2 1 scaled

Vjernici opatijskog i kastavskog dekanata okupili su se sa svojim župnicima u subotu 25. veljače u katedrali sv. Vida na tradicionalnom korizmenom hodočašću kako bi u zajedništvu posvjedočili svoj hod „putem križa“ u vremenu kada posebno obilježavamo pashalno otajstvo Isusove muke i uskrsnuća. Ovime su započela Korizmena hodočašća dekanata Riječke nadbiskupije u katedralu sv. Vida.

Program hodočašća započeo je katehezom riječkog nadbiskupa i metropolita Mate Uzinića na temu „ u izgradnji Riječke nadbiskupije kao sinodalne Crkve“.

Nadbiskup Mate vjernicima je poručio da „korizmeno vrijeme nosi izazove. Nije se lako mijenjati, željeli bismo odustati. U ovom sinodalnom hodu važno je da idemo naprijed, da se može dogodit Crkva koja će ostati otvorena Duhu Svetom. Sinoda i korizma imaju uzor u Isusu, u Njegovom pashalnom otajstvu.“

Kao vodilju u ispravnom vjerničkom stavu prema korizmi, kao i prema sinodi koja je u tijeku, istaknuo je dva savjeta pape Franje: „Papa Franjo u ovom vremenu daje dva savjeta. Prvi je slušati Isusa. Korizma je vrijeme milosti ukoliko slušamo Isusa, pa čak i kad nismo u mogućnosti ići na misna slavlja, čitajmo biblijska čitanja. Slušajmo naše bližnje, osluškujmo potrebe naših bližnjih. Drugi savjet je ‘ne bojte se’. Ne bježimo u religioznost sazdanu od izvanrednih događaja. Ne smijemo se zavaravati da smo stigli do cilja kod snažnih iskustava zajedništva. Sinodalnost se živi svakodnevno.“ I za kraj svoje kateheze, nadbiskup je vjernike ostavio sa sljedećim poticajnim mislima: „Želio bih da i mi slušamo jedni druge i potaknemo nastavak sinodalnog hoda u našoj Crkvi. Ovo je poziv da cilj puta bude Uskrs i njegovi plodovi, ispravno čitanje znakova vremena i slijeđenje Isusa u ljubavi.“

Vjernici su potom imali priliku sudjelovati u pokorničkom bogoslužju koje čine ispit savjesti i pristupanje sakramentu pomirenja (ispovijedi). Nagovor i ispit savjesti predvodio je župnik Župe sv. Luke ev. u Rukavci Zrinko Nikolić. Kako bi vjernike uveo u ispit savjesti, u nagovoru je naglasio: „Isus nam želi darovati svoje spasenje. Pitanje je, braćo i sestre, jesam li spreman vidjeti svoju grešnost? Jesam li spreman uvidjeti da sam potreban Boga? Svi sveci imali su iskustvo svoje osobne grešnosti. Imati iskustvo svoje osobne grešnosti pruža mogućnost da obraćenje obnovi srce i dušu, potiče da se Bogu potpuno predam. Što smo bliže Bogu, to smo dalje od grijeha.“

Tijekom samog sakramenta pomirenja, hodočasnici su sudjelovali u pobožnosti križnoga puta, kojeg je predvodio dekan kastavskog dekanata i župnik Župe Svetoga Križa na Srdočima Kristijan Zeba. Vjernici obaju dekanata su se izmjenjivali u čitanju postaja križnog puta praćeno poznatom pjesmom „Stala plačuć“.

Euharistijsko slavlje predvodio je nadbiskup Mate Uzinić u zajedništvu sa svećenicima opatijskog i kastavskog dekanata. U propovijedi je produbio temu započetu u katehezi, povezavši sinodalnost i vrijeme korizme kao novu priliku ostvarivanja zajedništva i poziva na osobnu promjenu.

