih je, pritisnute teškoćama spore i dugotrajne obnove Jeruzalema, zahvatila kriza i beznađe. „U toj situaciji Bog po proročkoj riječi obećava povratnicima mir, utjehu i procvat Hrama i njihova svetog Grada. Bog se uspoređuje s majkom koja nosi djecu na svojim rukama te ih miluje i tješi na svojim koljenima… Možemo si zamisliti kako je tim židovskim povratnicima bila dobro došla i kako je među njima s nadom i radošću bila dočekana proročka riječ Božjeg ohrabrenja i utjehe. Ljudi mogu iznevjeriti, ali Bog ostaje vjeran riječi svoga obećanja“, rekao je među ostalim nadbiskup.

Krizu i beznađe Izraelaca nadbiskup je povezao s umorom, razočaranjem i apatijom u kojoj su se našli stanovnici Zagreba i Banovine nakon razornih potresa, kojima je bila obećana pomoć u obnovi i izgradnji novih kuća i stanova, ali obećanja odgovornih sporo se ili nikako ostvaruju. Naglasio je kako je riječ Božjeg obećanja povratnicima u Jeruzalem prije 2500 godina upućena i nama danas te progovara: „Očitovat će se ruka Gospodnja na njegovim slugama!“ „Evo mir ću na vas kao rijeku svratiti i kao potok nabujali bogatstvo naroda!”

vezovska misa 3

Rekavši kako Bog ostvaruje svoja djela po ljudima koji su njemu vjerni, nadbiskup je nastavio: „Ostvarivao ih je po sedamdeset i dvojici svojih učenika koje je slao po gradovima i selima kao jaganjce među vukove da navješćuju njegovo kraljevstvo, i koji su znali prihvaćati poteškoće misionarskoga djelovanja. Valja uočiti da je Isus poslao 72, a ne tek uski krug dvanaestorice apostola. Ti poslani u svijet nisu, dakle, samo izabrani crkveni ljudi, nego smo u njima oslikani i svi mi, koji nismo poslije povorke otišli na osvježenje po kafićima, nego to osvježenje tražimo na nedjeljnoj sv. Misi i očekujemo ga od Boga jer nam ga on jedini može dati. Samo su uporni te i u poteškoćama Bogu vjerni Židovi uspjeli obnoviti Jeruzalem i čitavo židovsko društvo, koje je – uslijed poteškoća i sporosti obnove – zahvaćala apatija, bezvoljnost i pesimizam.

vezovska misa 4

Mnogobrojne okupljene u katedrali nadbiskup je potaknuo da budu među sedamdeset i dvojicom pozvanih sudjelovati u velikoj žetvi o kojoj govori evanđelje dana. Naglasio je kako nas Bog šalje u svijet da pokažemo sposobnost živjeti za drugoga, drugome se darovati, za drugoga se žrtvovati, ljubiti i s drugim surađivati i onda kad je teško, da pokažemo sposobnost prihvaćanja razlika, sposobnost pretrpjeti nepravdu i poniženje, sposobnost oprostiti, sposobnost ljubiti i uvijek iznova započinjati. „Propovijedanje evanđelja nije zadaća i poslanje samo dvanestorice apostola, nego širokog kruga ljudi; ovisno o tome koliko je kultura, tradicija i naroda. Svoj odnos prema Bogu, svoju religioznost, vjeru i sadržaje svoje vjere izričemo i kroz svoj odnos prema vlastitom nacionalnom i kulturnom identitetu“, zaključio je u homiliji nadbiskup Hranić.

vezovska misa 5

Na kraju misnog slavlja, nadbiskup je još jednom uputio zahvalu KUD-u iz Novih Perkovaca, koji su, kako je rekao, učinili da se u pjevanje uključi sav mnogobrojni okupljeni puk: „Dragi Perkovčani, hvala! Svojim sudjelovanjem pridonosite inkulturaciji ovog euharistijskog slavlja u naše hrvatsko i slavonsko biće.“

vezovska misa 6

 

Izvor: Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

20:15 Krunica i litanije sv. Josipu
20:40 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Glas sa Šalate - emisija sjemeništaraca Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu - tema: "Živjeti s Uskrslim"; gosti: ravnateljica Nadbiskupske klasične gimnazije s pravom javnosti Ljuba Duvanjak, prof., Antonio Matković i Matijas Idžanović

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.