230326 blagoslov pastoralnog centra Stenjevec 1 web

Na petu korizmenu nedjelju, 26. ožujka 2023., pred mnoštvom vjernika svečano misno slavlje u zagrebačkom naselju Stenjevec u Gospinom parku predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Na početku misnog slavlja kao znak dobrodošlice prigodno cvijeće kardinalu predala je obitelj Raković, uz prigodne riječi Lucije Raković: „Uzoriti kardinale, radujemo se što ste upravo Vi – koji vodite našu zagrebačku crkvu kao brižni otac već 26. godinu – danas pohodili našu župnu zajednicu i što ćete blagosloviti ovaj pastoralni centar koji su izgradili župljani i koji je darovan župljanima za susrete, kako bi mogli i dalje duhovno rasti, okupljati se i biti još više u Kristu povezani. U znak zahvalnosti za Vašu brigu i za to što ćete blagosloviti naš pastoralni centar predajemo Vam ovaj buket cvijeća.“

U uvodu u misno slavlje kardinal Josip Bozanić zahvalio je na srdačnoj dobrodošlici, što je predstavnica vjernika laika uputila u ime ove čitave župne zajednice. „Drago mi je da sam danas s vama u ovoj posebnoj prigodi kada se blagoslivlje pastoralni centar koji je, kako je i rečeno, važan doprinos za život ove župne zajednice,“ istaknuo je u uvodu kardinal Bozanić.

Na početku svoje homilije Kardinal je kazao kako je lijepo biti ovdje u zajedništvu s župljanima i župnikom Vjekoslavom Meštrićem i kapelanom Ivanom Vujevićem, prečasnim dekanom Ljubom Vukovićem, braćom svećenicima i s ovim Božjim narodom. „Čuli smo sada evanđelje, ono je nešto duže nego obično. Ovo evanđelje nas uvodi u ono što slijedi iduće nedjelje i uvodi nas nadalje u Veliki tjedan. Ovo evanđelje što smo ga slušali ono nam predstavlja dva čovjeka – Lazara i Isusa. Lazara koji je umro i Isusa koji uskrisava. Na početku evanđelja čuli smo zapravo lagani prigovor Isusovih prijatelja – Marte i Marije, sestara Lazara koji je umro. I to prigovor koji može dati prijatelj. Gospodine, da si bio ovdje ne bi umro naš brat. A one su Isusu poručile da je Lazar bolestan, ali Isus je još, kako kaže evanđelje, ostao dva dana na sjeveru i nije žurio k Lazaru, nego je pustio da Lazar umre. To je prigovor što su ga izrekle Marta i Marija, to je prigovor koji često puta i mi upravljamo Bogu. Bože, jesi li daleko? Bože, zašto si dopustio da se to dogodi? Zašto si dopustio tu bolest, smrt? Zašto dopuštaš rat? Zašto dopuštaš nemire među nama? Bože, zašto? Bože, gdje si, je li ti spavaš, je li ti ne vidiš naše nevolje? Ipak, braćo i sestre, Bog je tu. I on je pokazao u Betaniji da nije Isus došao da uništi smrt, da skine smrt. Isus je došao da donese uskrsnuće. Uskrsnuće i u smrti. Zapravo, misterij je to našega života, ali Bog se nama objavljuje u našim situacijama i onim lijepšim i onim koje su teže. Zašto to tako Bog dozvoljava, zašto tako Bog dopušta, to zna On. Bog nas vodi kroz razne situacije, i vidimo da nekad i u bolesti i u nevolji mi dolazimo blizu Boga, što nije bilo dok smo bili zdravi, dok smo živjeli mirno i ne mislili onda na Boga i na ono što je važnije u životu. To je Božji misterij, ali Bog se nama približava kroz razne zgode i nezgode našega života. On ne spava i onda kada nam se čini da je daleko, da nas ne čuje i onda kada se čini da nas ne uslišava.“

