25 godina Radio Marije

220817 JakovciciRadanovic 1Misnim slavljem u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu u srijedu 17. kolovoza 2022. godine obilježena je  osma obljetnica smrti prelata Njegove Svetosti Marijana Radanovića, graditelja Nacionalnog svetišta svetog Josipa. Misno je slavlje predvodio preč. Josip Jakovčić, umirovljeni Ozaljski župnik i suvremenik mons. Radanovića u koncelebraciji s mons. Antunom Senteom, rektorom Svetišta i preč. Lojzekom Bujom, umirovljenim dubovačkim župnikom. Svojim pjevanjem ljepoti liturgijskog slavlja doprinijeli su članovi župnog zbora "Sveti Josip" vođeni mo. Krešimirom Klarićem.
Uvodeći u misno slavlje mons. Sente ml. kazao kako je osam ljeta prošlo od preminuća čovjeka koji je zadužio ovu Župu BDM Snježne u Karlovcu, grad Karlovac i cijeli hrvatski narod. Naime, tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac htio je 1937. godine na 250. obljetnicu izbora svetog Josipa za zaštitnika Hrvatske izgraditi nacionalno svetište. Stepinčevu ideju ostvarili su 50 godina kasnije biskupi hrvatskog govornog područja uzdižući karlovačku crkvu svetog Josipa u Nacionalno svetište, koje je svojim marnim zalaganjem i poniznim svećeničkim služenjem izgradio upravo mons. Marijan Radanović. Marijan Radanović osim zgrade crkve gradio je i zajednicu Crkve te širio pobožnost prema svetom Josipu. Nije mu uvijek bilo lako i nije uvijek bio shvaćen, ali je bio ustrajan i uporan u širenju Božje stvari, stoga mi danas ubiremo plodove toga zauzetog svećeničkog rada kazao je između ostalog mons. Sente.

220817 JakovciciRadanovic 6Tumačeći evanđelje o radnicima posljednjeg sata prečasni Jakovčić tom je prigodom kazao kako nas sveto evanđelje upućuje na Božju logiku koja nije jednaka našoj ljudskoj. Božja logika nije protiv ljudske. Bog je širi nego što mislimo. Ljubomora i zavist koja se javila kod radnika cijelog dana ukazuje i na našu slabost koja želi mijenjati ne samo naše nego i Božje odluke i pravila. U opasnosti smo da uvjetujemo odnosno prihvaćamo ili ne prihvaćamo ono što dolazi od Boga, kazao je Jakovčić te nastavio govoriti o svojim susretanjem sa svećenikom Marijanom: Danas je godišnjica smrti mons. Marijana Radanovića. Sjećam se glasa koji je vrlo brzo došao za njim kada je došao u Karlovac: „Došao je tamo jedan mladi svećenik koji je svetac“. Okolne su župe imale svoje svećenike. U Novigradu je bio Franjo Horvat, u Završju Petar Folivarski , u Prilišću Serafin Tvrtković, u Bosiljevu Mirko Roginić, u Dugoj je Resi bio posebno cijenjeni Stjepan Prgić i Vlado Margetić, a u Kamenskom je tada bio župnik Janes Fink. Župe na Švarči još nije bilo. Banija nije imala svoga svećenika. Svi su oni bili tu, ostvarivali su poslanje svećenika, župnika, a s Marijanom je došlo nešto novo. Među ljudima je prepoznat kao svetac. Sjećam se jednog banalnog događaja. Išao sam autobusom iz Karlovca u Duga Resu. Autobus je bio velik i do kraja ispunjen. Negdje u Luščiću, na autobusnoj stanici među više putnika jedan je bio drugačiji. U ulazećem putniku svi su prepoznali svećenika Marijana. Nastala je tišina - muk. Taj je muk prekinuo jedan "pijanček" riječima: „Sad smo sigurni, čuvat će nas velečasni Radanović“ na što je on vrlo glasno odgovorio „Budimo dobri i Bog će nas čuvati“. Autobus je krenuo, razgovor je nastavljen, ali u drugačijem tonu. Nakon ulaska svećenika Marijana ni u jednom trenutku nisam čuo ni jednu psovku, vikanje, deranje i ruganje. Često sam razmišljao o tome događaju i pitao bih se kako je uspio tako veliki broj ljudi stišati i promijeniti njihovo ponašanje na bolje.

