25 01 Stadlerovo u SB 2

Spomen 180. obljetnice rođenja i krštenja sluge Božjega Josipa Stadlera, prvog vrhbosanskog nadbiskupa proslavljen je u utorak 24. siječnja u njegovoj rodnoj i krsnoj župi Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu. Duhovni program započeo je paljenjem svijeća kod Stadlerova spomen-obilježja blizu njegove rodne kuće i molitvom koju je predvodio domaći župnik Anđelko Cindori. Naglasivši kako je svaki ljudski život jedno svjetlo, koje počinje krštenjem i traje kroz cijeli život, župnik Cindori je naglasio: „U ovom spomenu prepoznajemo svijetlo koje je čudesnim darom zasvijetlilo po rođenju, krštenju, djetinjstvu, školovanju, kasnijim primjerom po življenoj svećeničkoj i biskupskoj službi, neizbrisivim zalaganjima i dobročinstvima sluge božjega Josipa Stadlera, koji nas danas ovdje okuplja. Svjetlo njegova života, njegova djela ne prestaju ni danas svijetliti usprkos ovom vremenu koje nam više nudi tamu nego svjetlo. Obilježavajući ovu 180. obljetnicu njegova rođenja i krštenja dopustimo tom svjetlu da iz dana u dan bude sve jače među svima onima koji Stadlera iskreno zazivaju za pomoć. Stadler je postao to svjetlo prije 180 godina i ostao, a ni nakon svog zemaljskog života nije prestao svijetliti. Ovim susretom, molitvom i misom želimo zahvaliti Bogu na tom divnom primjeru i svjedočanstvu. Molimo da to svjetlo bude prepoznato i u Crkvi, da nas uči kako da svjetleći svojim djelima proslavimo Oca nebeskog.“

25 01 Stadlerovo u SB 3

Misno slavlje

Slijedila je potom, uz pjesmu redovnica Služavki Maloga Isusa, procesija ulicama grada do Katehetskog centra župe Gospe Brze Pomoći gdje je euharistijsko slavlje predvodio mons. Pavo Jurišić, postulator kauze sluge Božjega Josipa Stadlera. Uz župnika Cindorija i slavonskobrodskog dekana Tomislava Ćorluku suslavilo je još šest svećenika. Među brojnim vjernicima sudjelovalo je sedamdesetak sestara Služavki Maloga Isusa iz triju provincija Družbe: Sarajevske, Zagrebačke i Splitske sa svojim poglavaricama, a na čelu s vrhovnom glavaricom Družbe s. Marijom Banić. Na misi su sudjelovale i redovnice dekanata drugih družbi.

Budući da je toga dana Katolička Crkva slavila sv. Franju Saleškog, mons. Jurišić povezao je život i djelo toga velikog sveca sa životom sluge Božjega Josipa Stadlera. Naglasivši kako je Stadler štovao sv. Franju Saleškog na čiji je spomendan i rođen 1843. godine, te je posvjestio kako ga je Stadler često u svojim spisima navodio kao uzor. “Iako su živjeli u različito vrijeme i u različitim životnim prilikama, jer je sv. Franjo Saleški potomak visoke plemićke obitelji, koji je od rođenja bio predodređen da napreduje u svakom pogledu, a Stadler rođen u siromašnoj obrtničkoj obitelji, koji je rano ostao siroče i bio stalno upućen na ljubav i dobrotu drugih, ipak ih ujedinjuje ista ljubav prema Bogu i ista briga za spasenje duša. Stadler je kao i sv. Franjo govorio da svatko treba cjelovito živjeti vjeru tamo gdje se nalazi – opasno je imati srce na jednom mjestu, a svoju zadaću na drugom”, naglasio je mons. Jurišić. Nadalje je o Stadleru istaknuo kako je bio vjeran svom pastirskom pozivu, nastojao riječju i djelom raditi na Gospodnjoj njivi u brizi za siromašne duše. “Evanđelje je bilo Stadlerova snaga, ponuđena za spasenje svakome. Ono je bilo žarište koje je svojim vrhunaravnim zakonima preobražavalo sav njegov rad. U tom žarištu nadasve sjaji Božanska osoba Gospodina našega Isusa Krista, Sina Boga živoga. Upoznati povjereno mu stado sa neistraživim blagom Srca Isusova i raspiriti u vjernicima žarku djelotvornu i požrtvovnu ljubav prema Sinu Božjemu, to je doista središte, u kojem se koncentrira sva Stadlerova djelatnost, posebno ona pisana kojom je želio ljubav Presvetog Srca Isusova donijeti pred svako srce braće i sestara za koje se osjećao odgovornim”, rekao je uz ostalo mons. Jurišić.

Dodao je kako je Stadler također bio apostol ljubavi prema bližnjemu i potkrijepio to i činom koje je Stadler učinio dijeleći sve što je dobivao potrebitima i siromašnima i to svih vjeroispovijesti. Svoju je homiliju zaključio tvrdnjom da je Družba sestara Služavki Maloga Isusa i danas živi plod Stadlerove ljubavi prema siromašnima te porukom kako bi Stadlerov primjer trebao i nama biti trajni izvor inspiracije za živu vjeru. Na kraju mise molila se molitva za proglašenje blaženim sluge Božjega Josipa Stadlera. Slavlje je pjevanjem animirao veliki župni zbor predvođen s. Cecilijom Kolarić, uršulinkom.

