Bozic liturgijska glazba

Božićno vrijeme liturgijske godine traje od Mise bdjenja na Badnjak do Mise Krštenja Gospodinova. Ono kratko traje, ali je zato prebogato duhovnim sadržajem. U božićnom vremenu slavimo otajstvo Isusova utjelovljenja. To je božićna Pasha – Isusov prelazak iz vječnosti u vrijeme, s neba na zemlju, iz božanstva u čovještvo, da bi nas, po otajstvu svoga pohoda koje započinje Božićem a vrhunac mu je u otajstvu njegove muke, smrti i uskrsnuća, uzdigao u svoju vječnost i darovao nam božanski život koji nema kraja.

Glazbeni služitelji u Božanskoj liturgiji uvijek moraju imati u svijesti da trebaju činiti ono što je istinito i smisleno, makar većina župa u Hrvatskoj krivo radi. Naime, nepromjenjivi dijelovi Mise (Gospodine, smiluj se; Slava Bogu na visini; Vjerovanje; Svet; Jaganjče Božji) ne mogu se zamijeniti nikakvom drugom božićnom pjesmom. Toj krivoj praksi treba se odlučno suprotstaviti i donijeti dekretom na razini cijele HBK propis koji mora vrijediti za sve, svakoga, i na svim Misama u pojedinoj župi.

Kako bogoslužje oblikuje glazbu u božićnome vremenu? Treba voditi računa o tome da za promjenjive dijelove Mise (ulazna; prinosna; pričesna; završna) pjevaju se božićne pjesme koje su prikladne (kako hrvatske, tako i iz Tradicije Crkve). Nikako nije dobro zanemariti bogatstvo koje nam je Tradicija predala. Tzv. uspavanke nisu prikladne za bogoslužje i one se mogu pjevati na koncertima i pučkoj pobožnosti. S obzirom da Crkva u svome krilu njeguje različite vrste bogoslužne glazbe, nije dobro da u božićnome vremenu sva glazba bude nadahnuta pučkim napjevima (i ordinarij Mise i proprij). Ako se npr. božićne pjesme pjevaju za proprij i one su pučkog karaktera, onda ordinarij Mise (nepromjenjivi dijelovi Mise) može biti npr. gregorijanski. Preporučam VIII. anđeosku Misu (de angelis). Ili neku polifonu. Uvijek treba imati pravu mjeru, jer upravo ovo vrijeme daje nam bogatstvo onih elemenata koje su nam naraštaji prenijeli do danas. Kao i novija glazbena ostvarenja koja trebaju naći svoje mjesto, posebno glazba za otpjevni psalam, aleluju, poklike u Misi, ali i druge promjenjive dijelove Mise.

Evo nekih primjera bogoslužja s naglaskom na neke elemente koji mogu biti vlastiti samo tome pojedinome slavlju u godini. I Direktorij za pučku pobožnost i liturgiju preporuča da se mogu u pojedina misna slavlja ugraditi ove dolje navedene vlastitosti.


Misa polnoćka


Prije ulazne pjesme može se zapjevati neka pučka liturgijska pjesma, npr. Radujte se, narodi (početi minutu-dvije prije početka), zatim kad procesija krene prema oltaru pjevati ulaznu pjesmu Radujte se u Gospodinu. Odmah nakon otpjevane ulazne pjesme pjevač na ambonu može zapjevati božićni Exultet (navještaj svetkovine Božića). Nakon znaka križa slijedi pokajnički čin koji se pjeva ovako: svećenik pozove na pokajanje i tišinu, zatim svi pjevaju Kyrie eleison – trop (I. Šaško). Kad je trop otpjevan, svećenik kaže: “… Smilovao nam se…”, nakon Amen slijedi slavospjev Slava Bogu na visini, koji bi trebao biti najvažnija pjesma cijelog božićnog vremena! Uostalom, nastala je upravo u božićnoj noći Isusova porođenja. Treba napomenuti da se otpjevni psalam slavlja ne smije biti zamjenjivan nikakvim pjesmama!

U Misi polnoćki bilo bi dobro (kao i u Danjoj Misi) pjevati i Vjerovanje. Tada (u Misi polnoćki) kod riječi “… i utjelovio se po Duhu Svetomu od Marije Djevice i postao čovjekom” svi pokleknu. 

Vidi: Prijedlog za liturgijsko pjevanje


Danja Misa na Božić


Prije ulazne pjesme može se minutu-dvije prije početka zapjevati neka pučka liturgijska pjesma, a zatim kad procesija krene pjeva se ulazna pjesma Danje Mise – Dijete nam se rodilo. Kyrie i Slava kao kod Mise polnoćke.

