Korizmeni susret svećenika Katedralnog arhiđakonata održao se u ponedjeljak 27. veljače 2023. godine u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu. Na susretu su predstavljene Izjave i odluke Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Nakon molitve srednjega časa zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić pozdravio je sve okupljene svećenike i prenio pozdrave imenovanog nadbiskupa koadjutora mons. Dražena Kutleše koji je zbog nevremena nije mogao doći i sudjelovati na susretu.

Kardinal Bozanić u uvodnom izlaganju istaknuo je kako su korizmeni susreti svećenika prilika da se progovori o knjizi Izjava i odluka Druge sinode zagrebačke nadbiskupije koja predstavlja sažetak sinodskoga hoda Zagrebačke nadbiskupije, a ne "prenošenje svega onoga što je rečeno na Sinodi." Kardinal je dodao kako ona pokazuje život naše mjesne Crkve uključen u život opće Crkve. "Crkva nam je dana, ona je datost koju trebamo razmatrati", kazao je kardinal Bozanić.

Nadalje, Kardinal je dodao kako Sinoda ovime ne završava jer knjigu Sinode treba prenijeti u župne zajednice, članovima pastoralnih i ekonomskih vijeća, vjeroučiteljima, župnim suradnicima jer je ona "knjiga Božjeg naroda naše Nadbiskupije. Ona je i jedan novi izazov za naš pastoral, za ujednačavanje i usklađivanje pastorala unutar dekanata, arhiđakonata i Nadbiskupije."

Pomoćni biskup mons. Ivan Šaško u svojem je izlaganju govorio o crkvenosti i istaknuo kako je ovo "radni dokument življenja Sinode, življenja Crkve." Biskup Šaško istaknuo je važnost razlučivanja rekavši kako je potrebno "ne samo osluškivanje Duha, nego i znanje ukorijenjeno u Svetome pismu."

"Već je puno puta primijećeno da si sinodalnost može postati odviše generički pojam i slogan za sve okolnosti i teme što vodi u ispraznost i zloporabe te crkvene dragocjenosti. Pojavljuje se i odviše romantično viđenje sinodalnosti koje se svodi na zastupljenost svih skupina i vjernika u crkvi, na mogućnost raspravljanja, ali ne uzima ozbiljno i nesuglasja, sukobe u životu Crkve te jamčiti postupak vrjednovanja poteškoća i konačno odlučivanja", naglasio je biskup te nastavio kako su "moguće zbrke između sinodalnosti i demokratizacije, odnosno izjednačavanja otajstva Crkve s demokratskim zajednicama. U tome procesu neki vide namjerno reduciranje uloge nauka vjere i sastavnice božanskoga podrijetla Crkve, osobito zanemarivanje središnjosti euharistije."

Biskup je istaknuo kako je potrebno naglasiti kako bez sinodalnosti nema života Crkve "i da u prošlosti uvijek možemo pronaći dovoljno nadahnuća i, bez obzira na razlike, dovoljno sličnosti s crkvenim okolnostima kakve su naše, osobito pazeći na nutarnje pokretače, na načela, na smisao."

Pomoćni biskup mons. Mijo Gorski izdvojio je dijelove sinodskih izjava i odluka koji se odnose na župno pastoralno djelovanje te naglasio kako je potrebno posvetiti se ranjivim vjernicima, onima na periferijama te naviještati Evanđelje onima koji nisu kršteni. "Veoma je važno izgrađivati župno zajedništvo", dodao je biskup Gorski te istaknuo kako je posebna pozornost posvećena župnoj katehezi "koja bi trebala biti organizirana za sve vjernike svih životnih dobi."

Govoreći o slavljenju sakramenata biskup Gorski naglasio je kako je važna priprava za sakramente te je progovorio o naputcima uz svaki sakrament. Biskup se dotaknuo kršćanskih sprovoda te istaknuo kako je "liturgija sprovoda isključivo u mjerodavnosti svećenika."

"Druga sinoda traži da se donesu posebne uputu o upravljanju crkvenim dobrima u Nadbiskupiji, pripremi kratki priručnik za župnike, pripreme kratki obrasci imovnika i drugi obrasci", dodao je biskup Gorski i naglasio važnu ulog župnih ekonomskih vijeća. Na kraju svog izlaganja biskup je rekao kako je pobrojao samo natuknice istaknuvši kako sve na kraju ovisi o ljudima. "Slovu treba dati duh, tj. život", kazao je biskup Gorski i rekao kako su sve djelatnosti u službi pastorala i međusobno povezane.

Nakon izlaganja otvorena je rasprava u kojoj su svećenici imali priliku raspraviti nejasnoće i poteškoće s kojima se susreću u pastoralnom radu.

Na kraju susreta okupljenim svećenicima obratio se tajnik Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije izv. prof. dr. sc. Denis Barić koji je izložio pregled nastanka knjige Izjava i odluka Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.

Svećenicima je po završetku susreta darovana knjiga Izjave i odluke Druge sinode zagrebačke nadbiskupije, kao i Spomen-medalja XXV. obljetnice nadbiskupske službe kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa metropolita zagrebačkoga. Tijekom ožujka na korizmenim susretima okupit će se svećenici svih arhiđakonata u Zagrebačkoj nadbiskupiji: 8. ožujka - Remetsko-sesvetski arhiđakonat, 9. ožujka Karlovačko-gorički arhiđakonat, 13. ožujka Turopoljski arhiđakonat te 14. ožujka Zagorski arhiđakonat.

Radio Marija

18:15 Molitva - Večernja
18:30 Glazba
18:50 Hrvatski program Radio Vatikana
19:05 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Bezuvjetnost

U svadbenoj dvorani pronalaziš čovjeka koji nema svadbeno odijelo. Izbacuješ ga van gdje će biti plač i škrgut zubi. Ako je tvoja ljubav bezuvjetna, ona je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Lipanj 2024
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.