25 01 Stadlerovo u SB 4

Glazbeni i dramski program

Svečani program nastavljen je u Glazbenoj školi, a vodila ga je s. M. Ljilja Marinčić. Program je započeo skladbom „Snaži nas Kristovom Ljubavlju“ koju je izveo Mješoviti zbor te škole pod dirigentskom palicom prof. Danijele Božičević. Bila je to ujedno i premijera te skladbe za koju je tekst i glazbu napisao vlč. Bruno Diklić mladi svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije, a posvetio ju je svom sugrađaninu sluzi Božjem Josipu Stadleru. Cilj je toga projekta prvenstveno prošiti glas i upoznati građane Slavonskog Broda sa životom i djelom njihovog sugrađanina Josipa Stadlera, kao i sve ostale zainteresirane vjernike i poštovatelje Stadlerova lika i djela. Za tu je prigodu snimljen i video spot koji se može pogledati na kanalu https://www.youtube.com/watch?v=au9nGAvex_o.t.

Posebno je dirljiva i nadahnuta bila potom predstava pod nazivom “Stadler”. Pod vodstvom redatelja i dramaturga Ante Bilića, a u produkciji sestara Služavki Maloga Isusa Sarajevske provincije, izveli su je članovi Hrvatskog kazališta iz Travnika. Iako svi amateri, osim glavnog glumca koji je glumio nadbiskupa Stadlera, mladi iz Travnika vrlo su dirljivo tom predstavom, koja je moderno-koreografsko-poetska drama, govorom, glazbom, scenografijom i kostimografijom uprisutnili Stadlera iz njegovih dječačkih dana a potom i godina obnašanja službe pastira Crkve vrhbosanske. Prikazali su koliku je veliku snagu imala Stadlerova vjera i pouzdanje u Gospodina, kako se nosio sa životnim križevima i izazovima, kako je živio, radio, gradio i surađivao. Dvjestotinjak nazočnih posjetitelja predstavu i glumce nagradilo je gromoglasnim pljeskom.

Zahvalu njima kao i svima koji su sudjelovali u organizaciji tog velikog događaja uputila je na kraju vrhovna glavarica te Družbe s. Marija Banić. „Za nas Služavke Maloga Isusa ovo je poseban dan. S rođenjem nadbiskupa Stadlera i nas je Bog imao u promislu, znao je da će taj ponizni njegov sluga biti poslušan nadahnuću Duha Svetoga i odgovoriti Božjoj želji da ustanovi Družbu koja će se brinuti za sve one koji su mu posebno na srcu – malene i ostavljene. Tako je u neku ruku njegov rođendan i naš“, rekla je uz ostalo s. Banić. Služavke Maloga Isusa, koje djeluju u Slavonskom Brodu za ovu su se obljetnicu pripremale u prošloj 2022. godini molitvenim hodom po župama Slavonskobrodskog dekanata. Tako su zajedno s vjernicima svakoga 24. u mjesecu u drugoj župi toga dekanata molile za proglašenje blaženim svoga utemeljitelja. U svakoj župi vjernicima je život i djelo sluge Božjega Stadlera prikazala s. M. Kristina Adžamić.

25 01 Stadlerovo u SB 5 1

Životopis nadbiskupa Stadlera

Josip Stadler rođen je u Slavonskom Brodu 24. siječnja 1843. u skromnoj obrtničkoj obitelji Đure i Marije rođene Balošić. U desetoj godini ostao je bez oca i majke, te je skrb za njega preuzela ugledna brodska obitelj Oršić. Školovao se u rodnom gradu, potom u Požegi, Zagrebu te na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu gdje je postigao doktorat iz filozofije i teologije. Bio je sveučilišni profesor u Zagrebu. Papa Lav XIII. imenovao ga je 1881. prvim vrhbosanskim nadbiskupom sa sjedištem u Sarajevu. Josip Stadler poznat je po svojem gorljivom apostolskom djelovanju, osobito među siromasima i siročadi. Zbog kreposnog života, prozvali su ga ocem sirotinje. U Sarajevu je izgradio katedralu, bogoslovno sjemenište s crkvom sv. Ćirila i Metoda, kaptol i nadbiskupski dvor dok je u Travniku podigao sjemenište i gimnaziju. Za siromašnu i napuštenu djecu izgradio je ubožnice Betlehem i Egipat, a samostane za redovnice iz Družbe sestara Služavki Maloga Isusa koje je utemeljio. Umro je u Sarajevu 8. prosinca 1918. U tijeku je crkveni postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim.

25 01 Stadlerovo u SB 6

 

Tekst i foto: B. Lukačević

Izvor: Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Semper magis – emisija novaka Družbe Isusove – tema: Pustite dječicu k meni; gosti: Tomislav Sarić i Bruno Zebić; ur. i vod.: Robert Matečić, novak
22:00 Najava sutrašnjeg programa; Molitva BDM za zaštitu
22:10 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - uz današnje Evanđelje: Judine škude (Mt 26,14-25)

Danas, u srijedu Velikoga tjedna u središtu evanđelja stoji izdaja i Judine škude. Evanđelju po Mateju zahvaljujemo precizan podatak o 30...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.