„Korizma je vrijeme obraćenja, nas osobno i cijele crkve. To nas ponovno povezuje sa sinodom kao vremenom obraćenja, osobnog i zajedničkog. To je vrijeme obnove Crkve, vrijeme u kojem preko vlastitog sudjelovanja nastojimo dati svoj doprinos poslanju Crkve.“ Nadbiskup Uzinić je u nastavku propovijedi skrenuo pažnju na riječi iz knjige proroka Izaije koje jasno ocrtavaju da je vrijeme korizme i sinodalnosti vrijeme kada imamo priliku ponovno graditi na već postojećim temeljima. „Prorok Izaija vrijeme sinodalnosti opisuje riječima ‘djeca će tvoja graditi nadamnom, podizati na temeljima drevnim. Zvat ćete popravljačem pukotina i obnoviteljem cesta do naselja’ (Iz 58, 12). Evo što je obraćenje, što je obnova. Obnova nije laka, vidimo na primjeru spore obnove Banovine i Zagreba, a tek Turske i Sirije. Nije lako obnoviti sebe. Crkvu se može obnoviti jedino polazeći od sebe.“

Da se gradnja može nastaviti na postojećim temeljima, nadbiskup Uzinić je pojasnio: „Pukotina ima u živoj Crkvi. Mi trebamo popravljati pukotine između nas, biti ‘obnovitelji cesta do naselja’.“ Nadalje, osvrnuvši se na na Lukino evanđelje, konkretno na poziv apostolu Mateju (Lk 5, 27- 32), nadbiskup Uzinić ističe: „Ono što osobito pogađa u ovom ulomku je radost koja je nastala zbog Matejevog obraćenja. Bog unosi radost u moj život, i preko mene u život drugih. Obraćenje donosi radost. Papa Franjo je svoje poslanje započeo pobudnicom ‘Evangelii gaudium- Radost evanđelja’. Braćo i sestre, trebamo nastaviti s obnovom Crkve kako bismo mi bili radost“.

Pred kraj euharistijskog slavlja, vjernicima se obratio rektor katedrale Mario Tomljanović. „Braćo i sestre, zahvalni smo danas Bogu na ovom ponovnom susretu. Kao rektor katedrale, zaista sam zahvalan na ovom susretu. U ovoj se crkvi časti Čudotvorno raspelo. To nije samo puka tradicija, već znak obraćenja vjernika Riječke nadbiskupije. Neka vam je blagoslovljena nedjelja koju ćete provesti u svojim župnim crkvama.“, vjernicima je poručio rektor katedrale Mario Tomljanović.

Nadbiskup Uzinić se također na kraju euharistijskog slavlja zahvalio svima koji su dali svoj doprinos njegovom ostvarenju, rektoru katedrale Mariju Tomljanoviću i svim njegovim suradnicima, te bogoslovima i propedeutima, za koje je izrazio nadu „da će njihova prisutnost obogatiti riječku Crkvu u godinama koje slijede. Spomenuvši se važnosti iskaza osobne vjere u toj znamenitoj riječkoj crkvi, rekao je: „Hod Crkve jest hod oko čudotvornog križa, to je znak hoda Crkve. Želim vam blagoslovljen nastavak ovog korizmenog vremena kada zajedništvo dobiva svoj smisao.“

Kraj euharistijskog slavlja vjernici su obilježili iskazom pobožnosti prema Čudotvornom raspelu hodom oko oltara u zajedničkoj procesiji na čelu s nadbiskupom Matom Uzinićem, svećenicima opatijskog i kastavskog dekanata, praćeno članovima Bratovštine Čudotvornog raspela. (E. M.)

Radio Marija

21:01 Snaga Hrvatske - tema: obilježavanje 33. godišnjice osnutka 3. bojne 2. gardijske brigade Gromova, poznate kao „Banska legija.“ Donosimo priloge i izjave sudionika sa svečanog obilježavanja održanog 21.6.2024. u Karlovcu; ur. i vod.: Ivan Zaradić
22:00 Najava sutrašnjeg programa; Molitva BDM za zaštitu
22:10 Glazba
22:30 Upoznajmo Bibliju

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u lipnju - III. dan

3. DAN CRKVA SE DALJE UREĐUJE To su bili dani neiskazane sreće. Svi misionari 24. Parganasa bili su prisutni. Došli su zajedno s preuzvišenim...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Lipanj 2024
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.