WhatsApp Image 2023 05 06 at 15.34.26

Državni arhiv i Franjevački samostan Vukovar pozivaju Vas na predstavljanje knjige – Kronika franjevačkog samostana u Vukovaru – knjiga II – 1781 – 1826. Knjiga će biti predstavljena u ponedjeljak, 8. svibnja 2023. u 11:00h.

Kronika Franjevačkog samostana u Vukovaru nastala na poticaj Državnog arhiva Vukovar što je Franjevački samostan u Vukovaru s radošću prihvatio, a izdanje je ostvareno uz potporu Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara.

Izdanje drugog sveska Kronike II, koje obuhvaća razdoblje od 1781. do 1826. godine, redoviti je slijed nakon izdanja Kronike I (1722.-1780.). Ova izdanja prethode velikom obilježavanju 300-te obljetnice otkako je postavljen kamen temeljac za izgradnju vukovarskog samostana 24. lipnja 1723. godine. Ovime obuhvaćamo najznačajnije djelovanje franjevaca – pastoralno i prosvjetno.

Danas se izvornik Kronike nalazi u kuli knjiškog blaga kao dio muzejskog
postava u Franjevačkom muzeju Vukovar.

Izdanje Kronika Franjevačkog samostana u Vukovaru uslijedilo je po završetku obnove franjevačkog kompleksa nakon stradanja u Domovinskom ratu 1991. godine. U posljednjoj fazi obnove, pri stvaranju Franjevačkog muzeja Vukovar, Kronika vukovarskog franjevačkog samostana bila je glavni izvor podataka i najčešće korištena.

Po sadržaju Kronike razvidno je da su franjevci u gradu Vukovaru boravili i djelovali sve vrijeme njegove novije povijesti, počevši još od razdoblja osmanlijske vladavine, što je i zabilježeno: „koji su sveudilj u vrijeme Turaka ovdje podjeljivali sakramente vjernome Kristovu puku“ Kronika I., 20. prosinca 1722. godine.

Kronika potvrđuje da je vukovarski samostan izvorno bio sastavni dio Provincije Bosne Srebrene, a zatim od 1757. godine ulazi u sastav hrvatsko-ugarske Provincije sv. Ivana Kapistrana, dok je od 1900. godine do danas u sastavu Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu.

Franjevci su srasli s Vukovarom i njegovim stanovnicima, što se najviše potvrdilo upravo u najtežim okolnostima. U novije vrijeme dokaz tomu je Domovinski rat kada su braća franjevci ostali u okupiranom gradu obilazeći skloništa i strepeći nad istom sudbinom.

Putem Kronike čitatelj sada možemo upoznati s najizvornijim načinom života redovnika franjevaca u Vukovaru, njihovim djelovanjem i zauzimanjem, njihovim zaslugama na području poslanja Crkve, ali i na području gospodarstva, povijesti i kulture. U Kronici se tako nalaze izvori zaproučavanje, kako života franjevaca tako i njihove prisutnosti u Vukovaru i okolici (vilajetu). Ovo izdanje otkriva ulogu franjevaca koji su boravili i djelovali u gradu kao profesori, učitelji, dušobrižnici, katehete, ali i kao književnici (fra Ivan Velikanović), pisci, umjetnici itd. Kroničari su u svojim zapisima veliku pažnju posvetili gradnji crkve i samostana te ostalim, njima najvažnijim temama te su tako opisani provincijski i mjesni kapituli koji određuju imenovanje i službe franjevaca, opisan je život vukovarskog kraja – život i običaji Vukovaraca, samostanska imanja ili posjedi, različite darovnice, različite nepogode (bolesti, potresi i ratovi), odnos franjevaca prema grofovskoj obitelji Eltz, prema trgovištu Kraljevine Slavonije, Vukovskoj županiji te prema Pečuškoj biskupiji, a opisan je i dolazak relikvija sv. Bone, kao i proslava njegova blagdana 1754. godine.

Kroniku objavljujemo u izvornom latinskom tekstu te usporednom hrvatskom prijevodu kako bi čitatelji općenito, a posebice znanstvenici i stručni djelatnici, mogli doći do izvorne misli zapisane u Kronici.

Na kraju Kronike nalaze se dodatci kojima je omogućeno lakše snalaženje i razumijevanje njezina sadržaja: popis vukovarskih gvardijana s kraćim biografskim podatcima, popis predavača filozofskog učilišta u Vukovaru s kraćim biografskim podacima, popis i tumač uobičajenih mjera u 18. stoljeću, kazala osoba, pojmova, mjesta, rijeka, mora, zemalja, pokrajina i regija, te crkava, kapela, samostana, rezidencija i slika od osobitog štovanja vjernika, kao i kazala svetkovina, blagdana i spomendana.

 

Izvor: ofm.hr

 

Radio Marija

10:05 Vijesti iz Splitsko-makarske nadbiskupije - ur. i vod.: Zdravka Andrijašević
10:15 Glazba
10:30 DUHOVNE VJEŽBE - 6. razmatranje: „Kako susresti Isusa u molitvi - primjer su nam sv. Ivan Zlatousti i sl. Božji Ante Gabrić
11:00 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Isklijat će mladica iz panja Jišajeva - razmatranja u Došašću

Tijekom došašća svakoga dana u 7:45 i 20:45h čitamo ulomke knjige vlč. Ilije Čabraje Isklijat će mladica iz panja Jišajeva. Dolazak pravednoga...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.