cc 1200x675 nasl


Ispred zborne crkve sv. Vlaha u Dubrovniku na Kandeloru (Svijećnicu) 2. veljače dubrovački biskup mons. Roko Glasnović u svečanoj ceremoniji otvorio je 1051. Festu sv. Vlaha, zaštitnika grada Dubrovnika i cijele Dubrovačke biskupije.

Dubrovački biskup čestitao je svima dan Grada te uputio pozdrave uzvanicima predstavljajući ih okupljenima i pozdravio sve koji su došli na otvaranje ili ga posredstvom medija prate.

„Cijela ljudska povijest obilježena je mnogim događajima, pa tako i naše osobne povijesti. Često se isprepliću različiti trenuci: lijepi i radosni (rođenja, slavlja, uspjesi i postignuća), s onima težima i žalosnima (bolesti, ratovi, različite nepogode). To tkanje života pomaže nam vidjeti da sami ne možemo koracati ovim svijetom i potrebni smo Boga koji nam daje snagu na životnom putovanju. No potrebni smo i jedni drugih. I u tome je ljepota življenja“, kazao je u nagovoru biskup Glasnović.

DSC 0703

S obzirom na to da se za dva dana slavi Međunarodni dan života kojim se želi podsjetiti na vrijednost i zaštitu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti, biskup Glasnović je u svom nagovoru istaknuo: „Život je neprocjenjivi dar. Danas smo svjedoci da se borba za život vodi na mnogo različitih frontova, od onih stvarnih koji fizički odnose život drugima (ratovi u mnogim dijelovima svijeta) do onih koji lišavaju čovjeka ljudskosti u svakom pogledu. Često zaboravljamo da se istinski život ostvaruje u ljubavi, jer je Bog ljubav (usp. 1 Iv 4, 8), on je naš Život, naš Put i naša Istina (usp. Iv 14, 6).“ Poručio je i kako nas život u tom duhu otvara „stvaranju mira, u nama samima i među bližnjima, pa onda i među narodima“. „Oslonjeni na Gospodina i hranjeni njegovim mirom i sami ćemo postajati mirotvorci u svojoj sredini, ‘jer Bog nije Bog nesklada, nego Bog mira’ (1 Kor 14, 33)“, ustvrdio je i poručio: „Neka se naše srce i naše usne ne umore od molitve, ona hrani našu vjeru, nadu i ljubav, našu otvorenost Životu i Božjoj ljubavi.“

DSC 0737

Biskup Glasnović je spomenuo i nekoliko obljetnica koje se obilježavaju ove godine. To su: 1000 godina od osnutka benediktinskoga samostana na otoku Lokrumu, čiji opat je stoljećima imao i važnu ulogu u ceremonijalu otvaranja Feste; 450. obljetnica tiskanja slavnoga djela o trgovini Benedikta Kotruljevića, koji je prvi na svijetu izumio tzv. dvostavno knjigovodstvo; 150. obljetnica od prvoga poznatog izbora festanjula Feste sv. Vlaha te 20. obljetnica od dolaska sv. Ivana Pavla II. u Dubrovnik i proglašenja blaženom Marije Propetog Isusa Petković. Pročitao je i neke zanimljive Kotruljevićeve poruke trgovcima kojima im autor, po učincima na njih, objašnjava zbog čega je dobro da što češće idu na misu te da redovito daju milostinju.

DSC 0755

Spominjući se prošlogodišnjeg otvaranja i blagoslova Pelješkog mosta, simbola ujedinjenja cijele Hrvatske, dubrovački biskup je kazao kako most spaja dvije stvarnosti te napomenuo kako Pelješki most ima svoja dva anđela od kojih je jedan sv. Vlaho. „Kao što Isus spaja nebo i zemlju, sv. Vlaho nas i Grad, tako i mi budimo mostovi jedni prema drugima i gradimo mostove dobra prema svima, a osobito prema osobama u potrebi“, poručio je i nastavio: „Ne zaboravimo da zajedništvo otvara prostor rastu, uzajamnom služenju i darivanju u ljubavi, iskrenom dijalogu i sudjelovanju. U otvorenosti Dobru i činjenju dobra drugima, u izlaženju iz sebe i svoje zatvorenosti, postajat ćemo hrabriji u gledanju drugih Božjim pogledom ljubavi, posebno osobe s invaliditetom, strance, starije i bolesne te sve one koji su potrebni naše velikodušne pomoći i nesebične ljubavi. U takvoj otvorenosti i prihvaćanju drugoga neminovno će zaživjeti mir u srcima ljudi, mir koji je toliko potreban našemu vremenu.“

Rektor crkve sv. Vlaha mons. Ivica Pervan, kojemu je ovo prva Festa u službi rektora Parčeve crkve, pročitao je čestitke koje su sa svih strana stigle Dubrovčanima i Dubrovkinjama za Festu sv. Vlaha.

DSC 0822

Djevojčice u narodnim nošnjama, trznice, prinijeli su biskupu plodove zemlje kruh, vino, ulje, voće i svijeće, koje je on blagoslovio, a potom je, prema tradiciji, iz košare na slobodu pustio bijele golubice što su svi okupljeni popratili radosnim pljeskom.

Festanjuli 1051. Feste sv. Vlaha pomorac Vlaho Milićević i obrtnik Mato Konsuo potom su podigli na stup Parčev barjak dok je Mješoviti katedralni zbor s drugim pjevačima pod vodstvom Petre Potrebica predvodio pjevanje Himna sv. Vlahu i gradski barjaci u svečanom stavu pozdravljali Parčev barjak. Pjevanju zanosnog himna pridružili su se svi okupljeni. Dubrovački trombunjeri u gradskom portu su ispalili svečane plotune, a sudionici ceremonije otvaranja nagrnuli su u Parčevu crkvu na grličanje.

DSC 0882

Na otvorenju Feste sudjelovali su predvoditelj ovogodišnje Feste mons. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup i metropolit, apostolski administrator Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini te predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, mons. Milan Zgrablić, zadarski nadbiskup, mons. Tomislav Rogić, šibenski biskup, mons. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup, mons. Petar Palić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski te mons. Ante Ivas, šibenski biskup u miru. Na tradicionalnoj ceremoniji otvorenja sudjelovao je i p. Mijo Nikić, ovogodišnji propovjednik trodnevlja ususret Festi sv. Vlaha, drugi svećenici, provincijalni poglavari i poglavarice, redovnici, redovnice kao i brojni vjernici štovatelji sv. Vlaha. Nazočili su i predstavnici Srpske pravoslavne Crkve i Islamske zajednice kao i drugi građani koji s radošću žive ove posebne dubrovačke dane.

DSC 0885

Među osobama iz društveno-političkog i javnog života bili su izaslanica predsjednika Republike Hrvatske i savjetnica predsjednika Melita Mulić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnika u Hrvatskom saboru Andro Krstulović Opara, izaslanica predsjednika Vlade i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, veleposlanici, zastupnici u saboru, predstavnici akademskog i kulturnog života i drugi dužnosnici.

 DSC 0902

Angelina Tadić

Fotografije: Tea Kuzek Marević

Izvor: Dubrovačka biskupija

Radio Marija

13:45 Glazba
14:00 Pozdravi, čestitke i preporuke
14:55 Molitva za život
15:00 Krunica Božjeg milosrđa

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.