25 godina Radio Marije

p1010267

Proslava blagdana Male Gospe i Dana grada Solina završila je svečanim popodnevnim misnim slavljem koje je na Gospinom Otoku predvodio vojni ordinarij u RH mons. Jure Bogdan u koncelebraciji sa splitsko-makarskim nadbiskupom i metropolitom mons. Draženom Kutlešom, hvarskim biskupom mons. Rankom Vidovićem, generalnim vikarom mons. Franjom-Frankopanom Velićem, župnikom župe Gospe od Otoka don Antom Čotićem i ostalim svećenicima.

p1010269

Prije samoga početka euharistijskoga slavlja riječ pozdrava uputio je nadbiskup Kutleša pozdravivši sve nazočne, posebno predvoditelja slavlja biskupa Bogdana, nazočnoga biskupa Vidovića i župnika Čotića. Pozvao je nazočne da otvore svoja srca Bogu u molitvi te da Mariju punim pouzdanjem mole za zagovor.

Biskup Bogdan zahvalio je na riječima dobrodošlice kazavši da se danas na Gospin rođendan, blagdan Male Gospe, zaustavljamo kod kolijevke Blažene Djevice Marije. Opisujući u propovijedi skladnu Marijinu obitelj naglasio je da „bez ljubavi i odgoja koje će Marija kao maleno dijete udisati i usvajati tijekom odrastanja u obitelji svojih roditelja Joakima i Ane, ne bi bilo ni žene koja će Božjem glasniku anđelu Gabrijelu, u čistoći srca odgovorno i zrelo dati svoj pristanak na vršenje Božje volje u njenom životu: 'Fiat mihi secundum Verbum tuum' (Neka mi bude po Tvojoj riječi!). Bez djevojčice – male Marije – Male Gospe nema ni Velike Gospe, Marije na nebo uznesene i u raskoj slavi u zajedništvu svetih proslavljene.“ Podsjetio je kako je Marija u svome krilu začela Vječnu Božju Riječ, koja je u njoj Tijelom postala i nastanila se među nama.

p1010271

„Božji naum spasenja, kojega možemo pratiti iz naraštaja u naraštaj, u onom dugom rodoslovlju od tri puta po 14 generacija, danas na osobit način postaje vidljiv i opipljiv u Marijinoj kolijevci, u obitelji Joakima i Ane.“, kazao je te dodao: „Tako Marijina kolijevka postaje znak nade. Ona je znak da Bog ljubi čovjeka, znak da Bog – izvor svakog života – beskrajno ljubi ljudski život, znak da Bog po ljudskom tijelu - Kristovu tijelu kojeg je dobio od Marije Djevice ulazi u našu ljudsku povijest i da nas po ljudskom trpljenju u Kristovu tijelu – otkupljuje.“

„Marijina kolijevka spontano potiče na razmišljanje o kolijevkama naše djece, u našim obiteljima“, istaknuo je biskup Bogdan te nastavio: „Kako je divno mjesto dječja kolijevka. Ona izaziva divljenje nad novim životom i duboku radost. To je mjesto čuvanja, rasta i razvoja novoga života. Dječja kolijevka oko sebe okuplja roditelje, braću i sestre, djedove i bake, rodbinu, prijatelje, kumove... Ona zauzima posebno toplo i sigurno mjesto u obiteljskome domu. Ona je mjesto u kojeg je položena jezgra i u kojem počiva nada svakog društva i zalog je sretne budućnosti. Bez kolijevki nema budućnosti!“

p1010280

Biskup Bogdan osvrnuo se na početak školske godine, kada na osobit način razmišljamo o novim kolijevkama u našim domovima, u našemu društvu. „Nova školska godina počela je za malo više od 460 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola. Nikada manje prvašića kao ove godine: oko 4000 manje prvašića u odnosu na prethodne godine. Demografski pad je strašan, upravo dramatičan.“ Upozorio je na višeslojnost problema te upitao: „Je li naše društvo spremno primiti kolijevke u svoju sredinu? Što se to dogodilo u svijesti i savjesti našeg čovjeka da se zatvara životu? Što se to dogodilo da se sustavno promiče kultura smrti naspram kulture života? Što se to dogodilo da se u većinski deklarativno katoličkom narodu podržavaju zakoni protivni ljudskoj naravi, pobačaju, sprječavanju začeća?! Što nam je činiti?“

p1010290

Upozorio je da prava duhovna obnova počinje od obitelji a ona je najugroženija i najviše na udaru. Obitelj je „mjesto u kojem se novi život ne samo rađa nego i prihvaća kao Božji dar“. Crkveno učiteljstvo zadnjih desetljeća posebnu pažnju posvećuje obitelji. Papa Franjo u apostolskoj pobudnici o ljubavi u obitelji Amoris laetitia (Radost ljubavi) snažno nas podsjeća na riječi svetog Ivana Pavla II. Obitelj je 'put Crkve'. „Ljubav koja se živi u obiteljima nepresušni je izvor snage za život Crkve.“ Biskup podsjeća da Crkva iznoseći katoličko viđenje o obitelji, roditeljstvu i odgoju djece, „želi bistrim pogledom Evanđelja doprinijeti općoj društvenoj obnovi kako bi naši međuljudski odnosi na svim razinama i naša budućnost bili obilježeni istinskim vrjednotama. U vrijeme Domovinskoga rata imali smo svoj san o slobodnoj zemlji Hrvatskoj u kojoj će vladati pravednost, mir i blagostanje. Taj san nije iluzija. Postaje stvarnost u svakom našem djetetu kojega s ljubavlju prihvaćamo i odgajamo. Kolijevka u obiteljskom domu jamstvo je budućnosti našega naroda! Samo kolijevke u našim domovima jamče nam budućnost. Bez njih naša Domovina postaje pustinjom.“

