ivica kecerin naslovna
Mons. Ivica Kecerin, umirovljeni svećenik Zagrebačke nadbiskupije, preminuo je nakon duge i teške bolesti u nedjelju 19. veljače 2023. u Svećeničkom domu sv. Josipa u Zagrebu u 86. godini života i 60. godini svećeništva.

Ukop će biti u svećenički grob u Šestinama u četvrtak 23. veljače u 15 sati iz mrtvačnice u Šestinama. Istog dana u 16.30 sati služit će se sprovodna misa u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca na Kaptolu 28.



Mons. Ivica Kecerin, umirovljeni svećenik Zagrebačke nadbiskupije, rođen je 12. srpnja 1937. godine u Zagrebu u obitelji oca Valenta i majke Barice rođ. Sertić. Prvi razred osnovne škole pohađao je u Zagrebu, a drugi, treći i četvrti razred u Rečici. Nakon završenog četvrtog razreda osnovne škole, u jesen 1948. g. ulazi u Dječačko sjemenište na Šalati u Zagrebu gdje je pohađao klasičnu gimnaziju. Nakon mature 1956. godine u jesen ulazi u Bogoslovno sjemenište u Zagrebu i započinje studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Zbog služenja vojne obveze, u Trebinju (3 mjeseca) i Tuzli (21 mjeseci), studij prekida tijekom dvije godine. Po završetku vojnog roka vraća se u Bogosloviju i nastavlja duhovnu formaciju i studij.

U istoj godini primio je red đakonata i red prezbiterata. Za đakona je zaređen 30. ožujka 1963. po zagrebačkom pomoćnom biskupu dr. Josipu Lachu, a zagrebački nadbiskup kardinal dr. Franjo Šeper zaredio ga je za svećenika, na Petrovo, 29. lipnja 1963. u Zagrebu.

Nakon svoje mlade mise, koju je proslavio samo dan nakon svećeničkog ređenja, kao mladomisnik, 21. prosinca 1963. godine preuzima upravljanje župama Šišljavić i Donja Kupčina. Župom sv. Marije Magdalene u Donjoj Kupčini upravljao je do 7. rujna 1974. godine, a Župom sv. Josipa u Šišljaviću do rujna 1976. godine. Ujedno je dvije godine, od 27. rujna 1974. do 11. rujna 1976. godine obnašao i službu dekana Pokupskog dekanata te je od 25. veljače 1974. do rujna 1976. godine bio zamjenik delegata u Svećeničkom vijeću Zagrebačke nadbiskupije za Pokupski i Jastrebarski dekanat.

Nakon 12-ogodišnje službe u Karlovačkom Pokuplju, dekretom Biskupske konferencije Jugoslavije (br. 42/1976., od 22. II. 1976.) stavljen je na raspolaganje torontskom Nadbiskupu za pastoralni rad u Župi Naše Gospe Kraljice Hrvata u Torontu u Kanadi.

Nakon godine dana vršenja službe duhovnog pomoćnika u Župi Naše Gospe Kraljice Hrvata u Toronu (od jeseni 1976. do prosinca 1977.) tadašnji torontski nadbiskup Philip Pocock imenovao ga je 9. prosinca 1977. godine prvim župnikom novoosnovane hrvatske katoličke Župe hrvatskih mučenika u Mississaugi, u kojoj će kao vrijedni i zauzeti župnik djelovati 28 godina, do veljače 2006. godine. Tu će provesti polovicu svojega svećeničkog života i u toj župnoj zajednici ostaviti duboke tragove svoga nesebičnog župničkog rada na izgradnji svojih vjernika.

Kao dugogodišnji župnik te delegat za inozemnu pastvu u Kanadi i voditelj najveće hrvatske misije u Mississaugi bio je tamošnjim iseljenim Hrvatima duhovni otac koji ih je okupljao oko oltara u euharistiji, poučavao u duhovnom rastu, njegovao i čuvao kulturnu baštinu kako se ne bi u iseljeničkome životu zaboravili korijeni.

U veljači 2006. godine vraća se u domovinu u rodni Zagreb gdje (12. veljače 2006.) preuzima službu župnika u Župi Pohoda BDM na Dolcu. To je bila njegova posljednja služba.

Sveti otac Benedikt XVI. imenovao ga je 2010. godine kapelanom iliti (počasnim) ukućaninom Njegove Svetosti s naslovom monsinjora.

20. studenoga 2010. godine ustoličen je za začasnog kanonika Porečkog stolnog kaptola Sv. Maura biskupa u Poreču. Začasno kanoništvo u porečkom kaptolu dodijeljeno mu je zbog svesrdne materijalne i duhovne pomoći koju je pružio dvojici istarskih svećenika, mons. Vladimiru Stanišiću i vlč. Vjekoslavu Bankoviću u njihovu radu sa iseljenicima u Kanadi.

2. srpnja 2013. godine, na blagdan Pohoda Blažene Djevice Marije proslavio je u istoimenoj župnoj crkvi u Zagrebu na Dolcu svoju zlatnu misu – 50. obljetnicu svećeništva.

Uredio je monografiju [Dvadesetpet] 25 godina župe hrvatskih mučenika, koja je objavljena 2002. godine u Mississaugi.

Navršivši kanonsku dob umirovljen je 1. rujna 2013. Umirovljeničke dane živio je u Svećeničkom domu sv. Josipa u Zagrebu gdje ostaje sve do svoje smrti.

Radio Marija

02:15 Krunica - Radosna otajstva
02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - p. Mirko Nikolić: "Gabrić još govori - 33 godine poslije"
04:00 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.