230124 TPT kardinal Bozanić

Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i metropolit,
veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Uvodna riječ na otvorenju 63. Teološko-pastoralnoga tjedna
Zagreb – Vijenac, Nadbiskupijski pastoralni institut, 24. siječnja 2023. godine

Preuzvišeni Apostolski nuncije,
draga subraćo nadbiskupi i biskupi;
prezbiteri i đakoni, redovnici i redovnice, dragi vjernici laici;
poštovani predstavnici kršćanskih Crkava i vjerskih zajednica;
cijenjeni predstavnici akademskih vlasti,
na poseban način Sveučilišta u Zagrebu
na čelu s veleučenim Rektorom;
te našeg Katoličkog bogoslovnog fakulteta,
na čelu s poštovanim Dekanom;
veleučeni Rektore Hrvatskog katoličkog sveučilišta;
cijenjeni potpredsjedniče Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti;
draga braćo i sestre,
poštovani sudionici Teološko-pastoralnoga tjedna.

1. Radosna srca pozdravljam sve ovdje sabrane. Osobito vas koji ste se, u ovim zimskim danima, odlučili na put i došli u Zagreb kako bi sudjelovali na 63. Teološko-pastoralnom tjednu.

Izražavam svoju blizinu, priznanje i poštovanje svim pastoralnim djelatnicima kojima je prvenstveno namijenjeno ovo zborovanje: svećenicima i đakonima, redovnicima i redovnicama, katehetama i vjeroučiteljima, pastoralnim suradnicama i suradnicima.

2. Danas mnogi ukazuju na tjeskobu kojom je protkan suvremeni životni ritam. Neprestano smo u žurbi i strahujemo da ćemo zakasniti ili propustiti važan susret, sastanak, događaj. Kriza postaje ključna tema našega vremena, a ritam društvenog i crkvenog života njezin je nedvosmisleni simptom.

Proširimo li pogled na našu suvremenost, obilježenu dubokim i često zastrašujućim promjenama, prepoznajemo u životu Crkve stilove životnosti i nutarnju otpornost, prisutni u raznim dijelovima Crkve, a ipak razlozi za zabrinutost brinu sve na bilo kojoj zemljopisnoj širini.

3. Izazovi duhovno-etičkih prilika našega vremena tiču se gubitka pravih uporišta te stanja nejasnih i zamagljenih vidika. To nas ostavlja u nemogućnosti da sami crpimo nove energije za istinsko zalaganje u životu i za buđenje nutarnjih potreba za autentičnim vjerničkim životom.

Istodobno osjećamo i zov onog žara ljubavi koja nas veže s Bogom Isusa Krista, dok nam opomena Knjige Otkrivenja ponovno postaje dramatično aktualna: „Nisi ni studen ni vruć. O da si studen ili vruć! Ali jer si mlak, ni vruć ni studen, povratit ću te iz usta“ (Otk 3, 15-16).

4. Situacija u kojoj se danas nalazimo skriva, ali i u mnogim oblicima otkriva, živu želju za duhovnošću, za duhovnom otpornošću. Duhovnost nam je potrebna da odgovorimo na pitanja i izazove koji proizlaze iz suvremenog razdoblja života Crkve i čovječanstva u cjelini.

Duhovnost znači osjećaj za Boga, smisao Boga, zajedništvo s njim, odgovor na njegov poziv, potpuno prianjanje uz Boga.

S Bogom i u Bogu spoznajemo tko smo i što činimo. Bog nas međusobno približava i pomaže nam kako pomoći jedni drugima.

U Bogu stječemo mogućnost razumijevanja onoga što se oko nas događa, kako bismo bolje vidjeli pravac i put kojim nam je ići te koju budućnost očekivati i graditi.

5. Papa Benedikt XVI. često je ponavljao proglas: Crkva je živa, a papa Franjo želi da Crkva u svim okolnostima bude apostolska, misijska svojom prisutnošću, svojim izborima, gestama i blizinom. Papa ju zove 'Crkvom izlaženja'.

To je Crkva koja, snagom Duha koji joj je dan i snagom svoje otajstvene naravi, poduzima obnoviteljske korake, ulazeći u sve prostore življenja, donoseći Radosnu vijest i to ne radi osvajanja prostora izvanjskoga utjecaja i moći, nego radi blizine svakomu čovjeku.

To je Crkva koja kristovski skraćuje udaljenosti, privlači istinom i zemaljske razloge sukobljenosti premošćuje unošenjem pogleda prema vječnosti.

To je Crkva koja zna izaći ususret ljudima 'na rubovima' i koja svakomu dopušta ući, osjetljiva na tjeskobe, samoće, krhkosti i ranjenosti ljudi.

To je Crkva koja u slobodi nadilazi prisilu i navezanost na sebe, dajući obrazloženje nade koja usmjerava i jača.

6. Draga braćo i sestre, poštovani sudionici 63. Teološko-pastoralnog tjedna, želim da se ovih dana svi još više doživimo članovima Crkve koja nošena snagom Duha posreduje životnost, otpornost u radostima i nadama kao i u žalostima i tjeskobama ljudi našeg vremena.

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija

Radio Marija

23:10 Glazba
23:15 "Riječ o riječi" - duhovni poticaji za svaki dan
23:20 Glazba
23:30 Hrvatski program Radio Vatikana

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Isklijat će mladica iz panja Jišajeva - razmatranja u Došašću

Tijekom došašća svakoga dana u 7:45 i 20:45h čitamo ulomke knjige vlč. Ilije Čabraje Isklijat će mladica iz panja Jišajeva. Dolazak pravednoga...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.