p1010294

U nastavku je svoje propovijedi vojni ordinarij ohrabrio vjernike da nošeni vjerom u Isusa Krista nećemo klonuti pred svjetovnim brigama jer vjera nas uči strpljivom realizmu (AL 271). U tom svjetlu podsjetio je na poziv pape Franje na savez starih i mladih: „Savez starijih osoba i djece – poručuje Papa – spasit će ljudsku obitelj ako malenima, koji se moraju naučiti rađanju, vratimo nježno svjedočanstvo starijih osoba koji posjeduju mudrost umiranja.“ „Sveti je Otac istaknuo da je svjedočanstvo starijih osoba za djecu vjerodostojnije od onoga mladih i odraslih, jer starost – kako je rekao – čvrsto drži horizont našega odredišta, vječni život. 'Svjedočanstvo starijih sjedinjuje životne dobi i same dimenzije vremena: prošlost, sadašnjost i budućnost, jer one nisu samo sjećanje, nego su sadašnjost i obećanje. Bolno je – i štetno – vidjeti da se životne dobi shvaća kao odvojene svjetove, u međusobnom natjecanju, u kojemu svaka pokušava živjeti na račun druge; to nije dobro.'“

p1010297

Biskup je još jednom naglasio da samo onaj tko poštuje život ima budućnost jer bez kolijevki nema života i nema budućnosti. „Ako nam je stalo do zemaljske Domovine, ako nam je stalo do kršćanske budućnosti naših prostora, ako nam je stalo do Crkve Kristove, ako nam je stalo do spasenja vlastite duše, obratimo se, vjerujmo i živimo po Evanđelju, ne samo deklarativno usnama, nego stvarno, moralno, životno. To je zalog naše budućnosti. Bez kolijevki nema života. Nipošto nam se ne bi smjelo dogoditi da se prepoznamo u riječima proroka Izaije: 'Narod me ovaj časti usnama a srce mu je daleko od mene'. Pozvani smo životom posvjedočiti da smo stvarno Kristovi učenici. Da smo stvarno spremni na sebe preuzeti i mnoge žrtve, ako je to potrebno, kako bismo ostali na putu njegova Evanđelja.“

p1010319

Na kraju se propovijedi biskup s vapajem obratio vjernicima potaknuvši ih da učinu sve da Lijepa naša, koja je bogata brojnim ljepotama, bude bogata kolijevkama, dječjim osmijehom, jaslicama, vrtićima i školama. Jer samo tako će Hrvatska biti istinski bogata i sretna, od Gospodina blagoslovljena. Podsjetivši na riječi svetoga Pavla: „Znamo da Bog u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube, s onima koji su odlukom njegovom pozvani“, poručio je: „Pokažimo Bogu svojim kršćanskim životom - u ljubavi prema svakom začetom životu i primanju djece kao Božjeg dara - da ga ljubimo i da želimo biti dostojni našega kršćanskoga poziva i imena. Neka nam Blažena Djevica Marija, koju danas častimo kao Malu Gospu, u tomu pomogne svojim moćnim zagovorom.“

p1010362

Na kraju euharistijskoga slavlja nazočnima se obratio župnik don Ante Čotić. Zahvalio je biskupu Bogdanu na snažnoj propovijedi koja je potakla na razmišljanje i djelovanje. Riječ zahvale uputio je nadbiskupu Kutleši predvoditelju jutarnjeg slavlja, „domaćem biskupu“ Vidoviću donedavnom solinskom župniku, novom generalnom vikaru Veliću, koji je jedno vrijeme pastoralno pomagao u solinskoj župi, i ostalim svećenicima, osobito onima koji su bili na raspolaganju brojnim vjernicima za sakrament pomirenja. Zahvalio je župnom zboru pod vodstvom Danijele Petrušić i uz orguljašku pratnju Ivne Mandić te svim volonterima. Čestitao je Solinjanima Dan grada uz ponosnu napomenu kako je Solin već duži niz godina najmlađi grad u Hrvatskoj. Misno slavlje završilo je himnom „Lijepa naša“ i pjesmom „Zdravo djevo“ Gospi u čast.

p1010390

 

Izvor: Splitsko-makarska nadbiskupija

 

Radio Marija

14:00 Pozdravi, čestitke i preporuke
14:55 Molitva za život
15:00 Krunica Božjega milosrđa
15:10 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Adventska hrabrost brata Andrije - Biblijski pogled na lik Andrije, Kristova apostola

Početak Došašća obilježava blagdan apostola Andrije, jednoga od dvanaestorice “stupova” Crkve, Gospodinovih izabranika. “Andrijin križ” – dobro...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.