vezovska misa 1
ĐAKOVO (TU) – Nakon svečanog mimohoda nekoliko tisuća sudionika 56. Đakovačkih vezova, u nedjelju 3. srpnja 2022., u đakovačkoj prvostolnici sv. Petra svečano misno slavlje predvodio je nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, u koncelebraciji mons. Luke Marijanovića, župnika đakovačke Župe Svih svetih preč. Ivana Lenića te tajnika Nadbiskupskog ordinarijata vlč. Domagoja Lackovića.

Uvodeći u misno slavlje, nadbiskup je pozdravio sve okupljene, sve članove kulturno-umjetničkih društava, predstavnike državnih, županijskih i gradskih, izvršnih i zakonodavnih vlasti te đakovačkog gradonačelnika Marina Mandarića, kao domaćina i predsjednika organizacijskog odbora Đakovačkih vezova i sve njegove suradnike i goste. Poseban pozdrav uputio je KUD-u Perkovčani iz Novih Perkovaca, koji su pjevanjem animirali ovo misno slavlje.

vezovska misa 2

U svojoj homiliji nadbiskup se osvrnuo na naviješten evanđeoski ulomak, govoreći o obećanju koje je po riječi proroka Bog uputio Izraelcima koji su se vratili iz babilonskog sužanjstva te ih je, pritisnute teškoćama spore i dugotrajne obnove Jeruzalema, zahvatila kriza i beznađe. „U toj situaciji Bog po proročkoj riječi obećava povratnicima mir, utjehu i procvat Hrama i njihova svetog Grada. Bog se uspoređuje s majkom koja nosi djecu na svojim rukama te ih miluje i tješi na svojim koljenima… Možemo si zamisliti kako je tim židovskim povratnicima bila dobro došla i kako je među njima s nadom i radošću bila dočekana proročka riječ Božjeg ohrabrenja i utjehe. Ljudi mogu iznevjeriti, ali Bog ostaje vjeran riječi svoga obećanja“, rekao je među ostalim nadbiskup.

Krizu i beznađe Izraelaca nadbiskup je povezao s umorom, razočaranjem i apatijom u kojoj su se našli stanovnici Zagreba i Banovine nakon razornih potresa, kojima je bila obećana pomoć u obnovi i izgradnji novih kuća i stanova, ali obećanja odgovornih sporo se ili nikako ostvaruju. Naglasio je kako je riječ Božjeg obećanja povratnicima u Jeruzalem prije 2500 godina upućena i nama danas te progovara: „Očitovat će se ruka Gospodnja na njegovim slugama!“ „Evo mir ću na vas kao rijeku svratiti i kao potok nabujali bogatstvo naroda!”

vezovska misa 3

Rekavši kako Bog ostvaruje svoja djela po ljudima koji su njemu vjerni, nadbiskup je nastavio: „Ostvarivao ih je po sedamdeset i dvojici svojih učenika koje je slao po gradovima i selima kao jaganjce među vukove da navješćuju njegovo kraljevstvo, i koji su znali prihvaćati poteškoće misionarskoga djelovanja. Valja uočiti da je Isus poslao 72, a ne tek uski krug dvanaestorice apostola. Ti poslani u svijet nisu, dakle, samo izabrani crkveni ljudi, nego smo u njima oslikani i svi mi, koji nismo poslije povorke otišli na osvježenje po kafićima, nego to osvježenje tražimo na nedjeljnoj sv. Misi i očekujemo ga od Boga jer nam ga on jedini može dati. Samo su uporni te i u poteškoćama Bogu vjerni Židovi uspjeli obnoviti Jeruzalem i čitavo židovsko društvo, koje je – uslijed poteškoća i sporosti obnove – zahvaćala apatija, bezvoljnost i pesimizam.

vezovska misa 4

Mnogobrojne okupljene u katedrali nadbiskup je potaknuo da budu među sedamdeset i dvojicom pozvanih sudjelovati u velikoj žetvi o kojoj govori evanđelje dana. Naglasio je kako nas Bog šalje u svijet da pokažemo sposobnost živjeti za drugoga, drugome se darovati, za drugoga se žrtvovati, ljubiti i s drugim surađivati i onda kad je teško, da pokažemo sposobnost prihvaćanja razlika, sposobnost pretrpjeti nepravdu i poniženje, sposobnost oprostiti, sposobnost ljubiti i uvijek iznova započinjati. „Propovijedanje evanđelja nije zadaća i poslanje samo dvanestorice apostola, nego širokog kruga ljudi; ovisno o tome koliko je kultura, tradicija i naroda. Svoj odnos prema Bogu, svoju religioznost, vjeru i sadržaje svoje vjere izričemo i kroz svoj odnos prema vlastitom nacionalnom i kulturnom identitetu“, zaključio je u homiliji nadbiskup Hranić.

vezovska misa 5

Na kraju misnog slavlja, nadbiskup je još jednom uputio zahvalu KUD-u iz Novih Perkovaca, koji su, kako je rekao, učinili da se u pjevanje uključi sav mnogobrojni okupljeni puk: „Dragi Perkovčani, hvala! Svojim sudjelovanjem pridonosite inkulturaciji ovog euharistijskog slavlja u naše hrvatsko i slavonsko biće.“

vezovska misa 6

 

Izvor: Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

04:30 Nadom nošeni - tema: Otpornost, mladi i programi mentalnog zdravlja; gošće: Marija Pongrac, magistra socijalne pedagogije, edukantica logoterapije i dr. sc. Mirta Vranko, magistra socijalne pedagogije, psihoterapeut; ur. i vod.: Krešimir Lovrić, dr. med.
05:15 Glazba
05:30 Upoznajmo Bibliju
05:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u svibnju - IX. dan

VELIKA DEVETNICA SLUGI BOŽJEM OCU ANTI GABRIĆU »OD ZEMALJSKOGA DO NEBESKOG ROĐENDANA« Četvrta devetnica od 20. do 28. svibnja 2024. 9. DAN BORBA S...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.