p1090607

Na Cvjetnicu - Nedjelju Muke Gospodnje 2. travnja, koja uvodi u Veliki tjedan i pripremu za najveći kršćanski blagdan Uskrs, apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimir Puljić predvodio je svečanu procesiju i euharistijsko slavlje u splitskoj katedrali sv. Dujma.

Nakon što je mons. Puljić na Peristilu blagoslovio maslinove grančice i vjernički puk, euharistijsko slavlje nastavljeno je u katedrali. U koncelebraciji su bili generalni vikar don Franjo Frankopan Velić, pastoralni vikar mons. Nediljko Ante Ančić, katedralni župnik don Ante Mateljan, don Đuliano Trdić, don Tomislav Kutleša i don Marko Ćubelić. Đakonirao je don Ivan Mamić, a pjevao je katedralni zbor pod ravnanjem maestra don Šime Marovića.

Podsjećajući u uvodnom dijelu homilije nazočne vjernike na povijest vratnica splitske prvostolnice, koja je izradio Andrija Buvina te blagoslovio splitski nadbiskup Bernard 1214. godine, mons. Puljić je poručio kako Nedjelju Muke Gospodnje možemo promatrati i kao ulazna vrata Velikog tjedna koja na sebi sadrže četiri velika reljefa.

„U lijevom gornjem kutu tog portala čitamo riječi starozavjetnog proroka Izaije i njegovu treću pjesmu o sluzi Jahvinom. Tu je Mesija prikazan kao Učitelj i Tješitelj: 'Gospodin mi dade jezik vješt da znam riječju krijepiti umorne'. Ali, tu je Mesija oslikan i kao dobar Učenik koji 'svako jutro sluša šta to Jahve određuje: Gospodin Bog mi uho otvori, ja se ne protivih niti uzmicah...Leđa podmetnuh onima što me udarahu'. Slušajući Oca nebeskog Mesija je za naše spasenje iznio križ na Golgotu, da na njemu umre”, poručio je mons. Puljić, dodavši kako je u izmučenom Mesiji bilo teško prepoznati Božje lice. „Ipak, Izaija zaključuje kako je Jahve bio trajno blizu Mesiji-patniku: 'Gospodin Bog mi pomaže, zato se posramiti neću'. Tako, ipak u tami pogrda, muke, prijezira i umiranja, tinja i rudi zora uskrsnuća”, nastavio je.

Osvrćući se na psalam (Ps 22, 8-9.17-18a.19-20.23-24), mons. Puljić je kazao da „na lijevom donjem portalu ovih 'ulaznih vrata u Veliki tjedan' čitamo i slušamo da je psalmist još konkretniji i slikovitiji nego Izaija”. Rekavši kako slušajući ovo izvješće razmišljamo o Mesiji koji pati i umire, apostolski upravitelj je poručio kako se trebamo prisjetiti i svih Kristovih sljedbenika koji su osuđivani samo zbog toga što su Njegovi. „Mislimo i na silno mnoštvo neznatnih i nezapaženih svjedoka u tvornicama, školama, bolnicama i trgovinama kojima se još uvijek 'podruguju, razvlače usne i mašu glavom' samo zato što vjeruju Kristu patniku, mole se i dolaze na svete sakramente”, dodao je.

Govoreći o gornjem desnom dijelu portala, mons. Puljić je naglasio kako nam Pavao u hvalospjevu iz Poslanice Filipljanima (Fil 2, 6-11) kaže da je „Sin Božji krenuo s vrha neba, do dna zemlje. Iz krila Očeva i društva Životvorca u zagrljaj smrti, a to je zastrašujuće poniženje. Pavao zato tumači kako je upravo to razlog zbog kojeg Ga je 'Bog uzvisio i dao Mu ime nad svakim imenom...'”.

„A onda, u desnom donjem kutu portala nalazimo Matejev prikaz drame Isusovog žrtvovanja. I to u nekoliko slika i činova: Zavjera u Jeruzalemu i Posljednja večera; Judina izdaja i prodaja Učitelja za 30 srebrnika; Isus u Getsemanskom vrtu i pred Velikim vijećem; Pilatova uloga u prosudbi između Isusa i Barabe; Petrovo nijekanje da pozna Isusa, te Isusovo razapinjanje i pogreb”, nastavio je, dodavši da je svaka od spomenutih slika prikladna za razmatranje u Velikom tjednu.

Mons. Puljić je kazao i kako nas Isusove riječi: „Bože moj, Bože moj zašto si me ostavio?” diraju u srce jer su to riječi napuštenog Mesije koji s križa vapije i moli. Dodavši kako te riječi u nama izazivaju brojna i neshvatljiva pitanja, mons. Puljić je istaknuo da danas ne želimo biti: Juda koji Isusa prodaje za mizerne škude, lažni svjedok, Petar koji se pravi da Isusa ne poznaje te svjetina koja viče „raspni ga, raspni”.

„Danas bismo htjeli raskajana srca i ponizna duha naći se u društvu satnika koji svjedoči da je 'raspeti Krist doista Sin Božji!'. O Bože, pomozi našoj nevjeri!”, zaključio je.

Nakon euharistijskoga slavlja, izlaganjem Presvetoga Oltarskog Sakramenta započelo je 40-satno klanjanje. Klanjanje u početku Velikoga tjedna je drevni običaj koji se svake godine obavlja u župama Splitsko-makarske nadbiskupije, a u katedrali je po tradiciji trodnevno. Dodajmo i kako je izravni prijenos svete mise bio na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije.

Izvor: Splitsko-makarska nadbiskupija

Radio Marija

11:45 Glazba
12:00 Kraljice Neba; Molitva - Srednji čas
12:10 Glazba
13:00 Čitamo knjigu - p. Mirko Nikolić: "Gabrić još govori - 33 godine poslije"

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.