25 godina Radio Marije

sveti Ilija 2022 01


„Što više promišljam o proroku Iliji, to sam više oduševljen njegovom osobom. I to sam ponosniji jer naša nadbiskupija ima za nebeskog zaštitnika sveca koji je kao čovjek iskreno volio Boga, za njega je revnovao čitavim svojim bićem i htio mu je biti odan, koji je smatrao da je vjernost Bogu Jahvi temelj i izvor dobrobiti za njegov židovski narod i koji trpi zbog nevjere svoga naroda“, rekao je nadbiskup Đuro Hranić, predvodeći u đakovačkoj katedrali večernje misno slavlje 20. srpnja, na blagdan sv. Ilije proroka, nebeskog zaštitnika Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Uz nadbiskupa u miru Marina Srakića, u koncelebraciji su bila još sedmorica svećenika, a slavlje je pjevanjem pratio Mješoviti katedralni zbor, pod vodstvom maestra Ivana Andrića.

sveti Ilija 2022 02

U svojoj homiliji nadbiskup je govorio o sv. Iliji koji je ljubio i borio se za čistoću vjere u Boga Jahvu u svom narodu na odveć žestok, pogrešan način, među ostalim ubivši brojne Baalove svećenike, zbog čega je na sebe navukao mržnju i progon kraljeve žene Izabele koja je te svećenike dovela u Izrael te je u strahu za vlastiti život pobjegao u pustinju. Nadalje je podsjetio na sve ono što se Iliji ondje dogodilo, na njegove osjećaje, želju za smrću, osjećaje stida, shvaćanje da ubojstvo Baalovih svećenika nije ničemu poslužilo. I u situaciji potpune bespomoćnosti, u iskustvu uzaludnosti i gorkoga razočaranja, kad je Ilija spreman dići i ruku na sebe, Bog mu šalje gavrana s vodom i kruhom, krijepi ga i 40 dana ga prati kroz pustinju do „Božje gore“ Horeba.

sveti Ilija 2022 03

„Bog tako u stvari Iliju vodi na izvore svoga Saveza s Izraelskim narodom. Kroz samoću pustinje, Iliju vodi k njemu samome, do njega samoga i do njegove savjesti da tu progovori njegovu srcu“, rekao je nadbiskup, dodajući kako mu se Bog obratio zazivajući ga imenom: „Bog zna što je u Ilijinu srcu, poznaje ga bolje od njega samoga. Ali od njega traži da se on sam izrekne i da kaže zašto je na Horebu. On sam mora sagledati svoje postupke, napraviti samolustraciju i raskrstiti s prošlošću. Bog ne optužuje Iliju, niti ga sudi, nego mu obazrivo daje do znanja da nije trebalo pobjeći i naći se tu gdje se sada nalazi. Potiče ga da ispravno sagleda stanje u koje se doveo, da preuzme svoju odgovornost i da se pokaje, kako bi mogao ići dalje.“

sveti Ilija 2022 06

Podsjetivši kako Bog nije bio u olujnom vihoru, niti u potresu i ognju, već u šaptu laganoga lahora, nadbiskup je pojasnio kao je to bila prva lekcija, poruka Iliji: Pokolj Baalovih svećenika je zlo kojim ništa nije postigao. Bog i njegovi proroci idu drugim putem… Bog je u blagosti, milosrđu, dobroti i ljubavi. „I to je, draga braćo i sestre, snažna poruka i za sve nas: Kad se osjećamo bespomoćni i sami, kad ne vidimo izlaza, kad poželimo umrijeti i nestati, Bog nas ne napušta nego nas odgaja i vodi do toga, čak nas ako je potrebno i lomi, kako bismo svoju životnu situaciju sagledali drugačije – iz njegove perspektive“, posvjestio je propovjednik.

Potom je govorio i o drugoj lekciji, koja je započela istim pitanjem upućenim Iliji: „Što ćeš ovdje, Ilija?“, pitanjem punim obazrivosti, koje Iliji treba pomoći da on sam dodatno razmisli, da obnovi svoj proročki poziv i da nakon svega ponovno pronađe sebe. Odgovarajući na pitanje, Ilija tri puta ponavlja kako je gorljivo revnovao za Jahvu, za njegov narod i Savez, njegove žrtvenike i proroke, iznoseći krivnju naroda.

sveti Ilija 2022 07

Nadbiskup je upitao: „Draga braćo i sestre, ne susrećemo li se i mi danas sa sličnom situacijom pred kojom se našao prorok Ilija? Nije li se već dogodio i ne nastavlja li se danas kolektivni otpad od pravoga Boga, otpad od saveza s Bogom koji se događao u Izraelskom narodu u Ilijino vrijeme?! Toliki kršćani dezertiraju i u valu sekularizacije, New agea i praktičnog materijalizma napuštaju nedjeljnu sv. Misu i oltar, sakramentalni i molitveni život te usvajaju potpuno poganske obrasce života. To dezertiranje kršćana danas, u Europi pa i u našem narodu, nema premca u prošlosti. Istodobno, i u drugim krajevima svijeta imamo stvarne progone kršćana od raznih režima i pripadnika drugih religija, od muslimana ali i od tobože tolerantnih hinduista i budista. Rezultat je da je kršćanstvo danas „najprogonjenija religija na svijetu“. Naučili smo od Ilije da kršćanstvo i kršćani ne proganjaju nikog, niti žele ikoga proganjati. Svakodnevno slušamo kako toliki kršćanski misionari i vjernici masovno stradavaju i ginu zbog svoje vjernosti Kristu.“

Zaključujući homiliju, nadbiskup je rekao: „Nažalost, nismo naučili od Ilije drugu lekciju: lekciju obraćenja, usvajanja novog evangelizacijskog žara i novih metoda te povratka vlastitom evangelizacijskom poslanju. I to je poruka Božje riječi nama danas: Ilija je bio prorok potreban obraćenja. Obraćenja i evangelizacijskog zelusa, oduševljenja za Boga i za njegovu stvar, potrebni smo i mi.“

sveti Ilija 2022 08

Na kraju misnog slavlja nadbiskupi i nazočni svećenici, praćeni ostalim pukom, pošli su pred oltar sv. Ilije, gdje je vlč. Mato Gašparović predvodio molitvu i pjevane zazive zaštitniku Nadbiskupije.

 

Tekst i foto: Anica Banović; Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

15:15 Krunica – Otajstva svjetla
15:45 Mali koncert
16:30 Vijesti dana
16:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Adventska hrabrost brata Andrije - Biblijski pogled na lik Andrije, Kristova apostola

Početak Došašća obilježava blagdan apostola Andrije, jednoga od dvanaestorice “stupova” Crkve, Gospodinovih izabranika. “Andrijin križ” – dobro...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.