Vidi: Prijedlog za liturgijsko pjevanje


Sveti Stjepan i Sveti Ivan


S obzirom da Crkva, slaveći ova dva sveca, rastvara božićno otajstvo svjedočanstvom mučeništva Sv. Stjepana i učeništva Sv. Ivana evanđelista, i da misne molitve kao i čitanja upućuju na njih, kao ulaznu pjesmu (i pričesnu), trebalo bi pjevati ulazne antifone iz Misala. Njih nažalost kod nas nema skladanih pa su prikladni za pjevanje himni koji slave otajstvo njihova dana (Dan u čast Svetog Stjepana i Dan učenika ljubljenog). Jer ako se pjevaju božićne pjesme onda se ne osjeća glazbom što to Crkva slavi ta dva dana. Otpjevni psalam također upućuje na to.

Vidi: Prijedlog za liturgijsko pjevanje – Sveti Stjepan i Sveti Ivan


Sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa


Kao ulazna pjesma pjeva se pjesma Nebo i zemlja pjevaju ili himan Nebesko svjetlo blaženo koji uvode u otajstvo Svete obitelji.

Vidi: Prijedlog za liturgijsko pjevanje


Misa zahvalnica – 31. prosinca


Ulazna pjesma toga dana je Dijete nam se rodilo i valjalo bi ju pjevati. Kao zahvalu Gospodu Bogu na svim njegovim dobročinstvima u godini na izmaku nakon popričesne molitve pjeva se hvalospjev Tebe Boga hvalimo uz pripadne molitve koje moli svećenik, a narod se pridružuje odgovorima. Nakon završne pjesme orguljaš može svirati preludij M. A. de Charpentiera iz njegova djela Te Deum.

Vidi: Prijedlog za liturgijsko pjevanje


Sveta Marija Bogorodica


Minutu-dvije prije Mise počne se pjevati U se vrijeme godišta. Kad procesija krene pjeva se ulazna pjesma svetkovine – Zdravo, Božja službenice. Crkva preporuča da se na današnji dan kada započinje nova kalendarska (ali ne i crkvena) godina može nakon popričesne molitve zapjevati zaziv Duhu Svetomu za njegovo vodstvo i snagu u novoj kalendarskoj godini – O dođi, Stvorče, Duše Svet s pripadnim molitvama koje svećenik moli a narod odgovorima potvrđuje.

Vidi: Prijedlog za liturgijsko pjevanje


Bogojavljenje


Prije ulazne pjesme može se minutu-dvije prije početi i zapjevati npr. Pristupite vjerni (pjesma koja odiše otajstvom današnje svetkovine), a kad procesija krene pjeva se ulazna pjesma svetkovine – Evo, dolazi Gospodin. Umjesto pokajničkog čina može se vršiti obred škropljenja vodom. Za to vrijeme mogu se pjevati: Molitva za oprost, Poškropi me, Kao što košuta žudi. Crkva preporuča da se u današnjem misnom slavlju odmah nakon navještaja evanđelja (dakle, prije homilije!) može zapjevati (s ambona) ili navijestiti navještaj Vazma i drugih blagdana u tekućoj godini.

Vidi: Prijedlog za liturgijsko pjevanje


Krštenje Gospodinovo


Misa započinje pjevanjem himna koji naviješta današnje otajstvo (Otkupitelj svih naroda; Svu pravdu Božju vršeći). Kao i na svetkovinu Bogojavljenja može se umjesto pokajničkog čina vršiti obred škropljenja vodom u spomen našeg krštenja, obnove krsnog saveza i oproštenja naših grijeha. Pjevaju se pjesme kao i kod Bogojavljenja za ovaj dio Mise.

Vidi: Prijedlog za liturgijsko pjevanje

 

Tekst: 

Preuzeto s: Vjera i djela - Portal katoličkih teologa

Radio Marija

04:30 Proničeš me svega i poznaješ - gošća: Nevenka Curić; ur. i vod.: Snježana Brkić
05:15 Glazba
05:30 Upoznajmo Bibliju
05:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Prvi dan devetnice Duhu Svetomu…

ALFONS MARIJA LIGUORIDEVETNICA DUHU SVETOMU Devetnica u slavu Duha Svetoga je među svima važnija, jer ona je prva održana od svetih Apostola i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Svibanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.