„Nadalje, tu je i prizor koji dolazi iz današnjeg evanđelja koji bi želio istaknuti je Isusov plač. Kad je Isus došao u Betaniju i nakon što je susreo Martu pa onda Mariju, kaže sveti Ivan da je Isus zaplakao. To je plač prijatelja. Isusa je ganulo sve što se dogodilo. Plače zbog Lazara, plače zbog tuge Marte i Marije i onih koji su došli da ih tješe. Isus plače. To je plač Isusa, plač Boga, koji plače zbog smrti. Koliko puta plače i zbog naše smrti, u koju smo upali zbog grijeha, zbog ovakvog i onakvog načina života. On je blizu, On plače kao da se buni protiv svega onoga što se događa s čovjekom, protiv svega onoga što čovjek dopušta da se njemu dogodi, ili bolje reći protiv svega onoga što čovjek čini nedovoljno. Bog se buni, Bog ima samilosti. Bog želi nas izvući iz nevolja i smrti. Kao što je to pokazao i kod Lazara.“

Kardinal Bozanić istaknuo je i treći prizor iz evanđelja: „Isus je bio na sjeveru, zapravo Isus je na neki način pobjegao prema sjeveru Palestine, jer su Židovi htjeli njega uhvatiti i ubiti. I zato se sklonio. Međutim kada su mu javili da je Lazar bolestan, on se spušta na jug iako mu prijeti smrt, ali On ima hrabrosti, iako je tu prisutan i strah apostola da će se nešto dogoditi. Isus pokazuje kako kad je u pitanju ljubav prema Lazaru, kad je u pitanju blizina s onima koji trpe, tada čovjek mora imati hrabrosti – hrabrosti koja je jača i od vlastitoga života.“

Na kraju svoje homilije Kardinal je naglasio kako kao četvrti prizor možemo spomenuti upravo ono što se dogodilo kod Lazarova groba. „Isus je zapravo tu navijestio svoje poslanje. „Ja sam Uskrsnuće i život, tko vjeruje u mene neće umrijeti.“ To su riječi koje često puta ponavljamo na sprovodima. To je ona utjeha koja nas prati, kada mi pratimo svoje drage do vječnog počivališta, ali to je i istina našega života. Jest, postoji bolest, susrećemo se i sa smrću svojih dragih, ali to nije kraj. Bog je došao da mi život imamo i Isus nam donosi taj život. Poruka je na kraju i ova, trebamo ostati uz Boga, uz Isusa jer samo tako će nam biti zagarantiran život koji traje i nasuprot smrti koju čovjek susreće.“

Nakon popričesne molitve slijedila je zahvala župnik preč. Vjekoslava Meštrića te obraćanje predstavnice mladih uz ove riječi: „U ime svih vjernika ove župe zahvaljujemo na vašem dolasku. Hvala Vam na blizini iskazanoj ovim euharistijskim slavljem i blagoslovom prostora našeg Pastoralnog centra. Nadamo se, molimo i vjerujemo da će iskustvo susreta, sve ono što ovdje primamo, upotpuniti naše poslanje u ovome svijetu. Neka svaka župna kateheza i igra, ministriranje i pjevanje, svaki oblik karitativnog i kreativnog služenja bude na posvećenje svima nama, ali i onima koji nas susretnu.“

Župljani su kardinalu Bozaniću u znak zahvalnosti i sjećanja na ovaj susret darovali sliku krčke masline, rad župljanina g. Ante Baktera.

Na kraju svete mise svi okupljeni uputili su se prema novom pastoralnom centru, gdje je kardinal Bozanić blagoslovio novoizgrađeni pastoralni centar.

Tekst i foto: Neven Škrlec, župni medijski suradnik

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija

Radio Marija

02:15 Krunica - Radosna otajstva
02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - Jan Dobraczyński: Nikodemova pisma - roman o Isusu
04:00 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2020
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.