25 godina Radio Marije

ciril i metod 1

ĐAKOVO (TU) – Zavjetnom pobožnosti kod oltara sv. Ćirila i Metoda u đakovačkoj katedrali započelo je 5. srpnja, na spomendan slavenskih apostola, sv. Ćirila i Metoda – zaštitnika Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, svečano misno slavlje, koje je uz nadbiskupa Đuru Hranića te još četvoricu svećenika predvodio pomoćni biskup Ivan Ćurić. Tijekom zavjetne pobožnosti biskup Ivan i vlč. Domagoj Lacković pjevali su Zazive sv. braći Ćirilu i Metodu prama napjevu „Akatista“.

ciril i metod 2

Rekavši kako naš životni put u vjeri, cijelu povijest, sve događaje u njoj, sve ljude i sve narode uvijek najjasnije i najpotpunije rasvjetljuje Božja riječ, biskup Ivan u homiliji je ukazao na naviješten evanđeoski ulomak, u kojem Isus navještaj Radosne vijesti povjerava učenicima, dajući im konkretne upute i upozorenja, započinjući pozivom: Molite gospodara žetve da pošalje radnike u svoju žetvu! „S ovim prvenstvom molitve, jasno se izriče istina da navještaj Božjega kraljevstva i njegovo ostvarenje pripadaju Bogu – njegovoj promisli i njegovoj ljubavi. I upravo u to svoje djelo Bog uključuje ljude; šalje ih u svoje ime – da donose i budu svjedoci onoga što sam Bog obećava i što nam on daruje. Sve da bi Božje spasenje, njegova istina i svjetlo, zapravo da bi Kristova Radosna vijest prožela i preobrazila sav čovjekov život i njegov svijet. To je ono prvo i osnovno poslanje Crkve, svih njezinih članova, svakog pastira i svakog vjernika“, naglasio je biskup.

ciril i metod 3

Govorio je potom o slavenskim apostolima Ćirilu i Metodu, koji su krenuli u veliku misiju – raspiriti svjetlo evanđelja i utvrditi u vjeri slavenske narode. „U svom poslanju gledali su, koliko je moguće više, nasljedovati put utjelovljenja. Zato su se Sveta Braća potrudila u navještaj Božje riječi i u kršćanske obrede uključiti ulogu jezika, a s jezikom i kulturu i mnoge vrijedne vlastitosti onih narodâ kojima su naviještali i propovijedali Krista“, rekao je biskup, dodavši kako je puno toga u povijesti Đakovačko-osječke nadbiskupije i cijelog našega naroda odiše upravo baštinom svete Braće, za što postoji i posebno ime: „ćirilometodska baština“. „Pristupamo joj doista kao „svetoj baštini“ ugrađenoj u naš jezik i kulturu, u naše vlastitosti, ujedno i u naše poveznice i naša zajedništva s drugim narodima i kršćanskim Crkvama, na poseban način sa slavenskim narodima i Crkvama kršćanskoga Istoka. Kako je plemenit i bogat sadržaj te baštine! Čim ju malo bolje proučimo, tako lako u njoj putokaz i nadahnuće te prepoznamo mostove koji spajaju zajednice, društva i kulture slavenskih naroda na našem europskom kontinentu, čiji su sv. Braća, uz sv. Benedikta, nebeski suzaštitnici!“, kazao je propovjednik, dodajući da unatoč tomu u našoj sadašnjosti ima toliko nesuglasja i nesloge, čak tragičnih neprijateljstava i ratova, od kojih jedan Europa proživljava i danas u ratnim stradanjima u Ukrajini.

ciril i metod 4

Kazavši kako je i đakovačka katedrala snažan i znakovit odraz „ćirilometodske baštine“, biskup je podsjetio da je baš u vremenu kada je podizana prije 140 godina, njezin graditelj, biskup Strossmayer razmatrao i promicao djelo svete Braće: „U svojoj okružnici 1881., u kojoj tumači encikliku o svetim Slavenskim apostolima „Grande munus“ pape Lava XIII., objavljenu prethodne, 1880. godine, biskup Josip Juraj, na temelju predaje i pisanih izvora, donosi i posljednje riječi što ih sv. Ćiril prije svoje smrti 869. godine u Rimu upravlja svomu bratu Metodu: ‘Nastavi djelo sveto, koje će te spasiti i gledaj, da Slaveni u vjeri i jedinstvu svetom zalog nađu onoj snazi, kojom se protivštine svieta ovoga jedino svladati dadu.’ S istom će gorljivošću, kako to biskup Strossmayer živo donosi, i sâm sv. Metod, nakon mnogo kušnji i trpljenja, prije svoje smrti 885. godine, upućivati svoje učenike: ‘.. kao i njegda pokojni mu brat Ćiril: da u vjeri stalni i postojani ostanu, da se ne plaše onoga, koji tielo ubija, nego rađe onoga, koji i tielo i dušu na vječitu smrt odsuditi može; da uviek složni i u sv. vjeri sjedinjeni ostanu i da svoje ljube i njeguju, ali tuđe nikad ne preziru i nepravde nikad nikom ne čine’ .“

ciril i metod 5

Zaključujući homiliju, biskup je potaknuo okupljene: „Unatoč novim izazovima i tolikim do kraja neizliječenim ranama iz prošlosti, mi želimo nasljedovati taj put, uronjeni u život i prilike našeg današnjeg svijeta, svijeta kojem smo mi poslani nositi Krista i navještaj njegova spasenja i uvijek biti svjedoci Božjega kraljevstva koje raste i koje dolazi.“

ciril i metod 6

Tekst i foto: A. Banović; Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

20:00 Anđeo Gospodnji; Molitva za obitelj
20:15 Krunica - Radosna otajstva
20:40 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Sv. Elizabeto, uči nas kako da izražavamo Božju ljubav bližnjima

  Našem dezorijentiranom čovječanstvu Elizabeta daje svjedočanstvo o savršenoj otvorenosti za riječ Božju u kojoj se nalazi sve što daje smisao...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.