220817 JakovciciRadanovic 7
Drugi događaj koji mi je ostao u pamćenju zbio se prilikom našeg susreta. Mons. Marijan se šetao Marmontovom alejom u blizini igrališta dječjeg vrtića. Mirnim je korakom hodao i uspostavio kontakt s tom djecom. Neka su mu djeca mahala, druga govorila velečasni, a bilo je i onih koji su samo mirno stajali. U jednom mi je trenutku kazao da će djeca sada ići u vrtić, a i mi idemo svojim putem. Zaključih da je namjerno išao tuda kako bi se susreo s djecom i s njima ostvario dijalog. Time je pokazao misiju svećenika i propovjednika.

220817 JakovciciRadanovic 8
Naravno ne smijem zaboraviti svoju mladu misu koja je bila sedamdesetih godina u mjesecu svibnju. Nakon mlade mise slavio sam sekundiciju ovdje u župnoj crkvi Majke Božje Snježne. Na putu do crkve prolazili smo pokraj pivovare i uočili na stablima mnoštvo plakata s hedonističkim porukama. Iz njih se nije moglo saznati da će uskoro u obližnjoj crkvi mladomisnik otkrivati spasenjska Božja otajstva. Prije misnog slavlja savjetovao mi je da malo dulje propovijedam i progovorim o prolaznosti zemaljskog života. Ne znam koliko je moja propovijed trajala, ipak nakon mise mi se zahvalio.

220817 JakovciciRadanovic 9
Možemo kazati da je mons. Marijan bio uporan, ali i prije svega vjernik. On je smireni čovjek koji ni na koga nikada nije podigao glas. Kad bi se susreo s njim imao bi uvjerenje da on vjeruje i zna da je istina ono u što vjeruje. Evo to je bio velečasni Radanović koji je uz sva velika učinjena djela davao svima nadu. Bio je dosljedan, ljudi su ga slijedili i vjerovali mu. Upravo zato je i izrasla ova Crkva svetog Josipa, zaštitnika naše domovine. On je vidio, želio, gradio i učinio. Neka mu bude uvijek među nama velika uspomena i molitva za njega zaključio je svoju propovijed preč. Jakovčić.
Nakon misnog slavlja svećenici i okupljeno mnoštvo na Karlovačkom katoličkom groblju, posljednjem počivalištu mons. Radanovića izmolili su molitve za pokoj njegove duše!

220817 JakovciciRadanovic 10Mons. Marijan Radanović graditelj je Nacionalnog svetišta svetog Josipa i dugogodišnji župnik župe Blažene Djevice Marije Snježne u Karlovcu na Dubovcu. Preminuo je u subotu 16. kolovoza 2014. u Općoj bolnici Karlovac u 93. godini života i 70. godini svećeništva. U Karlovac je došao 1955. te ostaje dubovački župnik gotovo 60 godina, do 1999. kada odlazi u mirovinu. Za vrijeme dok je bio župnik na Dubovcu 1974. sagrađena je i crkva sv. Josipa koju je 1987. biskupska konferencija proglasila Nacionalnim svetištem sv. Josipa.

Tekst: Marta Marinović, Tereza Pavlina i Ela Koller

Foto: Župa BDMS

Radio Marija

13:30 Obavijesti i najava programa
14:00 Pozdravi, čestitke i preporuke
14:55 Molitva za život
15:00 Krunica Božjega milosrđa

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Adventska hrabrost brata Andrije - Biblijski pogled na lik Andrije, Kristova apostola

Početak Došašća obilježava blagdan apostola Andrije, jednoga od dvanaestorice “stupova” Crkve, Gospodinovih izabranika. “Andrijin križ” – dobro...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.