WhatsApp Image 2023 05 06 at 15.34.26

Državni arhiv i Franjevački samostan Vukovar pozivaju Vas na predstavljanje knjige – Kronika franjevačkog samostana u Vukovaru – knjiga II – 1781 – 1826. Knjiga će biti predstavljena u ponedjeljak, 8. svibnja 2023. u 11:00h.

Kronika Franjevačkog samostana u Vukovaru nastala na poticaj Državnog arhiva Vukovar što je Franjevački samostan u Vukovaru s radošću prihvatio, a izdanje je ostvareno uz potporu Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara.

Izdanje drugog sveska Kronike II, koje obuhvaća razdoblje od 1781. do 1826. godine, redoviti je slijed nakon izdanja Kronike I (1722.-1780.). Ova izdanja prethode velikom obilježavanju 300-te obljetnice otkako je postavljen kamen temeljac za izgradnju vukovarskog samostana 24. lipnja 1723. godine. Ovime obuhvaćamo najznačajnije djelovanje franjevaca – pastoralno i prosvjetno.

Danas se izvornik Kronike nalazi u kuli knjiškog blaga kao dio muzejskog
postava u Franjevačkom muzeju Vukovar.

Izdanje Kronika Franjevačkog samostana u Vukovaru uslijedilo je po završetku obnove franjevačkog kompleksa nakon stradanja u Domovinskom ratu 1991. godine. U posljednjoj fazi obnove, pri stvaranju Franjevačkog muzeja Vukovar, Kronika vukovarskog franjevačkog samostana bila je glavni izvor podataka i najčešće korištena.

Po sadržaju Kronike razvidno je da su franjevci u gradu Vukovaru boravili i djelovali sve vrijeme njegove novije povijesti, počevši još od razdoblja osmanlijske vladavine, što je i zabilježeno: „koji su sveudilj u vrijeme Turaka ovdje podjeljivali sakramente vjernome Kristovu puku“ Kronika I., 20. prosinca 1722. godine.

Kronika potvrđuje da je vukovarski samostan izvorno bio sastavni dio Provincije Bosne Srebrene, a zatim od 1757. godine ulazi u sastav hrvatsko-ugarske Provincije sv. Ivana Kapistrana, dok je od 1900. godine do danas u sastavu Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu.

Franjevci su srasli s Vukovarom i njegovim stanovnicima, što se najviše potvrdilo upravo u najtežim okolnostima. U novije vrijeme dokaz tomu je Domovinski rat kada su braća franjevci ostali u okupiranom gradu obilazeći skloništa i strepeći nad istom sudbinom.

Putem Kronike čitatelj sada možemo upoznati s najizvornijim načinom života redovnika franjevaca u Vukovaru, njihovim djelovanjem i zauzimanjem, njihovim zaslugama na području poslanja Crkve, ali i na području gospodarstva, povijesti i kulture. U Kronici se tako nalaze izvori zaproučavanje, kako života franjevaca tako i njihove prisutnosti u Vukovaru i okolici (vilajetu). Ovo izdanje otkriva ulogu franjevaca koji su boravili i djelovali u gradu kao profesori, učitelji, dušobrižnici, katehete, ali i kao književnici (fra Ivan Velikanović), pisci, umjetnici itd. Kroničari su u svojim zapisima veliku pažnju posvetili gradnji crkve i samostana te ostalim, njima najvažnijim temama te su tako opisani provincijski i mjesni kapituli koji određuju imenovanje i službe franjevaca, opisan je život vukovarskog kraja – život i običaji Vukovaraca, samostanska imanja ili posjedi, različite darovnice, različite nepogode (bolesti, potresi i ratovi), odnos franjevaca prema grofovskoj obitelji Eltz, prema trgovištu Kraljevine Slavonije, Vukovskoj županiji te prema Pečuškoj biskupiji, a opisan je i dolazak relikvija sv. Bone, kao i proslava njegova blagdana 1754. godine.

Kroniku objavljujemo u izvornom latinskom tekstu te usporednom hrvatskom prijevodu kako bi čitatelji općenito, a posebice znanstvenici i stručni djelatnici, mogli doći do izvorne misli zapisane u Kronici.

Na kraju Kronike nalaze se dodatci kojima je omogućeno lakše snalaženje i razumijevanje njezina sadržaja: popis vukovarskih gvardijana s kraćim biografskim podatcima, popis predavača filozofskog učilišta u Vukovaru s kraćim biografskim podacima, popis i tumač uobičajenih mjera u 18. stoljeću, kazala osoba, pojmova, mjesta, rijeka, mora, zemalja, pokrajina i regija, te crkava, kapela, samostana, rezidencija i slika od osobitog štovanja vjernika, kao i kazala svetkovina, blagdana i spomendana.

 

Izvor: ofm.hr

 

Radio Marija

12:15 Mali koncert
13:00 Čitamo knjigu - Alfred Schneider: Mariologija
13:30 Obavijesti i najava programa
13:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u svibnju - II. dan

VELIKA DEVETNICA SLUGI BOŽJEM OCU ANTI GABRIĆU »OD ZEMALJSKOGA DO NEBESKOG ROĐENDANA« Četvrta devetnica od 20. do 28. svibnja 2024. 2. DAN FATIMSKA...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Svibanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.